Iako su Sjedinjene Američke Države priznale Kosovo samo dan od proglašenja nezavisnosti, da isto to učini tradicionalni američki saveznik Izrael trebalo je da prođe punih 13 godina, piše BBC.
Diplomatski odnosi Kosova i Izraela formalno su uspostavljeni 1. febrauara, ali su dogovoreni u septembru Vašingtonskim sporazumom, koji su potpisali predstavnici Beograda i Prištine u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Kosovo je tokom virtuelne sjednice ministara spoljnih poslova Kosova i Izraela najavilo otvaranje ambasade u Jerusalimu - uprkos negodovanju Evropske unije.
Dok su pojedini predstavnici Vašingtona lično, a izaslanik prethodne Trumpove adminstracije Richard Grenell preko Twittera, pozdravili sporazum, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da „Beograd nije nimalo srećan zbog uspostavljanja diplomatskih odnosa Izraela i Kosova i da to neće pozitivno uticati na odnose Srbije sa jevrejskom državom".
Odluka Izraela da prizna Kosovo je važna zato što je to prvo priznanje od početka 2018. godine, smatra profesor James Ker-Lindsay sa Londonske škole za ekonomiju i političke nauke.
Prije Izraela, Kosovo je priznao Barbados febuara 2018.
Ne samo to, dodaje profesor - tokom posljednjih nekoliko godina, Beograd je postigao značajan uspjeh u ubjeđivanju jednog broja zemalja da preispitaju odluku o priznanju Kosova.
„U tom smislu odluka Izraela je jedna važna pobeda za Kosovo u dugoročnoj bici za priznanja", ističe James Ker-Lindsay u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.
Ovo je veoma značajno iz još jednog razloga, napominje.
„Već duže vrijeme Srbija i Izrael grade snažne odnose i podržavaju jedni druge u diplomatiji.
„Zato je ovo priznanje došlo kao veliko iznenađenje za većinu posmatrača", dodaje James Ker-Lindsay.
Činjenica da je kao dio Vašingtonskog dogovora i Srbija pristala da preseli ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, protivno volji Evropske unije, takođe je bila „gotovo šokantana", ističe profesor.
Pitanje lokacije ambasade povlači za sobom i pitanje statusa Jerusalima - dok Izraelci tvrde da je to glavni grad Izraela, Palestinci i dio međunarodne zajednice tvrde da je grad okupiran.
„Kao da se (otvaranjem ambasade) Beograd zahvaljuje Izraelu što je iznenada okrenuo leđa njihovim odnosima prilično javno i na ponižavajuć način", navodi James Ker-Lindsay.
Izrael je okupirao Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim tokom rata na Bliskom istoku 1967.
Veći dio međunarodne zajednice smatra da je time prekršeno međunarodno pravo, a Izrael to odbacuje.
Ipak, većina zemalja diplomatska predstavništva u Izraelu ima u Tel Avivu dok su ambasade u Jerusalimu dosad otvorili samo Amerika i Gvatemala.
Smatralo se da će, kao što je radila Trumpova administracija, različite strane poželjeti da tiho odustanu od odluka kada Trump napusti kabinet.
Ipak, Kosovo i Izrael su uspostavili diplomatske odnose, što je važno.
Otvaranje ambasade u Jerusalimu moglo bi da diplomatski košta Kosovo.
Većina zemalja EU i mnoge druge, uključujući i važne većinski muslimanske zemlje neće na to gledati blagonaklono, već kao na uvredu za palestinsko pitanje.
Možda će ubuduće Kosovo preseliti ambasaadu, ukoliko nastavi pregovore o pristupanju EU, ali to nije stvar ovog trenutka.
Pitanje je da li će Srbija ispuniti svoj dio dogovora i otvoriti ambasadu u Jerusalimu.
To stavlja Beograd u tešku poziciju.
S jedne strane, očekuje se da neko ispuni ono što je potpisao (mada nisam ni očekivao da mu se neko protivi).
Ako to ne učini, to bi dodatno narušilo odnose sa Izraelom.
Ovo bi moglo da bude značajno, jer je Izrael očigledno važan američki partner.
Ipak, otvaranje ambasade dovešće Srbiju u sukob sa članicama EU.
Takođe, ako to učini, izgledaće slaba i da jednostavno pristaje na poniženja iz Vašingtonskog sporazuma.
U stvari, biće zanimljivo vidjeti šta nova američka administracija planira da radi na Balkanu i koliko će očekivati da se koji od elemenata Vašingtonskog sporazuma sprovede u djelo.
Trebalo bi izmeriti pozitivne i negativne aspekte odluke o uspostavljanju diplomatskih odnosa Izraela i Kosova, navodi za BBC na srpskom kosovski politički analitičar Belul Beqaj.
U pozitivne ubraja uvjerenje da će to vjerovatno „uticati na dalji tok novih priznanja Kosova".
O tome je govorio i odlazeći premijer Kosova Avdullah Hoti ocjenivši da je uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa Izraelom Kosovo „probilo blokadu priznanja".
„Negativna strana je što ambasada treba da se otvori u Jerusalimu.
„Druga stvar je što to indirektno znači i suprotstavljanje Evropske unije i može se shvatiti da Kosovo ide svojim putem, nezavisno od interesa evropske zajednice", navodi analitičar.
Nijedna evropska zemlja nije premjestila ambasadu i predstavnici Brisela oštro su protivili takvim najavama u više navrata.
Odluka Kosova da otvori ambasadu u Jerusalimu je „za žaljenje", rekao je portparol službe za spoljne poslove EU Peter Stano.
To se odnosi i na Srbiju, rekao je Stano i dodao da, ukoliko je zvanični strateški cilj Kosova ili Srbije ulazak u EU, obe strane moraju da ispune uslove koji se stavljaju pred njih.
Ukoliko otvori ambasadu u Jerusalimu Kosovo bi bila i prva većinski muslimanska zemlja koja je to učinila.
„Kosovo je manje-više rešilo da ide svojim putem u međunarodnim odnosima i da se više oslanja na SAD nego na Evropsku uniju", ocenjuje Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku za BBC.
Uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Izraelom je važan korak, dodaje.
„To je jedan novi nivo, a u kom pravcu će ići saradnja vidjećemo.
„Kosovo je dobilo priznanje važnog aktera u međunarodnim odnosima", navodi Grubješić.
Ambasadorka Kosova u Izraelu vjerovatno će biti Ines Demiri, koja je prošle godine imenovana za predstavnicu u ovoj zemlji.
Portal "Jerusalim post" prenosi da na Kosovo i Izrael imaju historijski dobre odnose i podsjeća da je vlada jevrejske države dopremala značajnu humanitarnu pomoć na Kosovo tokom rata 1998. i 1999. protiv režima Slobodana Miloševića.
Danas na Kosovu živi oko 80 jevrejskih porodica, većina ih je u Prištini, a tri porodice žive u Prizrenu, dodaje se u tekstu.
Historija, nije jedini razlog, smatra analitičarka.
„Izrael se pozicionira i u ovom regionu, važno je da imaju još jednu državu na svojoj strani i poslovno i vojno", navodi Grubješić.
A već ima, kaže, odličnu saradnju sa Srbijom i Grčkom, sa kojom je dogovoren i zajednički gasovod kojim bi do Zapadnog Balkana stizao gas iz Izraela.
Zvaničnici Grčke, Izraela i Kipra potpisali su u januaru prošle godine sporazum o izgradnji podmorskog gasovoda za prenos gasa iz novih priobalnih ležišta u jugoistočnom Sredozemlju do kontinentalnog dijela Evrope.
Gasovod „IstMed" od 1.900 kilometara trebalo bi da bude alternativni izvor gasa za Evropu koja sada u velikoj mjeri zavisi od snabdjevanja iz Rusije i regiona Kavkaza.
Trka u traganju za ležištima gasa i nafte na jugu Sredozemlja stvorila je nove napetosti između Grčke i Kipra, s jedne strane, i njihovog historijskog rivala - Turske, prenele su agencije.
Kosovo do sada nije priznalo Izrael, ne zato što se muslimanska većina u toj zemlji tome protivila već zato što jevrejska država nije priznavala Kosovo.
Izrael je strahovao da bi to stvorilo opasan presedan koji bi slijedili Palestinci, navode izraelski mediji, a prenosi Beta.
Uspostavljanju odnosa Kosova i Izraela prethodili su i sporazumi o normalizaciji odnosa postignuti u proteklim mjesecima između jevrejske države i četiri arapaske zemlje, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, Sudanom i Marokom, navodi aencija France press.
Ipak, sve četiri zemlje zadržale su diplomatska predstavništva u Tel Avivu.
Pitanje je da li će nova američka administracija biti protiv odluke o pomeranju ambasada, kaže Suzana Grubješić.
Ona podsjeća na najave novog američkog predsjednika Josepha Bidena da će obnoviti razgovore s Palestincima i da se snažno zalažu za rješenje dvije države - palestinsku i izraelsku.
„To je stari plan na kom se nije već nekoliko godina radilo, svi su mislili da su SAD od toga odustale", ističe Grubješić.
Na taj plan podsjetili su i predstavnici Turske.
„Opredjeljenje Kosova je protivno međunarodnom pravu, uključujući rezoluciju Ujedinjenih nacija usvojenu povodom ovog pitanja", poručio je portparol turskog Ministarstva spoljnih poslova Hami Aksoy.
Aksoy dodaje da je očigledno da svaki korak u ovom pravcu „neće ići u korist težnjama Palestine i da će potkopati viziju rešenja dvije države".
Može, ocjenio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i zato, kaže, srpska strana u Vašingtonu i nije htjela „da potpiše dokument zajedno s Albancima i Amerikancima".
„Nismo htjeli to da podstičemo, već da podstaknemo Izrael da to ne uradi, ali Izrael je izabrao da im je Amerika najvažnija.
„To neće sjajno uticati na naše odnose, ali otvara neke druge perspektive o kojima ne bih sada da govorim", rekao je Vučić za televiziju Pink.
Od 1. oktobra, Srbija u Jerusalimu ima zajednički ekonomski centar Vlade Srbije i Privredne komore Srbije.
I ovaj centar i premještanje ambasade Srbije u Jerusalim do ljeta 2021. dogovoreni su Vašingtonskim sporazumom.
„Srbija i Izrael imaju odličnu saradnju, ali ne mislim da ćemo u narednom periodu mi pomjerati ambasadu u Jerusalim.
„Tamo smo već otvorili državnu kancaleriju - kancelariju Privredne komore Srbije i mislim da je za sada to sasvim dovoljno", ocenjuje Grubješić.
„Izrael postaje 117. zemlja koja priznaje Republiku Kosovo kao nezavisnu i suverenu zemlju", rekla je ministarka Kosova Meliza Haradinaj Stubla prilikom potpisivanja sporazuma kom je prisustvovao i američki izaslanik za Balkan Mathew Palmer, preneo je Radio Slobodna Evropa.
Ministar spoljnih poslova Izraela Gabriel Ashkenazi poručio je da je 1. februara „ispisana historija".
„Ovo je prvi put u historiji da se diplomatski odnosi uspostavljaju putem (aplikacije) Zooma", rekao je Ashkenazi.
To je ključno pitanje za vlasti na Kosovu, smatra kosovski analitičar Belul Beqaj.
„Mi imamo rak ranu u spoljnopolitičkoj orijentaciji mi samo tražimo priznanje i poslije zaboravljamo, a suština politike nije u tome", upozorava Beqaj.
Suština je, dodaje, da se uspostave i intenziviraju odnosi, da se prodube ekonomski, prosvetni, informacioni - institucionalni odnosi.
„Izrael bi po pitanju tehnološkog ili digitalnog napretka mogao da pomogne u smislu investicija na Kosovu, ali to treba da bude posljedica negovanja dobrih odnosa", kaže Beqaj.
A nešto tako konkretno - rijetko se desi, dodaje.
„Nisam dosad video da se organizuju izložba, koncert ili utakmica simboličkog karaktera, ako već nismo spremni da ubedimo neke države koje su priznale Kosovo da ulažu novac", dodaje kosovski analitičar.
Kosovo je tokom virtuelne sjednice ministara spoljnih poslova Kosova i Izraela najavilo otvaranje ambasade u Jerusalimu - uprkos negodovanju Evropske unije.
Dok su pojedini predstavnici Vašingtona lično, a izaslanik prethodne Trumpove adminstracije Richard Grenell preko Twittera, pozdravili sporazum, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da „Beograd nije nimalo srećan zbog uspostavljanja diplomatskih odnosa Izraela i Kosova i da to neće pozitivno uticati na odnose Srbije sa jevrejskom državom".
Both an honour and a privilege, to sign on behalf of the people of Kosovo & see our joint work come to fruition in the act of mutual recognition between 🇽🇰 & 🇮🇱, welcoming the 117th country that has recognized #Kosovo as an independent and sovereign state. pic.twitter.com/ehnEhYHgQw
— Meliza Haradinaj (@MelizaHaradinaj) February 1, 2021
Zašto je to bitno?
Odluka Izraela da prizna Kosovo je važna zato što je to prvo priznanje od početka 2018. godine, smatra profesor James Ker-Lindsay sa Londonske škole za ekonomiju i političke nauke.
Prije Izraela, Kosovo je priznao Barbados febuara 2018.
Ne samo to, dodaje profesor - tokom posljednjih nekoliko godina, Beograd je postigao značajan uspjeh u ubjeđivanju jednog broja zemalja da preispitaju odluku o priznanju Kosova.
„U tom smislu odluka Izraela je jedna važna pobeda za Kosovo u dugoročnoj bici za priznanja", ističe James Ker-Lindsay u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.
Ovo je veoma značajno iz još jednog razloga, napominje.
„Već duže vrijeme Srbija i Izrael grade snažne odnose i podržavaju jedni druge u diplomatiji.
„Zato je ovo priznanje došlo kao veliko iznenađenje za većinu posmatrača", dodaje James Ker-Lindsay.
Činjenica da je kao dio Vašingtonskog dogovora i Srbija pristala da preseli ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, protivno volji Evropske unije, takođe je bila „gotovo šokantana", ističe profesor.
Pitanje lokacije ambasade povlači za sobom i pitanje statusa Jerusalima - dok Izraelci tvrde da je to glavni grad Izraela, Palestinci i dio međunarodne zajednice tvrde da je grad okupiran.
„Kao da se (otvaranjem ambasade) Beograd zahvaljuje Izraelu što je iznenada okrenuo leđa njihovim odnosima prilično javno i na ponižavajuć način", navodi James Ker-Lindsay.
Izrael je okupirao Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim tokom rata na Bliskom istoku 1967.
Veći dio međunarodne zajednice smatra da je time prekršeno međunarodno pravo, a Izrael to odbacuje.
Ipak, većina zemalja diplomatska predstavništva u Izraelu ima u Tel Avivu dok su ambasade u Jerusalimu dosad otvorili samo Amerika i Gvatemala.
Otvaranje ambasade u Jerusalimu - diplomatski izazov i za Kosovo i za Srbiju
Analiza profesora Jamesa Ker-Lindsaya
Postavljalo se pitanje i da li će Vašingtonski sporazum zaista biti poštovan.Smatralo se da će, kao što je radila Trumpova administracija, različite strane poželjeti da tiho odustanu od odluka kada Trump napusti kabinet.
Ipak, Kosovo i Izrael su uspostavili diplomatske odnose, što je važno.
Otvaranje ambasade u Jerusalimu moglo bi da diplomatski košta Kosovo.
Većina zemalja EU i mnoge druge, uključujući i važne većinski muslimanske zemlje neće na to gledati blagonaklono, već kao na uvredu za palestinsko pitanje.
Možda će ubuduće Kosovo preseliti ambasaadu, ukoliko nastavi pregovore o pristupanju EU, ali to nije stvar ovog trenutka.
Pitanje je da li će Srbija ispuniti svoj dio dogovora i otvoriti ambasadu u Jerusalimu.
To stavlja Beograd u tešku poziciju.
S jedne strane, očekuje se da neko ispuni ono što je potpisao (mada nisam ni očekivao da mu se neko protivi).
Ako to ne učini, to bi dodatno narušilo odnose sa Izraelom.
Ovo bi moglo da bude značajno, jer je Izrael očigledno važan američki partner.
Ipak, otvaranje ambasade dovešće Srbiju u sukob sa članicama EU.
Takođe, ako to učini, izgledaće slaba i da jednostavno pristaje na poniženja iz Vašingtonskog sporazuma.
U stvari, biće zanimljivo vidjeti šta nova američka administracija planira da radi na Balkanu i koliko će očekivati da se koji od elemenata Vašingtonskog sporazuma sprovede u djelo.
I pozitivni i negativni efekti
Trebalo bi izmeriti pozitivne i negativne aspekte odluke o uspostavljanju diplomatskih odnosa Izraela i Kosova, navodi za BBC na srpskom kosovski politički analitičar Belul Beqaj.
U pozitivne ubraja uvjerenje da će to vjerovatno „uticati na dalji tok novih priznanja Kosova".
O tome je govorio i odlazeći premijer Kosova Avdullah Hoti ocjenivši da je uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa Izraelom Kosovo „probilo blokadu priznanja".
„Negativna strana je što ambasada treba da se otvori u Jerusalimu.
„Druga stvar je što to indirektno znači i suprotstavljanje Evropske unije i može se shvatiti da Kosovo ide svojim putem, nezavisno od interesa evropske zajednice", navodi analitičar.
Nijedna evropska zemlja nije premjestila ambasadu i predstavnici Brisela oštro su protivili takvim najavama u više navrata.
Odluka Kosova da otvori ambasadu u Jerusalimu je „za žaljenje", rekao je portparol službe za spoljne poslove EU Peter Stano.
To se odnosi i na Srbiju, rekao je Stano i dodao da, ukoliko je zvanični strateški cilj Kosova ili Srbije ulazak u EU, obe strane moraju da ispune uslove koji se stavljaju pred njih.
Ukoliko otvori ambasadu u Jerusalimu Kosovo bi bila i prva većinski muslimanska zemlja koja je to učinila.
„Kosovo je manje-više rešilo da ide svojim putem u međunarodnim odnosima i da se više oslanja na SAD nego na Evropsku uniju", ocenjuje Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku za BBC.
Uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Izraelom je važan korak, dodaje.
„To je jedan novi nivo, a u kom pravcu će ići saradnja vidjećemo.
„Kosovo je dobilo priznanje važnog aktera u međunarodnim odnosima", navodi Grubješić.
Ambasadorka Kosova u Izraelu vjerovatno će biti Ines Demiri, koja je prošle godine imenovana za predstavnicu u ovoj zemlji.
Šta diplomatski odnosi s Kosovom znače za Izrael?
Portal "Jerusalim post" prenosi da na Kosovo i Izrael imaju historijski dobre odnose i podsjeća da je vlada jevrejske države dopremala značajnu humanitarnu pomoć na Kosovo tokom rata 1998. i 1999. protiv režima Slobodana Miloševića.
Danas na Kosovu živi oko 80 jevrejskih porodica, većina ih je u Prištini, a tri porodice žive u Prizrenu, dodaje se u tekstu.
Historija, nije jedini razlog, smatra analitičarka.
„Izrael se pozicionira i u ovom regionu, važno je da imaju još jednu državu na svojoj strani i poslovno i vojno", navodi Grubješić.
A već ima, kaže, odličnu saradnju sa Srbijom i Grčkom, sa kojom je dogovoren i zajednički gasovod kojim bi do Zapadnog Balkana stizao gas iz Izraela.
Zvaničnici Grčke, Izraela i Kipra potpisali su u januaru prošle godine sporazum o izgradnji podmorskog gasovoda za prenos gasa iz novih priobalnih ležišta u jugoistočnom Sredozemlju do kontinentalnog dijela Evrope.
Gasovod „IstMed" od 1.900 kilometara trebalo bi da bude alternativni izvor gasa za Evropu koja sada u velikoj mjeri zavisi od snabdjevanja iz Rusije i regiona Kavkaza.
Trka u traganju za ležištima gasa i nafte na jugu Sredozemlja stvorila je nove napetosti između Grčke i Kipra, s jedne strane, i njihovog historijskog rivala - Turske, prenele su agencije.
Kako je došlo do međusobnih priznanja?
Kosovo do sada nije priznalo Izrael, ne zato što se muslimanska većina u toj zemlji tome protivila već zato što jevrejska država nije priznavala Kosovo.
Izrael je strahovao da bi to stvorilo opasan presedan koji bi slijedili Palestinci, navode izraelski mediji, a prenosi Beta.
Uspostavljanju odnosa Kosova i Izraela prethodili su i sporazumi o normalizaciji odnosa postignuti u proteklim mjesecima između jevrejske države i četiri arapaske zemlje, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, Sudanom i Marokom, navodi aencija France press.
Ipak, sve četiri zemlje zadržale su diplomatska predstavništva u Tel Avivu.
Pitanje je da li će nova američka administracija biti protiv odluke o pomeranju ambasada, kaže Suzana Grubješić.
Ona podsjeća na najave novog američkog predsjednika Josepha Bidena da će obnoviti razgovore s Palestincima i da se snažno zalažu za rješenje dvije države - palestinsku i izraelsku.
„To je stari plan na kom se nije već nekoliko godina radilo, svi su mislili da su SAD od toga odustale", ističe Grubješić.
Na taj plan podsjetili su i predstavnici Turske.
„Opredjeljenje Kosova je protivno međunarodnom pravu, uključujući rezoluciju Ujedinjenih nacija usvojenu povodom ovog pitanja", poručio je portparol turskog Ministarstva spoljnih poslova Hami Aksoy.
Aksoy dodaje da je očigledno da svaki korak u ovom pravcu „neće ići u korist težnjama Palestine i da će potkopati viziju rešenja dvije države".
Može li ovo da utiče na odnose Srbije i Izraela?
Može, ocjenio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i zato, kaže, srpska strana u Vašingtonu i nije htjela „da potpiše dokument zajedno s Albancima i Amerikancima".
„Nismo htjeli to da podstičemo, već da podstaknemo Izrael da to ne uradi, ali Izrael je izabrao da im je Amerika najvažnija.
„To neće sjajno uticati na naše odnose, ali otvara neke druge perspektive o kojima ne bih sada da govorim", rekao je Vučić za televiziju Pink.
Od 1. oktobra, Srbija u Jerusalimu ima zajednički ekonomski centar Vlade Srbije i Privredne komore Srbije.
I ovaj centar i premještanje ambasade Srbije u Jerusalim do ljeta 2021. dogovoreni su Vašingtonskim sporazumom.
„Srbija i Izrael imaju odličnu saradnju, ali ne mislim da ćemo u narednom periodu mi pomjerati ambasadu u Jerusalim.
„Tamo smo već otvorili državnu kancaleriju - kancelariju Privredne komore Srbije i mislim da je za sada to sasvim dovoljno", ocenjuje Grubješić.
Šta su rekli zvaničnici?
„Izrael postaje 117. zemlja koja priznaje Republiku Kosovo kao nezavisnu i suverenu zemlju", rekla je ministarka Kosova Meliza Haradinaj Stubla prilikom potpisivanja sporazuma kom je prisustvovao i američki izaslanik za Balkan Mathew Palmer, preneo je Radio Slobodna Evropa.
Ministar spoljnih poslova Izraela Gabriel Ashkenazi poručio je da je 1. februara „ispisana historija".
„Ovo je prvi put u historiji da se diplomatski odnosi uspostavljaju putem (aplikacije) Zooma", rekao je Ashkenazi.
Potpisan je sporazum, šta dalje?
To je ključno pitanje za vlasti na Kosovu, smatra kosovski analitičar Belul Beqaj.
„Mi imamo rak ranu u spoljnopolitičkoj orijentaciji mi samo tražimo priznanje i poslije zaboravljamo, a suština politike nije u tome", upozorava Beqaj.
Suština je, dodaje, da se uspostave i intenziviraju odnosi, da se prodube ekonomski, prosvetni, informacioni - institucionalni odnosi.
„Izrael bi po pitanju tehnološkog ili digitalnog napretka mogao da pomogne u smislu investicija na Kosovu, ali to treba da bude posljedica negovanja dobrih odnosa", kaže Beqaj.
A nešto tako konkretno - rijetko se desi, dodaje.
„Nisam dosad video da se organizuju izložba, koncert ili utakmica simboličkog karaktera, ako već nismo spremni da ubedimo neke države koje su priznale Kosovo da ulažu novac", dodaje kosovski analitičar.
