Profesor Univerziteta u Gracu i stručnjak za Balkan Florian Bieber izjavio je da bi bilo kakvo rješenje između Srbije i Kosova moralo da podrazumjeva neku vrstu međusobnog priznanja, kao načina za normalizaciju odnosa, prenosi RTK.
Povodom nedavne izjave Gabriela Escobara, specijalnog izaslanika predsjednika SAD za Zapadni Balkan, na slušanju u Kongresu SAD da "Beograd i Priština treba da nastave sa dijalogom, da rade na rješavanju svojih razlika i normalizaciji odnosa, idealno, kroz međusobno priznanje", Bieber je naveo da bez priznanja ne može ni doći do normalizacije odnosa, te dodaje da je samo pitanje kako će se to definisati u paketu.
"Bilo kakvo rješenje odnosa Srbije i Kosova bi moralo da podrazumjeva neku vrstu međusobnog priznanja, da li to sad znači potpuno priznanje ili nešto jako blizu toga, ali od početka pregovora je bilo jasno da je to minimum, da se bez toga ne može tumačiti normalizacija odnosa. U tom smislu pitanje je samo kako, kada i koji će biti paket u kojem će se to omogućiti", kaže Bieber i dodaje da je bitno da ta poruka bude razumljiva u Srbiji.
"Meni je i dan danas čudno da su ljudi iznenađeni, jer pitanje je šta je drugo moguće rješenje ishoda pregovora", rekao je Bieber za Radio Kosovo 2, program na srpskom jeziku.
Smatra da će Zajednica srpskih opština, na čijem formiranju insistira Beograd, biti ključna tema pregovora, ali dodaje da će bez definisanja konačnog rješenja biti teško sprovesti preostale potpisane sporazume.
"I sa kosovske i sa srpske strane nema spremnosti da se napravi nekakav kompromis, zato što se plaše da će to smanjiti prostor za manevre kad dođe do tog paketnog krajnjeg rješenja normalizacije odnosa. Ja se plašim da će biti jako teško implementirati postojeću dogovornu komponentu prethodnih sporazuma bez tog konačnog koraka. S druge strane, taj konačni korak biće jako težak zato što to znači međusobno priznanje za koje Srbija trenutno očigledno nije spremna. Meni se čini da Srbija uopšte nije spremna za neki kompromis, zato što može da živi u statusu kvo jako dobro. U tom smislu meni se čini da sadašnji proces bez jake podrške i poruke SAD i EU neće voditi do rezultata", ističe Bieber.
Govoreći o regionalnoj saradnji i inicijativi Otvoreni Balkan, u kojoj učestvuju Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, Bieber kaže da je svaka saradnja poželjna, ali da je potrebno pojasniti šta je sa sličnim inicijativama, te da li će zaista biti vidljive saradnje.
"Sa jedne strane, svaka vrsta saradnje je dobrodošla i pozitivna, ali sa druge strane, u čemu je razlika između Otvorenog Balkana i nekih drugih postojećih inicijativa, koje su omogućavale tu vrstu saradnje, kao što je ukidanje granične kontrole, i slično. Mnogim ljudima nije bilo jasno kako se ova inicijativa razlikuje od već postojećih mogućnosti koje nisu dovoljno iskorišćene. Tako se stvara neki utisak da je to samo pitanje marketinškog trika ili reklama za profilisanje nekih lidera u regionu", kaže Bieber.
Profesor Univerziteta u Gracu ističe da ukoliko se i ostale zemlje regiona ne uključe u ovu inicijativu, teško da će ona doneti rezultate u vidu bolje regionalne saradnje.
"Ako Otvoreni Balkan postoji na nivou površine i pogotovu ako ne učestvuju sve zemlje regiona, sumnjam da će to imati ikakvog doprinosa za regiju, ali ako to bude približavanje i rješavanja odnosa onda bi moglo da bude pozitivno. Ipak, nemam neki utisak da su lideri regiona voljni da smanjuju tenzije, političke krize i rešavaju bilateralne sporove i u tom smislu nisam baš optimističan u vezi sa tom inicijativom", rekao je Bieber.
Naveo je da je situacija u regionu zabrinjavajuća zbog čega je neophodno snažno zajedničko angažovanje EU i SAD
Bieber je ocjenio da se trenutno u regionu ne vidi jasno angažovanje EU u rešavanju otvorenih pitanja, a da je stanje prilično zabrinjavajuće.
Smatra da je posebno zabrinjavajuće u Bosni i Hercegovini, gdje se povodom pitanja izbornog zakona još više ide ka etničkim podelama.
"U BiH je puno napeto, jer su razgovori o izbornim reformama i prijetnje, pogotovo Milorada Dodika, jako ozbiljni i pretvorili su se u neku atmosferu straha koja vodi do političke situacije koja može voditi, možda ne do rata, ali do sukoba i do još veće političke blokade nego što je to sada. Znači poruke iz BiH nisu baš ohrabrujuće, više zvuči da rješenje koje se tiče izbornog zakona BiH vuče prema većem stepenu etničke podjele u političkom sistemu nego da se to smanjuje. To ima posljedice na ceo region", kaže Bieber.
Prema njegovim riječima, ni situacija u Srbiji se ne poboljšava i nema perspektive, dok se situacija povodom lokalnih izbora u Sjevernoj Makedoniji može sagledati i kao posljedica blokade evropskih integracija.
Kako ocjenjuje, ostavka premijera Zorana Zaeva zbog poraza vladajuće stranke na lokalnim izborima je dobra politička poruka preuzimanja odgovornosti za izborni rezultat, što nije baš uobičajeno u regionu.
"S druge strane, zabrinjavajuće je zato što nacionalistička opozicija nije sprovela neke refome od kad je izgubila vlast, a Gruevski se vjerovatno želi vratiti iz Budimpešte u nekom trenutku. To je jako loše za region, a posebno je loše jer je gubitak na lokalnim izborima do određene mjere i posljedica blokade Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji", navodi Bieber i dodaje da je na taj način i EU imala dio svoje uloge na rezultat izbora.
"Ne vidim poruke i pokušaje EU da se ozbiljno bavi regionom i time pokuša da rješava otvorena pitanja koja postoje", smatra Bieber.
Stručnjak za Balkan Florian Bieber ističe da je poželjno da se SAD na konstruktivan način uključe u rješavanje pitanja u regionu, ali da samo u saradnji sa EU može biti rezultata.
Kaže da treba vidjeti kako će izgledati angažovanje izaslanika predsednika Bidena za region, jer "prethodna administracija to nije radila na konstruktivan način u saradnji sa EU".
"Pitanje je šta to konkretno znači. SAD su puno slabije nego prije 10 ili 15 godina u regionu u smislu legitimiteta i takođe u smislu drugih aktera koji su jači. Sada puno zavisi do koje mjere SAD će pokušavati da guraju stvari. Takođe SAD mogu samo zajedno sa EU da donesu neke rezultate. Znači pitanje je do koje mjere postoji neka ozbiljna saradnja i spremnost za dugoročnije angažovanje i sagledavanje šire regionalne slike", kaže Bieber.
"Bilo kakvo rješenje odnosa Srbije i Kosova bi moralo da podrazumjeva neku vrstu međusobnog priznanja, da li to sad znači potpuno priznanje ili nešto jako blizu toga, ali od početka pregovora je bilo jasno da je to minimum, da se bez toga ne može tumačiti normalizacija odnosa. U tom smislu pitanje je samo kako, kada i koji će biti paket u kojem će se to omogućiti", kaže Bieber i dodaje da je bitno da ta poruka bude razumljiva u Srbiji.
"Meni je i dan danas čudno da su ljudi iznenađeni, jer pitanje je šta je drugo moguće rješenje ishoda pregovora", rekao je Bieber za Radio Kosovo 2, program na srpskom jeziku.
Smatra da će Zajednica srpskih opština, na čijem formiranju insistira Beograd, biti ključna tema pregovora, ali dodaje da će bez definisanja konačnog rješenja biti teško sprovesti preostale potpisane sporazume.
"I sa kosovske i sa srpske strane nema spremnosti da se napravi nekakav kompromis, zato što se plaše da će to smanjiti prostor za manevre kad dođe do tog paketnog krajnjeg rješenja normalizacije odnosa. Ja se plašim da će biti jako teško implementirati postojeću dogovornu komponentu prethodnih sporazuma bez tog konačnog koraka. S druge strane, taj konačni korak biće jako težak zato što to znači međusobno priznanje za koje Srbija trenutno očigledno nije spremna. Meni se čini da Srbija uopšte nije spremna za neki kompromis, zato što može da živi u statusu kvo jako dobro. U tom smislu meni se čini da sadašnji proces bez jake podrške i poruke SAD i EU neće voditi do rezultata", ističe Bieber.
Govoreći o regionalnoj saradnji i inicijativi Otvoreni Balkan, u kojoj učestvuju Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, Bieber kaže da je svaka saradnja poželjna, ali da je potrebno pojasniti šta je sa sličnim inicijativama, te da li će zaista biti vidljive saradnje.
"Sa jedne strane, svaka vrsta saradnje je dobrodošla i pozitivna, ali sa druge strane, u čemu je razlika između Otvorenog Balkana i nekih drugih postojećih inicijativa, koje su omogućavale tu vrstu saradnje, kao što je ukidanje granične kontrole, i slično. Mnogim ljudima nije bilo jasno kako se ova inicijativa razlikuje od već postojećih mogućnosti koje nisu dovoljno iskorišćene. Tako se stvara neki utisak da je to samo pitanje marketinškog trika ili reklama za profilisanje nekih lidera u regionu", kaže Bieber.
Profesor Univerziteta u Gracu ističe da ukoliko se i ostale zemlje regiona ne uključe u ovu inicijativu, teško da će ona doneti rezultate u vidu bolje regionalne saradnje.
"Ako Otvoreni Balkan postoji na nivou površine i pogotovu ako ne učestvuju sve zemlje regiona, sumnjam da će to imati ikakvog doprinosa za regiju, ali ako to bude približavanje i rješavanja odnosa onda bi moglo da bude pozitivno. Ipak, nemam neki utisak da su lideri regiona voljni da smanjuju tenzije, političke krize i rešavaju bilateralne sporove i u tom smislu nisam baš optimističan u vezi sa tom inicijativom", rekao je Bieber.
Naveo je da je situacija u regionu zabrinjavajuća zbog čega je neophodno snažno zajedničko angažovanje EU i SAD
Bieber je ocjenio da se trenutno u regionu ne vidi jasno angažovanje EU u rešavanju otvorenih pitanja, a da je stanje prilično zabrinjavajuće.
Smatra da je posebno zabrinjavajuće u Bosni i Hercegovini, gdje se povodom pitanja izbornog zakona još više ide ka etničkim podelama.
"U BiH je puno napeto, jer su razgovori o izbornim reformama i prijetnje, pogotovo Milorada Dodika, jako ozbiljni i pretvorili su se u neku atmosferu straha koja vodi do političke situacije koja može voditi, možda ne do rata, ali do sukoba i do još veće političke blokade nego što je to sada. Znači poruke iz BiH nisu baš ohrabrujuće, više zvuči da rješenje koje se tiče izbornog zakona BiH vuče prema većem stepenu etničke podjele u političkom sistemu nego da se to smanjuje. To ima posljedice na ceo region", kaže Bieber.
Prema njegovim riječima, ni situacija u Srbiji se ne poboljšava i nema perspektive, dok se situacija povodom lokalnih izbora u Sjevernoj Makedoniji može sagledati i kao posljedica blokade evropskih integracija.
Kako ocjenjuje, ostavka premijera Zorana Zaeva zbog poraza vladajuće stranke na lokalnim izborima je dobra politička poruka preuzimanja odgovornosti za izborni rezultat, što nije baš uobičajeno u regionu.
"S druge strane, zabrinjavajuće je zato što nacionalistička opozicija nije sprovela neke refome od kad je izgubila vlast, a Gruevski se vjerovatno želi vratiti iz Budimpešte u nekom trenutku. To je jako loše za region, a posebno je loše jer je gubitak na lokalnim izborima do određene mjere i posljedica blokade Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji", navodi Bieber i dodaje da je na taj način i EU imala dio svoje uloge na rezultat izbora.
"Ne vidim poruke i pokušaje EU da se ozbiljno bavi regionom i time pokuša da rješava otvorena pitanja koja postoje", smatra Bieber.
Stručnjak za Balkan Florian Bieber ističe da je poželjno da se SAD na konstruktivan način uključe u rješavanje pitanja u regionu, ali da samo u saradnji sa EU može biti rezultata.
Kaže da treba vidjeti kako će izgledati angažovanje izaslanika predsednika Bidena za region, jer "prethodna administracija to nije radila na konstruktivan način u saradnji sa EU".
"Pitanje je šta to konkretno znači. SAD su puno slabije nego prije 10 ili 15 godina u regionu u smislu legitimiteta i takođe u smislu drugih aktera koji su jači. Sada puno zavisi do koje mjere SAD će pokušavati da guraju stvari. Takođe SAD mogu samo zajedno sa EU da donesu neke rezultate. Znači pitanje je do koje mjere postoji neka ozbiljna saradnja i spremnost za dugoročnije angažovanje i sagledavanje šire regionalne slike", kaže Bieber.
