"Dvije decenije nakon završetka rata na Kosovu, političko rješenje između Prištine i Beograda je i dalje nedostižno i teško frustra situaciju u regionu", ocjenio je njemački diplomata i predsjedavajući Minhenskom bezbjednosnom konferencijom Wolfgang Ischinger i istovremeno upućuje na Dejtonski sporazum, kao "dobar primjer vrste diplomatije koju bi trebalo primjeniti na dijalog Prištine i Beograda.
On je u autorskom tekstu "Plan puta za Balkan" za briselski portal "Politiko", napisao da Evropa ne može sebi više da priušti da čeka i da se nada da će se problem sam izdvojiti, jer, kako kaže, "neriješeni konflikt" u srcu Evrope predstavlja neprihvatljiv geopolitički rizik, posebno u vremenu globalnih preokreta.
Uz ocjenu da Priština i Beograd ne mogu da izađu sa "autohtonim rješenjem" problema, kao što su učinile Grčka i sada Sjeverna Makedonija prošle godine, Ischinger navodi da bi Evropa trebalo da iznese plan koji, kako kaže, mora da bude propraćen odlučnošcu.
On ističe da Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, iako nesavršen kao politički okvir za funkcionalnu državu, dobar primjer vrste diplomatije koju bi trebalo primjeniti na dijalog Prištine i Beograda podsjeća da je, da bi se taj dogovor postigao, uspostavljena kontakt grupa između vodećih aktera koji su nastojali da okončaju borbe u Bosni.
Uz podsjećanje da su okolnosti danas drugačije i da se ne radi se o okončanju rata, već o integraciji regiona u EU Ischinger smatra da Unija," iako treba da preuzme vodeću ulogu u pregovorima, takođe treba da blisko koordiniše sa drugim akterima, ukljucujući Vašington i Moskvu, koji imaju svoje strateške interese u regionu",
Kako je rekao, EU će takođe morati da radi sa Turskom, koja ima ključnu ulogu u svim zemljama regiona sa značajnim brojem muslimanskog stanovništva, kao i Kina čija inicijativa "Pojas i put" čini od nje značajnog "igrača u regionu".
"Evropa bi trebalo da insistira na iznošenju niza uslova. Kosovo se mora dogovoriti o interno koherentnoj pregovaračkoj poziciji i suspendovati jednostrane tarife koje je nametnula proizvodima iz Srbije i Bosne. Srbija, sa svoje strane, mora da zaustavi globalnu kampanju 'de-priznavanja' nezavisnosti Kosova i okonča svoje pokušaje da blokira ulazak regiona u međunarodne organizacije", rekao je bivši njemački diplomata.
On je podsjetio i na to da su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozabavili su se ovim problemom ranije ove godine, kada su u aprilu pozvali lidere zapadnog Balkana u Berlin, međutim, ti razgovori nisu doneli ono šo regionu stvarno treba - realan plan za njihovu integraciju u strukture Evropske unije.
"Francuska i Njemačka znaju veoma dobro da ne mogu da se nadaju da će riješiti spor između Beograda i Prištine, a da regionu ne ponude šansu da započne razgovore o pridruživanju EU, kaže Ischinger i dodaje da ako sada ne pošalju pozitivan signal, budući sastanci će se verovatno završavati frustracijama i povećanim neprijateljstvom", zaključio je on.
Ischinger zakjljučuje i da EU ima i važnu ulogu u promociji ekonomskog razvoja regiona koji nije samo o pomoći, već i o promovisanju evropskih interesa, rekao je Ischinger i kao primjer naveo kompletiranje infrastrukturnih projekata na zapadnom Balkanu koji su od vitalnog značaja za strategiju povezivanja EU.
"Umjesto da dozvoli lokalnim liderima da se okrenu lakom novcu od Kine za takve investicije, EU treba da obezbjedi vladama neophodna sredstva i da insistira da slede pravila Unije za transparentnu nabavku i trgovinu. Zemljama regiona treba da bude jasno da uspješna prekogranična saradnja je najbolja ulaznica za približavanje EU", rekao je on i dodao da integrisano regionalno tržište nije čekaonica iz koje nikada neće izaći, već nešto što će povećati njihov prosperitet i pomoći im da lakše ispune kriterijume za pridruživanje EU.
On smatra i da bi EU trebalo da uloži u vladavinu prava u regionu, kao i da bi države Zapadnog Balkana trebalo da ulože veće napore da se efikasnije bore protiv zarobljavanja država i kleptokratije u čemu bi trebalo i EU da im pomogne.
Ipak, Ischinger kao možda najvažniju stvar ističe da bi EU i njene članice trebalo da pojačaju podršku civilnom društvu u regionu i zahtevaju transparentnost i odgovornost lokalnih lidera.
"EU ima mapu puta za to - strategija Evropske komisije o proširenju iz 2018. godine pruža dugačak spisak korisnih, realističnih preporuka o tome kako podržati ekonomsku i demokratsku konsolidaciju regiona. Nažalost, EU je u velikoj mjeri ignorisala vlastiti savjet", smatra Ischinger.
Za žaljenje je, kaže Ischinger, i što je EU odlučila da ponovo odloži početak pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom o pridruživanju, uprkos prethodnim obećanjima nacionalnih vlada i preporukama Evropske komisije.
"Ukoliko EU ne može da ponudi kredibilan put pristupanja, izgubiće bilo kakav uticaj koji ima u regionu. Uslovi, naravno, moraju biti strogi. Ali oni takođe moraju biti pošteni", kada zemlje ispunjavaju kriterijume koje je postavila EU, oni ne bi trebalo da budu ometeni domaćim razlozima u glavnim gradovima. Da bi pokazala dobru volju, EU bi se barem morala obavezati da bez odlaganja donese viznu liberalizaciju za Kosovo", rekao je Ischinger.
Uz ocjenu da Priština i Beograd ne mogu da izađu sa "autohtonim rješenjem" problema, kao što su učinile Grčka i sada Sjeverna Makedonija prošle godine, Ischinger navodi da bi Evropa trebalo da iznese plan koji, kako kaže, mora da bude propraćen odlučnošcu.
On ističe da Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, iako nesavršen kao politički okvir za funkcionalnu državu, dobar primjer vrste diplomatije koju bi trebalo primjeniti na dijalog Prištine i Beograda podsjeća da je, da bi se taj dogovor postigao, uspostavljena kontakt grupa između vodećih aktera koji su nastojali da okončaju borbe u Bosni.
Uz podsjećanje da su okolnosti danas drugačije i da se ne radi se o okončanju rata, već o integraciji regiona u EU Ischinger smatra da Unija," iako treba da preuzme vodeću ulogu u pregovorima, takođe treba da blisko koordiniše sa drugim akterima, ukljucujući Vašington i Moskvu, koji imaju svoje strateške interese u regionu",
Kako je rekao, EU će takođe morati da radi sa Turskom, koja ima ključnu ulogu u svim zemljama regiona sa značajnim brojem muslimanskog stanovništva, kao i Kina čija inicijativa "Pojas i put" čini od nje značajnog "igrača u regionu".
"Evropa bi trebalo da insistira na iznošenju niza uslova. Kosovo se mora dogovoriti o interno koherentnoj pregovaračkoj poziciji i suspendovati jednostrane tarife koje je nametnula proizvodima iz Srbije i Bosne. Srbija, sa svoje strane, mora da zaustavi globalnu kampanju 'de-priznavanja' nezavisnosti Kosova i okonča svoje pokušaje da blokira ulazak regiona u međunarodne organizacije", rekao je bivši njemački diplomata.
On je podsjetio i na to da su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozabavili su se ovim problemom ranije ove godine, kada su u aprilu pozvali lidere zapadnog Balkana u Berlin, međutim, ti razgovori nisu doneli ono šo regionu stvarno treba - realan plan za njihovu integraciju u strukture Evropske unije.
"Francuska i Njemačka znaju veoma dobro da ne mogu da se nadaju da će riješiti spor između Beograda i Prištine, a da regionu ne ponude šansu da započne razgovore o pridruživanju EU, kaže Ischinger i dodaje da ako sada ne pošalju pozitivan signal, budući sastanci će se verovatno završavati frustracijama i povećanim neprijateljstvom", zaključio je on.
Ischinger zakjljučuje i da EU ima i važnu ulogu u promociji ekonomskog razvoja regiona koji nije samo o pomoći, već i o promovisanju evropskih interesa, rekao je Ischinger i kao primjer naveo kompletiranje infrastrukturnih projekata na zapadnom Balkanu koji su od vitalnog značaja za strategiju povezivanja EU.
"Umjesto da dozvoli lokalnim liderima da se okrenu lakom novcu od Kine za takve investicije, EU treba da obezbjedi vladama neophodna sredstva i da insistira da slede pravila Unije za transparentnu nabavku i trgovinu. Zemljama regiona treba da bude jasno da uspješna prekogranična saradnja je najbolja ulaznica za približavanje EU", rekao je on i dodao da integrisano regionalno tržište nije čekaonica iz koje nikada neće izaći, već nešto što će povećati njihov prosperitet i pomoći im da lakše ispune kriterijume za pridruživanje EU.
On smatra i da bi EU trebalo da uloži u vladavinu prava u regionu, kao i da bi države Zapadnog Balkana trebalo da ulože veće napore da se efikasnije bore protiv zarobljavanja država i kleptokratije u čemu bi trebalo i EU da im pomogne.
Ipak, Ischinger kao možda najvažniju stvar ističe da bi EU i njene članice trebalo da pojačaju podršku civilnom društvu u regionu i zahtevaju transparentnost i odgovornost lokalnih lidera.
"EU ima mapu puta za to - strategija Evropske komisije o proširenju iz 2018. godine pruža dugačak spisak korisnih, realističnih preporuka o tome kako podržati ekonomsku i demokratsku konsolidaciju regiona. Nažalost, EU je u velikoj mjeri ignorisala vlastiti savjet", smatra Ischinger.
Za žaljenje je, kaže Ischinger, i što je EU odlučila da ponovo odloži početak pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom o pridruživanju, uprkos prethodnim obećanjima nacionalnih vlada i preporukama Evropske komisije.
"Ukoliko EU ne može da ponudi kredibilan put pristupanja, izgubiće bilo kakav uticaj koji ima u regionu. Uslovi, naravno, moraju biti strogi. Ali oni takođe moraju biti pošteni", kada zemlje ispunjavaju kriterijume koje je postavila EU, oni ne bi trebalo da budu ometeni domaćim razlozima u glavnim gradovima. Da bi pokazala dobru volju, EU bi se barem morala obavezati da bez odlaganja donese viznu liberalizaciju za Kosovo", rekao je Ischinger.
