Izvršni direktor Američke privredne komore na Kosovu Arian Zeka izjavio je da je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, poznatijeg kao "mini Šengen", naprednije i isplativije od Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), prenosi Gazeta Express.
Kako navodi taj medij, lideri Zapadnog Balkana potpisali su 10. novembra zajedničku izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu. Ova obaveza preuzeta je na samitu u Sofiji, održanom u okviru Berlinskog procesa, a kojim su kopredsedavale Bugarska i Sjeverna Makedonija.
Samit u Sofiji održan je posredstvom interneta. Kosovo je predstavljao premijer Avdullah Hoti, a prisustvovali su i lideri zemalja u regionu Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije.
Samitu su prisustvovali i njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i komesar EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi.
Zeka je podsjetio da se Kosovo obavezalo 4. septembra u Bijeloj kući u Vašingtonu da će se pridružiti mini-šengenskom prostoru, koji su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija proglasile u oktobru 2019. godine.
"Sporazum CEFTA predviđa slobodno kretanje roba, dok će sa mini-šengenskim prostorom stvaranje jedinstvene ekonomske zone omogućiti promociju takozvane četiri slobode, koje izvan kretanja roba uključuju slobodu kretanja usluga, ljudi, ali i kapitala. Što znači da je to napredak Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini", objasni je Zeka.
Šest zemalja Zapadnog Balkana dio su zone slobodne trgovine, kroz Sporazum o slobodnoj trgovini, poznat pod skraćenicom CEFTA.
Evropska unija je uspostavila međunarodni sporazum CEFTA, s ciljem olakšavanja trgovinske razmjene zemalja Zapadnog Balkana.
Ministar trgovine i industrije u Vladi Kosova Vesel Krasniqi, međutim, rekao je da bi stvaranje zajedničkog tržišta između zemalja Zapadnog Balkana olakšalo pristup preduzećima, samo ako dotične države ne nameću trgovinske barijere.
"Ako barijere ne budu uklonjene, onda nam ne treba još jedan sporazum sa istim barijerama", naglasio je Krasniqi.
Zeka je takođe ocjenio da bi se funkcionisanjem zajedničkog regionalnog tržišta i da bi se Kosovo proširilo svoje prisustvo na ovom tržištu, mora usredsrediti ne samo u pogledu robe, već i pružanja različitih usluga.
"Takođe je važno za mlade profesionalce sa Kosova, za radnu snagu koja će pružati svoje usluge u ovoj novoj oblasti. Čitav region Zapadnog Balkana bi ovo trebalo da iskoristi kao novu priliku prije integracije u EU, kada će sve barijere biti potpuno eliminisane. U stvarnosti će konkurentski pritisak biti veći, ali i veća mogućnost da se iskoristi tržište koje će se prostirati na više od 30 zemalja", naglasio je Zeka.
Premijer Avdullah Hoti istakao je da obaveze sa samita u Sofiji ide u korist svima, uključujući Kosovo, jer je drugačije kada se ima pristup tržištu koje ima mnogo više potršača za prodaju.
Prema njegovim riječima, ovo prije svega ima veliki uticaj na privlačenje investicija, povećanje konkurencije i pripremu ovog tržišta za integraciju u EU.
"Ono što je za nas veoma važno je da ovo tržište ne zamjenjuje zajedničko tržište sa EU, već povećava ekonomsku integraciju među zemljama", naveo je Hoti.
Zemlje Zapadnog Balkana su tokom godina međusobno postavljale trgovinske barijere. Srbija i Bosna i Hercegovina su stvarale trgovinske barijere za proizvode "Made in Kosovo", ne priznajući tu dokumentaciju.
Kako se navodi, Srbija nastavlja da zanemaruje potvrdni znak prilikom uvoza proizvoda, znak koji ukazuje na to da je proizvod ocjenjen u skladu sa bezbjednosnim i zdravstvenim standardima, u skladu sa standardima koje zahtjeva EU.
Pored znaka za potvrdu, dodaje se, Srbija sprečava tranzit kosovskih preduzeća i proizvoda kroz njenu teritoriju.
Upravo zbog ovih problema, Vlada Kosova je u novembru 2018. godine uvela taksu od 100 odsto na uvoz iz Srbije i Bosne i Hercegovine, kao odgovor na politike protiv državnosti Kosova i njenog članstva u mehanizmima međunarodne organizacije.
Dok je u aprilu ove godine prethodna vlada na čelu sa bivšim premijerom Albinom Kurtijem zamjenila taksu mjerom reciprociteta. Po stupanju na dužnost, premijer Avdullah Hoti ukinuo je mjeru reciprociteta.
Albanija i Sjeverna Makedonija takođe su postavile različite prepreke. Predstavnici proizvođača na Kosovu tvrdili su da albanske vlasti ometaju proizvođače sa Kosova, poput slučaja akcize na pivo, zatim postupka carinjenja u Albaniji, plaćanja skenera, ovjere analiza, neprihvatanja cijene računa od strane albanske carine i mnoge druge prepreke.
Problemi sa Sjevernom Makedonijom bili su u junu prošle godine, kada je zvanično Skoplje postavio carinske barijere za slučaj ribe. Poslije toga, Vlada Kosova je odgovorila nametanjem mjera reciprociteta za neke proizvode Sjeverne Makedonije.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Samit u Sofiji održan je posredstvom interneta. Kosovo je predstavljao premijer Avdullah Hoti, a prisustvovali su i lideri zemalja u regionu Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije.
Samitu su prisustvovali i njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i komesar EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi.
Zeka: Regionalno tržište priprema za integraciju u EU
Zeka je podsjetio da se Kosovo obavezalo 4. septembra u Bijeloj kući u Vašingtonu da će se pridružiti mini-šengenskom prostoru, koji su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija proglasile u oktobru 2019. godine.
"Sporazum CEFTA predviđa slobodno kretanje roba, dok će sa mini-šengenskim prostorom stvaranje jedinstvene ekonomske zone omogućiti promociju takozvane četiri slobode, koje izvan kretanja roba uključuju slobodu kretanja usluga, ljudi, ali i kapitala. Što znači da je to napredak Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini", objasni je Zeka.
Šest zemalja Zapadnog Balkana dio su zone slobodne trgovine, kroz Sporazum o slobodnoj trgovini, poznat pod skraćenicom CEFTA.
Evropska unija je uspostavila međunarodni sporazum CEFTA, s ciljem olakšavanja trgovinske razmjene zemalja Zapadnog Balkana.
Krasniqi: Ako barijere CEFTA ne budu eliminisane, nije potreban još jedan takav sporazum
Ministar trgovine i industrije u Vladi Kosova Vesel Krasniqi, međutim, rekao je da bi stvaranje zajedničkog tržišta između zemalja Zapadnog Balkana olakšalo pristup preduzećima, samo ako dotične države ne nameću trgovinske barijere.
"Ako barijere ne budu uklonjene, onda nam ne treba još jedan sporazum sa istim barijerama", naglasio je Krasniqi.
Zeka je takođe ocjenio da bi se funkcionisanjem zajedničkog regionalnog tržišta i da bi se Kosovo proširilo svoje prisustvo na ovom tržištu, mora usredsrediti ne samo u pogledu robe, već i pružanja različitih usluga.
"Takođe je važno za mlade profesionalce sa Kosova, za radnu snagu koja će pružati svoje usluge u ovoj novoj oblasti. Čitav region Zapadnog Balkana bi ovo trebalo da iskoristi kao novu priliku prije integracije u EU, kada će sve barijere biti potpuno eliminisane. U stvarnosti će konkurentski pritisak biti veći, ali i veća mogućnost da se iskoristi tržište koje će se prostirati na više od 30 zemalja", naglasio je Zeka.
Premijer Avdullah Hoti istakao je da obaveze sa samita u Sofiji ide u korist svima, uključujući Kosovo, jer je drugačije kada se ima pristup tržištu koje ima mnogo više potršača za prodaju.
Prema njegovim riječima, ovo prije svega ima veliki uticaj na privlačenje investicija, povećanje konkurencije i pripremu ovog tržišta za integraciju u EU.
"Ono što je za nas veoma važno je da ovo tržište ne zamjenjuje zajedničko tržište sa EU, već povećava ekonomsku integraciju među zemljama", naveo je Hoti.
Tarifne i necarinske barijere koje su predstavile neke od zemalja Zapadnog Balkana
Zemlje Zapadnog Balkana su tokom godina međusobno postavljale trgovinske barijere. Srbija i Bosna i Hercegovina su stvarale trgovinske barijere za proizvode "Made in Kosovo", ne priznajući tu dokumentaciju.
Kako se navodi, Srbija nastavlja da zanemaruje potvrdni znak prilikom uvoza proizvoda, znak koji ukazuje na to da je proizvod ocjenjen u skladu sa bezbjednosnim i zdravstvenim standardima, u skladu sa standardima koje zahtjeva EU.
Pored znaka za potvrdu, dodaje se, Srbija sprečava tranzit kosovskih preduzeća i proizvoda kroz njenu teritoriju.
Upravo zbog ovih problema, Vlada Kosova je u novembru 2018. godine uvela taksu od 100 odsto na uvoz iz Srbije i Bosne i Hercegovine, kao odgovor na politike protiv državnosti Kosova i njenog članstva u mehanizmima međunarodne organizacije.
Dok je u aprilu ove godine prethodna vlada na čelu sa bivšim premijerom Albinom Kurtijem zamjenila taksu mjerom reciprociteta. Po stupanju na dužnost, premijer Avdullah Hoti ukinuo je mjeru reciprociteta.
Albanija i Sjeverna Makedonija takođe su postavile različite prepreke. Predstavnici proizvođača na Kosovu tvrdili su da albanske vlasti ometaju proizvođače sa Kosova, poput slučaja akcize na pivo, zatim postupka carinjenja u Albaniji, plaćanja skenera, ovjere analiza, neprihvatanja cijene računa od strane albanske carine i mnoge druge prepreke.
Problemi sa Sjevernom Makedonijom bili su u junu prošle godine, kada je zvanično Skoplje postavio carinske barijere za slučaj ribe. Poslije toga, Vlada Kosova je odgovorila nametanjem mjera reciprociteta za neke proizvode Sjeverne Makedonije.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
