Problem je toliko eskalirao da se kuhari u pečenjarama plaćaju i do 1.300 eura, što je prije nekoliko godina bilo nemoguće, glavni kuhari u restoranima i hotelima imaju plate od 3.000 do 5.000 eura.
Poslije prošlogodišnje godine i sezone opterećene epidemijom korona virusa, koja je određivala puno toga turističke brojke svela na osjetno nizu razinu od ranijih godina, u Hrvatskoj od ove turističke sezone očekuju puno.
Očekivanja su tim veća kada se zna koliku ulogu turizam ima u hrvatskom gospodarstvu i kada upravo prihodi od turizma utječu na mnogo toga u Hrvatskoj.
Na početku srpnja se može reći kako su turističke brojke više nego dobre, iako one još uvijek nisu na razini onih od 2019. godine, ali se pojavio problem koji će biti teško riješiti.
Turistički radnici tvrde kako je ove godine potražnja za radnicima u turizmu veća za 20-ak posto u odnosu na prošlu godinu kada je puno toga ostalo zatvoreno radi epidemije korona virusa.
Problem je toliko eskalirao da se kuhari u pečenjarama plaćaju i do 10.000 kuna (1.300 eura), što je prije nekoliko godina bilo nemoguće. Glavni kuhari u restoranima i hotelima imaju plaće od 3.000 pa do 5.000 eura, odnosno i do 35.000 kuna mjesečno.
Radi se o problemu koji nije nov u Hrvatskoj ali se nedostatak radnika ranijih godina uvijek rješavao angažiranjem radnika iz unutrašnjosti Hrvatske i to najvećim dijelom iz Slavonije.
Međutim, tijekom proteklih godina na tisuće mladih napustilo je Hrvatsku i otišlo “trbuhom za kruhom“ u Irsku, Njemačku, Austriju i druge europske države tako da je taj bazen presušio. Radi epidemije korona virusa, neizvjesnosti i nedostatka posla prošle godine dio radnika iz turizma se prebacio u neke nove poslove tako da se i tu pojavila određena rupa.
Zbog svega toga poslodavci se sada okreću radnicima iz susjednih država i to najčešće onima iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i s Kosova. Na tržištu su se u međuvremenu pojavile i posredničke agencije koje nude radnike iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…
Prema informacijama iz MUP-a RH u proceduri je trenutno skoro 5.000 zahtjeva za radne dozvole. Tu se pak javlja novi problem, jer procedura za dobivanje radne dozvole traje mjesec i pol do dva, odnosno tamo negdje do pred kraj turističke sezone.
Prema službenim podacima MUP je od početka godine do 16. lipnja izdao 31.157 dozvola za boravak i rad državljana iz trećih zemalja što je 13 posto više nego lani u istom razdoblju, ali i petinu manje nego preklani. Samo za djelatnost turizma i ugostiteljstva ove je godine izdana 4.191 dozvola.
Radnika se puno traži i u drugim djelatnostima gdje se ističe građevinarstvo koje se probudilo ali se i tu pojavio problem. Nema dovoljno radnika.
Kada bi se uzele u obzir i druge grane gospodarstva procjenjuje se da u ovome trenutku u Hrvatskoj nedostaje oko 30.000 radnika.
Koliko je na nekim dijelovima jadranske obale situacija teška govore i riječi jednoga pulskog ugostitelja, a koje su prenijeli brojni mediji, koji je poručio kako “daje tisuću kuna onome tko mu pronađe konobara!“.
Ona kao neke od razloga ovakve situacije vidi i u sustavu obrazovanja, nezainteresiranosti mladih za rad u turizmu kao i činjenici da mnogi nisu spremni napustiti svoje obitelji na 2-3 mjeseca.
Zbog situacije s nedostatkom radnika u turizmu, a posebno nedostatka kvalitetnih kadrova, ovaj sindikat je zatražio hitan sastanak sindikata, poslodavaca, ministarstava turizma i rada radi donošenja dugoročnih i konkretnih mjera vezanih uz problematiku radne snage.
Problem s nedostatkom radnika komentirao je i direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić koji je rekao kako je Hrvatska došla u situaciju za koju se ne može nikoga kriviti.
„Poslodavci donedavno nisu mogli znati koliko će kadra trebati, kakva će biti situacija s pandemijom i mjerama dok su se u isto vrijeme radnici su se morali snaći. Procedure koje u normalnim godinama traju nekoliko mjeseci sada moramo rješavati puno brže. Nedostatak radnika trenutno je najveći izazov sektora, i trudimo se zajedno s institucijama doći do najboljih rješenja kako bi se ubrzale procedure, odnosno olabavili svi instrumenti zapošljavanja stranih radnika, kako bi se otvorili svi objekti za koje imamo potražnju“, rekao je Ostojić.
Radnici su zadovoljni
U cijeloj toj situaciji s nedostatkom radnika interesantna su i razmišljanja sezonaca koji na rad na Jadran odlaze već godinama. Oni iz prve ruke vide i osjete brojne promjene kada je riječ o uvjetima rada, radnom vremenu, plaćama…
“U sezoni na moru radim već godinama i mogu reći kako se zadnjih godinu dvije puno toga promijenilo. U ove dvije tri godine plaća mi je povećana nekoliko puta, dobivamo i nagrade, uređen je i objekt gdje smo smješteni.
Radi se puno, ali to je i normalno. Promjena se vidi i u odnosu izvan sezone kada me se više puta zvalo, interesirali su se što radim i dolazim li na sezonu. Sve to smo i ranijih godina tražili ali nikada nismo dobili.
Sada je taj nedostatak radnika učinio svoje. Za nas radnike mislim da je to dobra stvar“, kaže nam Tomislav P. koji je i ove godine otišao na rad u sezoni u Istru.
I drugi sezonci s kojima smo razgovarali sličnog su mišljenja pri čemu posebno ističu kako sada gotovo da nema vike i dernjave na njih tijekom radnoga vremena i to vrlo često pred gostima.
Kažu kako su nekada znali dnevno raditi i po 16 sati, a onda ujutro opet u prvu smjenu. Neki od njih su spavali u pravim šupama i bez osnovnih uvjeta za život.
“Kada god bismo se požalili na nešto govorili bi nam da slobodno idemo jer su znali kako će naći druge radnike. Sada tih radnika nema. Već godinama radim u jednom hotelu u okolici Zadra i više sam nego zadovoljna. Sada su ti uvjeti puno bolji s tim da unatoč svemu posao ne smije trpjeti. I mi smo puno zadovoljniji tako da je sve bolje. Žalosno je samo da se moralo dogoditi da nema radnika i da se naši uvjeti rada poboljšaju. Poslodavci su i ranijih godina zarađivali ogromne novce ali tada nisu brinuli za nas. Sada brinu ali opet ne radi nas nego radi sebe i svojih poslova jer su svjesni da bez nas ne mogu“, zaključila je Violeta M. iz Vukovara.
Poslije svega ostaje da se vidi kako će proći ova turistička sezona i kako će poslodavci prevladati nedostatak radnika s kojim se suočavaju. Još će interesantnije biti vidjeti hoće li Vlada, ministarstvo i ostali dionici poduzeti i neke konkretne korake, i koje, kako bi ovaj problem idućih godina bio prevladan.
Očekivanja su tim veća kada se zna koliku ulogu turizam ima u hrvatskom gospodarstvu i kada upravo prihodi od turizma utječu na mnogo toga u Hrvatskoj.
Na početku srpnja se može reći kako su turističke brojke više nego dobre, iako one još uvijek nisu na razini onih od 2019. godine, ali se pojavio problem koji će biti teško riješiti.
Nedostatak radnika povećao plaće
Naime, riječ je o kroničnom nedostatku radnika tako da danas u turizmu, na obali Jadrana, prema nekim procjenama nedostaje više od 5.000 radnika. Nedostaje kuhara, pomoćnih radnika, sobarica, čistačica, konobara…Turistički radnici tvrde kako je ove godine potražnja za radnicima u turizmu veća za 20-ak posto u odnosu na prošlu godinu kada je puno toga ostalo zatvoreno radi epidemije korona virusa.
Problem je toliko eskalirao da se kuhari u pečenjarama plaćaju i do 10.000 kuna (1.300 eura), što je prije nekoliko godina bilo nemoguće. Glavni kuhari u restoranima i hotelima imaju plaće od 3.000 pa do 5.000 eura, odnosno i do 35.000 kuna mjesečno.
Radi se o problemu koji nije nov u Hrvatskoj ali se nedostatak radnika ranijih godina uvijek rješavao angažiranjem radnika iz unutrašnjosti Hrvatske i to najvećim dijelom iz Slavonije.
Međutim, tijekom proteklih godina na tisuće mladih napustilo je Hrvatsku i otišlo “trbuhom za kruhom“ u Irsku, Njemačku, Austriju i druge europske države tako da je taj bazen presušio. Radi epidemije korona virusa, neizvjesnosti i nedostatka posla prošle godine dio radnika iz turizma se prebacio u neke nove poslove tako da se i tu pojavila određena rupa.
Zbog svega toga poslodavci se sada okreću radnicima iz susjednih država i to najčešće onima iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i s Kosova. Na tržištu su se u međuvremenu pojavile i posredničke agencije koje nude radnike iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika…
Prema informacijama iz MUP-a RH u proceduri je trenutno skoro 5.000 zahtjeva za radne dozvole. Tu se pak javlja novi problem, jer procedura za dobivanje radne dozvole traje mjesec i pol do dva, odnosno tamo negdje do pred kraj turističke sezone.
Nedostaje 30.000 radnika
“U stalnom smo kontaktu s predstavnicima udruga koji zastupaju interese poslodavaca, kako bi se detektirali mogući izazovi s kojima se suočavaju poslodavci, kao i pronašli moguća rješenja tih izazova u okviru zakonskih mogućnosti. Ministarstvo poduzima mjere kako bi se zahtjevi riješili u što kraćim rokovima, a s obzirom na povećani broj zahtjeva za zapošljavanje državljana trećih zemalja, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva. Osim aktivnosti koje poduzima Ministarstvo, kao i Hrvatski zavod za zapošljavanje, preduvjet za što brže rješavanja zahtjeva je i na strani poslodavca jer zahtjevi koji nisu predani s potpunom dokumentacijom zahtijevaju dodatno vrijeme službenika, što u konačnici utječe i na razdoblje rješavanja zahtjeva koji su podneseni s potpunom dokumentacijom“, navode iz MUP-a RH.Prema službenim podacima MUP je od početka godine do 16. lipnja izdao 31.157 dozvola za boravak i rad državljana iz trećih zemalja što je 13 posto više nego lani u istom razdoblju, ali i petinu manje nego preklani. Samo za djelatnost turizma i ugostiteljstva ove je godine izdana 4.191 dozvola.
Radnika se puno traži i u drugim djelatnostima gdje se ističe građevinarstvo koje se probudilo ali se i tu pojavio problem. Nema dovoljno radnika.
Kada bi se uzele u obzir i druge grane gospodarstva procjenjuje se da u ovome trenutku u Hrvatskoj nedostaje oko 30.000 radnika.
Koliko je na nekim dijelovima jadranske obale situacija teška govore i riječi jednoga pulskog ugostitelja, a koje su prenijeli brojni mediji, koji je poručio kako “daje tisuću kuna onome tko mu pronađe konobara!“.
Potrebne su hitne mjere
Govoreći na ovu temu predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić smatra kako bi tijekom ove sezone neki od hotela na Jadranu mogli ostati zatvoreni i to ne radi nedostatka gostiju nego radi toga što u njima neće imati tko raditi.Ona kao neke od razloga ovakve situacije vidi i u sustavu obrazovanja, nezainteresiranosti mladih za rad u turizmu kao i činjenici da mnogi nisu spremni napustiti svoje obitelji na 2-3 mjeseca.
Zbog situacije s nedostatkom radnika u turizmu, a posebno nedostatka kvalitetnih kadrova, ovaj sindikat je zatražio hitan sastanak sindikata, poslodavaca, ministarstava turizma i rada radi donošenja dugoročnih i konkretnih mjera vezanih uz problematiku radne snage.
Problem s nedostatkom radnika komentirao je i direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić koji je rekao kako je Hrvatska došla u situaciju za koju se ne može nikoga kriviti.
„Poslodavci donedavno nisu mogli znati koliko će kadra trebati, kakva će biti situacija s pandemijom i mjerama dok su se u isto vrijeme radnici su se morali snaći. Procedure koje u normalnim godinama traju nekoliko mjeseci sada moramo rješavati puno brže. Nedostatak radnika trenutno je najveći izazov sektora, i trudimo se zajedno s institucijama doći do najboljih rješenja kako bi se ubrzale procedure, odnosno olabavili svi instrumenti zapošljavanja stranih radnika, kako bi se otvorili svi objekti za koje imamo potražnju“, rekao je Ostojić.
Radnici su zadovoljni
U cijeloj toj situaciji s nedostatkom radnika interesantna su i razmišljanja sezonaca koji na rad na Jadran odlaze već godinama. Oni iz prve ruke vide i osjete brojne promjene kada je riječ o uvjetima rada, radnom vremenu, plaćama…
“U sezoni na moru radim već godinama i mogu reći kako se zadnjih godinu dvije puno toga promijenilo. U ove dvije tri godine plaća mi je povećana nekoliko puta, dobivamo i nagrade, uređen je i objekt gdje smo smješteni.
Radi se puno, ali to je i normalno. Promjena se vidi i u odnosu izvan sezone kada me se više puta zvalo, interesirali su se što radim i dolazim li na sezonu. Sve to smo i ranijih godina tražili ali nikada nismo dobili.
Sada je taj nedostatak radnika učinio svoje. Za nas radnike mislim da je to dobra stvar“, kaže nam Tomislav P. koji je i ove godine otišao na rad u sezoni u Istru.
I drugi sezonci s kojima smo razgovarali sličnog su mišljenja pri čemu posebno ističu kako sada gotovo da nema vike i dernjave na njih tijekom radnoga vremena i to vrlo često pred gostima.
Kažu kako su nekada znali dnevno raditi i po 16 sati, a onda ujutro opet u prvu smjenu. Neki od njih su spavali u pravim šupama i bez osnovnih uvjeta za život.
“Kada god bismo se požalili na nešto govorili bi nam da slobodno idemo jer su znali kako će naći druge radnike. Sada tih radnika nema. Već godinama radim u jednom hotelu u okolici Zadra i više sam nego zadovoljna. Sada su ti uvjeti puno bolji s tim da unatoč svemu posao ne smije trpjeti. I mi smo puno zadovoljniji tako da je sve bolje. Žalosno je samo da se moralo dogoditi da nema radnika i da se naši uvjeti rada poboljšaju. Poslodavci su i ranijih godina zarađivali ogromne novce ali tada nisu brinuli za nas. Sada brinu ali opet ne radi nas nego radi sebe i svojih poslova jer su svjesni da bez nas ne mogu“, zaključila je Violeta M. iz Vukovara.
Poslije svega ostaje da se vidi kako će proći ova turistička sezona i kako će poslodavci prevladati nedostatak radnika s kojim se suočavaju. Još će interesantnije biti vidjeti hoće li Vlada, ministarstvo i ostali dionici poduzeti i neke konkretne korake, i koje, kako bi ovaj problem idućih godina bio prevladan.
