Prihvatiti odgovornost za zločine počinjene prije 20 godina nije lak zadatak. Zemljama može da bude teško da se suoče sa svojom ratnom prošlošću i da osiguraju da oni koji su počinili teške zločine odgovaraju za to.
Upravo je osnivanje suda i privođenje odgovornih za zločine počinjene tokom ratova, te nezavisna i poštena suđenja i uspostavljanje pravde, korak ka suočavanju sa teškom prošlošću. Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo Kosova osnovani su da bi osigurali kažnjivost za zločine koji su navodno počinjeni između 1998. i 2000. na Kosovu.
Zadatak suda je da sudi pojedincima za koje se sumnja da su počinili teška krivična djela, a na Srbiji i Kosovu je kako će reagovati na suđenja i presude koje će, u skladu sa Zakonom i prikupljenim dokazima, sprovesti i doneti Specijalizovana vijeća – ističe u razgovoru za Danas predsjednica Specijalizovanih vijeća Kosova, suda sa sjedištem u Hagu, koji će suditi bivšim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Sagovornica Danasa vjeruje da će ljudi na Kosovu i Srbiji prepoznati da su Specijalizovana vijeća osnovana da vode nezavisne i nepristrasne postupke, a ne da se bave krivicom ili nevinošću cijelog naroda.
– Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo Kosova nisu formirani da bi širili razdor među dvije države. Iskreno se nadam da će civilno društvo na Kosovu i u Srbiji iskoristiti ishod rada Specijalizovanih vijeća i Specijalnog tužilaštva kako bi unaprijedili pomirenje među ljudima i kako bi im pomogli da se na konstruktivan način suoče sa prošlošću – ukazuje Trendafilova.
* Koji je, onda, glavni cilj Specijalizovanih vijeća?
– Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo osnovani su kao odgovor na pojavu zabrinutosti nedostatka odgovornosti u vezi sa teškim krivičnim djelima koja su navodno počinjena na Kosovu između 1998. i 2000. godine, a posebno za navodne zločine iz Izvještaja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope objavljenom 2011. Specijalizovana vijeća vodiće nezavisne, nepristrasne, pravične i efikasne postupke protiv optuženih i pokazaće da oni koji su počinili zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druge zločine po kosovskim zakonima, neće proći nekažnjeno. Biće poslata snažna poruka da se i nakon 20 godina, pojedinci osumnjičeni da su počinili zločine, mogu suočiti sa pravdom.
* Ne podržavaju svi na Kosovu Specijalizovana vijeća. Kosovski Albanci smatraju da će ovaj haški sud suditi samo njima. Kako na to gledate?
– Specijalizovana vijeća su osnovana kako bi pojedinci odgovarali za zločine koje su počinili, a ne grupa ljudi ili narod, rasa, organizacija ili religija kojoj ti pojedinci pripadaju. Iako je na specijalnom tužiocu da odluči protiv koga će podići optužnice, Zakon Specijalizovanih vijeća i Specijalnog tužilaštva jasno stavlja do znanja da su nadležnosti naše institucije zločini koje su počinili građani Kosova ili Savezne Republike Jugoslavije ili zločini protiv tih građana bez obzira na njihovu nacionalnost.
* Na koji način će Specijalizovana vijeća osigurati bezbjednost svjedoka?
– Zaštita svjedoka je jedan od glavnih prioriteta Specijalizovanih vijeća. Svijesni smo da postoji generalna zabrinutost u vezi sa bezbjednošću onih koji budu svjedočili tokom postupaka pred Specijalizovanim vijećima. U skladu s tim, veliku pažnju posvećujemo tome da obezbjedimo jake mjere zaštite svjedoka. Specijalizovana vijeća imaju jedinicu koja je u potpunosti posvećena zaštiti i podršci svjedoka prije, za vrijeme i poslije njihovih svjedočenja. Iz očitih bezbjednosnih razloga ne mogu da ulazim u konkretne operativne detalje, ali mogu da izložim nekoliko mjera koje možemo da preduzmemo. Sudije Specijalizovanih vijeća mogu da odrede razne zaštitne mjere za svjedoke i druge osobe koje mogu da budu izložene riziku zbog svjedočenja. Takve vrste mjera mogu da zatraže i svjedoci, specijalni tužilac, branilac, advokati žrtava ili sekretar suda. U mjere zaštite spadaju i posebne procedure za ispitivanje svjedoka, kao i neke druge mjere koje će osigurati njihovu bezbjednost. Obično se odluke u vezi sa mjerama zaštite donose i sprovode prije nego što se svjedok pojavi u sudnici. Međutim, mjere se mogu odrediti i tokom ispitivanja svjedoka. Dalje, Specijalizovana vijeća imaju nadležnost da procesuiraju svakog ko pokuša da utiče na svjedoke ili ugrozi njihovu bezbjednost. Po našem Zakonu, kršenje mjera zaštite koje je odredio sud predstavlja krivično djelo, pa se oni koji to učine mogu procesuirati.
* Da li će Specijalizovana vijeća sarađivati sa kosovskim vlastima?
– Ne samo da se to očekuje od kosovskih vlasti već su i u pravnoj obavezi da sarađuju sa Specijalizovanim vijećima i Specijalnim tužilaštvom. Pravilnik predviđa različite načine po kojima bi Kosovo trebalo da sarađuje sa Vijećima i Tužilaštvom, uključujući poštovanje svake odluke, naredbe ili zahtjeva bilo kojeg organa Specijalizovanih vijeća bilo kojem entitetu ili pojedincu na Kosovu… Takođe, saradnja će ići i u drugom smjeru sa Kosovom, kao i sa „trećim“ zemljama, tako da kosovske vlasti, sudovi i tužioci na Kosovu ili „treće“ zemlje mogu da zatraže svjedočenje osobe koja je u pritvoru i, generalno, mogu da traže pomoć od Specijalizovanih vijeća i Specijalnog tužilaštva u skladu sa našim Zakonom.
* Dakle, sud ima međunarodno osoblje, ali radi po kosovskom zakonu?
– Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo su osnovani kao rezultat sporazuma između visokog komesara EU za bezbjednost i spoljnu politiku i tadašnjeg predsjednika Kosova, u aprilu 2014. Sporazum je ratifikovala Skupština Kosova. U skladu s tim, Skupština je promjenila Ustav Kosova kako bi omogućila formiranje ovog suda 3. avgusta 2015. kada je usvojila i Zakon o Specijalizovanim vijećima i Specijalnom tužilaštvu. U tom smislu, Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo su osnovani i rade po kosovkom zakonu. Međutim, Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo primjenjuju svoj Zakon i Pravilnik, koji su usvojeni na Plenarnom zasjedanju sudija 2017. godine. Kosovski zakon se ne primjenjuje na Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo osim ako je to izričito predviđeno našim Zakonom. Kada su Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo osnovani po kosovskom zakonu, postojala je bojazan od spoljnog uticaja ili pritiska na sud, s obzirom na prirodu zločina koji spadaju pod njegovu nadležnost. Shodno tome, sve strane su se složile da sud bude van Kosova i da zaposleni budu isključivo građani država članica EU i „trećih zemalja“ – SAD, Kanade, Švicarske, Norveške i Turske – kako bi se izbjegle prijetnje ili bilo kakvo miješanje u rad suda.
* Izjavili ste da niko nema uticaj nad ovim sudom. Šta ste time zapravo mislili?
– Tom izjavom sam se osvrnula na zabrinutost „spoljnih faktora“, bilo da su u pitanju države, pojedinci ili organizacije, da postoji mogućnost da se utiče na postupke koji će biti vođeni pred Vijećima. U vezi s tim je potrebno naglasiti sljedeće: Specijalizovana vijeća su potpuno nezavisan i nepristrasan sud koji će sudske odluke donositi na osnovu Zakona i pravično i transparentno prikupljenim dokazima. Brojne mjere su preduzete kako bi se očuvala nezavisnost i nepristrasnost naše institucije. Za početak, sjedište Specijalizovanih vijeća i Specijalnog tužilaštva je u Hagu i osoblje je u potpunosti međunarodno. Što je najvažnije, Zakon zahtjeva da sudije budu osobe visokog moralnog karaktera, da budu nepristrasni i da imaju integritet. Osim toga, moraju posjedovati neophodne kvalifikacije iz svojih zemalja da bi bili imenovani na najviše sudske funkcije. Proces biranja sudija je sproveden sa jasnim ciljem, a to je da se osigura izbor visoko profesionalnih i nezavisnih sudija, koji zadovoljavaju standarde utvrđene našim Zakonom. Članice EU i druge zemlje nisu imale nikakvog uticaja na postupak izbora sudija. Ni sudije ni specijalni tužilac ne prihvataju spoljne instrukcije. Onog trenutka kada se sudije nađu na listi međunarodnih sudija, po Zakonu, ne smeju da primaju bilo kakve instrukcije niti da se bave bilo kojom drugom aktivnošću koja može da ih ometa u njihovom radu ili da utiče na njihovu nezavisnost. Sudije Specijalizovanih vijeća su kao svoj prvi normativni dokument usvojile Kodeks sudske etike koji ih obavezuje da se pridržavaju visokih standarda ponašanja. Kršenje ovih standarda po sudiju može da znači disciplinski postupak, koji može dovesti i do sankcija. Među takvim sankcijama je i otpuštanje sudije. U ovom kontekstu treba naglasiti da samo na Plenarnoj raspravi suda može da bude odlučeno da li će sudija bit razriješen, što je dodatna zaštita nezavisnosti sudija i integriteta sudskih postupaka. Zbog svih ovih mjera uverena sam da neće biti miješanja ili uticaja na ovaj sud.
Podizanje prvih optužnica zavisi od specijalnog tužioca
* Veliki broj ljudi je već bio na saslušanju u Hagu, a neki će uskoro biti ispitivani. Kada možemo da očekujemo prve optužnice i početak suđenja?
– To je veoma dobro pitanje i često se postavlja. Nažalost, ne mogu vam dati odgovor, jer je specijalni tužilac taj koji vodi istrage i odlučuje da li, kada, protiv koga i za koje konkretne zločine treba podići optužnicu. Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo su dvije nezavisne institucije. Specijalizovana vijeća će biti obavještena kada specijalni tužilac podigne optužnicu. S tim u vezi treba istaći da će optužnica postati javna samo ako je potvrdi sudija za prethodni postupak. Nakon što optužnica bude objavljena, može da prođe i do šest mjeseci prije početka stvarnog suđenja. Prije toga, postupak će biti u tzv. pretkrivičnoj fazi, te će veliki dio postupka biti zatvoren za javnost.
Zadatak suda je da sudi pojedincima za koje se sumnja da su počinili teška krivična djela, a na Srbiji i Kosovu je kako će reagovati na suđenja i presude koje će, u skladu sa Zakonom i prikupljenim dokazima, sprovesti i doneti Specijalizovana vijeća – ističe u razgovoru za Danas predsjednica Specijalizovanih vijeća Kosova, suda sa sjedištem u Hagu, koji će suditi bivšim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Sagovornica Danasa vjeruje da će ljudi na Kosovu i Srbiji prepoznati da su Specijalizovana vijeća osnovana da vode nezavisne i nepristrasne postupke, a ne da se bave krivicom ili nevinošću cijelog naroda.
– Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo Kosova nisu formirani da bi širili razdor među dvije države. Iskreno se nadam da će civilno društvo na Kosovu i u Srbiji iskoristiti ishod rada Specijalizovanih vijeća i Specijalnog tužilaštva kako bi unaprijedili pomirenje među ljudima i kako bi im pomogli da se na konstruktivan način suoče sa prošlošću – ukazuje Trendafilova.
* Koji je, onda, glavni cilj Specijalizovanih vijeća?
– Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo osnovani su kao odgovor na pojavu zabrinutosti nedostatka odgovornosti u vezi sa teškim krivičnim djelima koja su navodno počinjena na Kosovu između 1998. i 2000. godine, a posebno za navodne zločine iz Izvještaja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope objavljenom 2011. Specijalizovana vijeća vodiće nezavisne, nepristrasne, pravične i efikasne postupke protiv optuženih i pokazaće da oni koji su počinili zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druge zločine po kosovskim zakonima, neće proći nekažnjeno. Biće poslata snažna poruka da se i nakon 20 godina, pojedinci osumnjičeni da su počinili zločine, mogu suočiti sa pravdom.
* Ne podržavaju svi na Kosovu Specijalizovana vijeća. Kosovski Albanci smatraju da će ovaj haški sud suditi samo njima. Kako na to gledate?
– Specijalizovana vijeća su osnovana kako bi pojedinci odgovarali za zločine koje su počinili, a ne grupa ljudi ili narod, rasa, organizacija ili religija kojoj ti pojedinci pripadaju. Iako je na specijalnom tužiocu da odluči protiv koga će podići optužnice, Zakon Specijalizovanih vijeća i Specijalnog tužilaštva jasno stavlja do znanja da su nadležnosti naše institucije zločini koje su počinili građani Kosova ili Savezne Republike Jugoslavije ili zločini protiv tih građana bez obzira na njihovu nacionalnost.
* Na koji način će Specijalizovana vijeća osigurati bezbjednost svjedoka?
– Zaštita svjedoka je jedan od glavnih prioriteta Specijalizovanih vijeća. Svijesni smo da postoji generalna zabrinutost u vezi sa bezbjednošću onih koji budu svjedočili tokom postupaka pred Specijalizovanim vijećima. U skladu s tim, veliku pažnju posvećujemo tome da obezbjedimo jake mjere zaštite svjedoka. Specijalizovana vijeća imaju jedinicu koja je u potpunosti posvećena zaštiti i podršci svjedoka prije, za vrijeme i poslije njihovih svjedočenja. Iz očitih bezbjednosnih razloga ne mogu da ulazim u konkretne operativne detalje, ali mogu da izložim nekoliko mjera koje možemo da preduzmemo. Sudije Specijalizovanih vijeća mogu da odrede razne zaštitne mjere za svjedoke i druge osobe koje mogu da budu izložene riziku zbog svjedočenja. Takve vrste mjera mogu da zatraže i svjedoci, specijalni tužilac, branilac, advokati žrtava ili sekretar suda. U mjere zaštite spadaju i posebne procedure za ispitivanje svjedoka, kao i neke druge mjere koje će osigurati njihovu bezbjednost. Obično se odluke u vezi sa mjerama zaštite donose i sprovode prije nego što se svjedok pojavi u sudnici. Međutim, mjere se mogu odrediti i tokom ispitivanja svjedoka. Dalje, Specijalizovana vijeća imaju nadležnost da procesuiraju svakog ko pokuša da utiče na svjedoke ili ugrozi njihovu bezbjednost. Po našem Zakonu, kršenje mjera zaštite koje je odredio sud predstavlja krivično djelo, pa se oni koji to učine mogu procesuirati.
* Da li će Specijalizovana vijeća sarađivati sa kosovskim vlastima?
– Ne samo da se to očekuje od kosovskih vlasti već su i u pravnoj obavezi da sarađuju sa Specijalizovanim vijećima i Specijalnim tužilaštvom. Pravilnik predviđa različite načine po kojima bi Kosovo trebalo da sarađuje sa Vijećima i Tužilaštvom, uključujući poštovanje svake odluke, naredbe ili zahtjeva bilo kojeg organa Specijalizovanih vijeća bilo kojem entitetu ili pojedincu na Kosovu… Takođe, saradnja će ići i u drugom smjeru sa Kosovom, kao i sa „trećim“ zemljama, tako da kosovske vlasti, sudovi i tužioci na Kosovu ili „treće“ zemlje mogu da zatraže svjedočenje osobe koja je u pritvoru i, generalno, mogu da traže pomoć od Specijalizovanih vijeća i Specijalnog tužilaštva u skladu sa našim Zakonom.
* Dakle, sud ima međunarodno osoblje, ali radi po kosovskom zakonu?
– Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo su osnovani kao rezultat sporazuma između visokog komesara EU za bezbjednost i spoljnu politiku i tadašnjeg predsjednika Kosova, u aprilu 2014. Sporazum je ratifikovala Skupština Kosova. U skladu s tim, Skupština je promjenila Ustav Kosova kako bi omogućila formiranje ovog suda 3. avgusta 2015. kada je usvojila i Zakon o Specijalizovanim vijećima i Specijalnom tužilaštvu. U tom smislu, Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo su osnovani i rade po kosovkom zakonu. Međutim, Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo primjenjuju svoj Zakon i Pravilnik, koji su usvojeni na Plenarnom zasjedanju sudija 2017. godine. Kosovski zakon se ne primjenjuje na Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo osim ako je to izričito predviđeno našim Zakonom. Kada su Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo osnovani po kosovskom zakonu, postojala je bojazan od spoljnog uticaja ili pritiska na sud, s obzirom na prirodu zločina koji spadaju pod njegovu nadležnost. Shodno tome, sve strane su se složile da sud bude van Kosova i da zaposleni budu isključivo građani država članica EU i „trećih zemalja“ – SAD, Kanade, Švicarske, Norveške i Turske – kako bi se izbjegle prijetnje ili bilo kakvo miješanje u rad suda.
* Izjavili ste da niko nema uticaj nad ovim sudom. Šta ste time zapravo mislili?
– Tom izjavom sam se osvrnula na zabrinutost „spoljnih faktora“, bilo da su u pitanju države, pojedinci ili organizacije, da postoji mogućnost da se utiče na postupke koji će biti vođeni pred Vijećima. U vezi s tim je potrebno naglasiti sljedeće: Specijalizovana vijeća su potpuno nezavisan i nepristrasan sud koji će sudske odluke donositi na osnovu Zakona i pravično i transparentno prikupljenim dokazima. Brojne mjere su preduzete kako bi se očuvala nezavisnost i nepristrasnost naše institucije. Za početak, sjedište Specijalizovanih vijeća i Specijalnog tužilaštva je u Hagu i osoblje je u potpunosti međunarodno. Što je najvažnije, Zakon zahtjeva da sudije budu osobe visokog moralnog karaktera, da budu nepristrasni i da imaju integritet. Osim toga, moraju posjedovati neophodne kvalifikacije iz svojih zemalja da bi bili imenovani na najviše sudske funkcije. Proces biranja sudija je sproveden sa jasnim ciljem, a to je da se osigura izbor visoko profesionalnih i nezavisnih sudija, koji zadovoljavaju standarde utvrđene našim Zakonom. Članice EU i druge zemlje nisu imale nikakvog uticaja na postupak izbora sudija. Ni sudije ni specijalni tužilac ne prihvataju spoljne instrukcije. Onog trenutka kada se sudije nađu na listi međunarodnih sudija, po Zakonu, ne smeju da primaju bilo kakve instrukcije niti da se bave bilo kojom drugom aktivnošću koja može da ih ometa u njihovom radu ili da utiče na njihovu nezavisnost. Sudije Specijalizovanih vijeća su kao svoj prvi normativni dokument usvojile Kodeks sudske etike koji ih obavezuje da se pridržavaju visokih standarda ponašanja. Kršenje ovih standarda po sudiju može da znači disciplinski postupak, koji može dovesti i do sankcija. Među takvim sankcijama je i otpuštanje sudije. U ovom kontekstu treba naglasiti da samo na Plenarnoj raspravi suda može da bude odlučeno da li će sudija bit razriješen, što je dodatna zaštita nezavisnosti sudija i integriteta sudskih postupaka. Zbog svih ovih mjera uverena sam da neće biti miješanja ili uticaja na ovaj sud.
Podizanje prvih optužnica zavisi od specijalnog tužioca
* Veliki broj ljudi je već bio na saslušanju u Hagu, a neki će uskoro biti ispitivani. Kada možemo da očekujemo prve optužnice i početak suđenja?
– To je veoma dobro pitanje i često se postavlja. Nažalost, ne mogu vam dati odgovor, jer je specijalni tužilac taj koji vodi istrage i odlučuje da li, kada, protiv koga i za koje konkretne zločine treba podići optužnicu. Specijalizovana vijeća i Specijalno tužilaštvo su dvije nezavisne institucije. Specijalizovana vijeća će biti obavještena kada specijalni tužilac podigne optužnicu. S tim u vezi treba istaći da će optužnica postati javna samo ako je potvrdi sudija za prethodni postupak. Nakon što optužnica bude objavljena, može da prođe i do šest mjeseci prije početka stvarnog suđenja. Prije toga, postupak će biti u tzv. pretkrivičnoj fazi, te će veliki dio postupka biti zatvoren za javnost.
