"Riječ 'Šiptar' se nikad nije upotrebila da se kaže 'dobar Šiptar', nego samo kad treba da se distanciraju od nečega", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) novinar sa Kosova Idro Seferi, nakon što je ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin još jednom Albance nazvao 'Šiptarima'.
Vulin je u srijedu izjavio da je "za što hitnije i što sigurnije razgraničenje sa Šiptarima."
"Mislim da je izjava data u kontekstu da se kaže koliko bi bilo dobro da se dogodi razgraničenje sa onima koji su, eto, 'Šiptari', koji bi trebalo da budu razgraničeni", ističe Seferi, koji već 12 godina živi i radi u Beogradu.
"To bi bilo isto kao da kažete za Angelu Merkel da je 'švapska kancelarka', ili nešto slično, a to ne radimo. I Albanci imaju pogrdan izraz za Srbe, ali se to ne sme koristiti u medijima, političkom jeziku i ne bi trebalo da se koristi nikad. Tu bi trebalo da ostavimo po strani svaku raspravu da li je to nekome OK, ili da on sebe tako naziva pa treba i mi tako da ga nazivamo i slično", smatra Seferi.
Zašto ministar koristi ovu riječ s obzirom na to da postoji presuda Apelacionog suda po kojoj je 'Šiptar' politički nekorektan i uvredljiv termin, te da i sami Albanci to doživljavaju kao uvredu, upit je koji su novinari RSE proslijedili ministrovom kabinetu. Do ovoga trenutka nisu dobili odgovor.
Ministru Vulinu ovo inače nije bio prvi put da upotrebi riječ 'Šiptari' u svojim javnim obraćanjima.
Nacionalni savjet albanske nacionalne manjine razmišlja da tuži ministra Aleksandra Vulina, kaže za RSE predsjednik ovog savjeta Ragmi Mustafa.
"Time omalovažavaju Albance i stavljaju ih u grupu drugorazrednih građana. To je uvredljivi jezik devedesetih. Ne bi trebalo da se tako etiketiraju Albanci. Taj jezik gospodina Vulina nam poručuje da mi nismo dio ovog društva", ističe Mustafa iz Bujanovca, opštine na jugu Srbije gdje uglavnom živi albansko stanovništvo.
On dodaje da su incidenti ispred pekara u Borči, beogradskom prigradskom naselju, i Dolovu kod Pančeva posljedica govora koje se promoviše u medijima, ali i od strane pojedinih zvaničnika u Srbiji.
Ministar odbrane Aleksandar Vulin nije usamljen među zvaničnicima Vlade Srbije koji o Albancima govore na ovakav način. I direktor takozvane Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije Marko Đurić je u zvaničnom saopštenju, izdatom sredinom aprila, Albance sa Kosova nazvao pogrdnim nazivom "Šiptari".
Ovaj izraz je skoro pa redovno na naslovnicama pojedinih tabloida inače bliskih predsjedniku Srbije i lideru Srpske napredne stranke Aleksandru Vučiću. Tako su među naslovima bili: "Šiptari napadaju sjever Kosova 31. decembra", "Šiptari sve luđi zbog moći Srbije", "Upozorenje ruskih službi: Šiptari otimaju Kosovo u toku Mundijala?!".
Anita Mitić, nekadašnja aktivistkinja Inicijative mladih za ljudska prava, tužila je tabloid Informer za govor mržnje, zbog teksta 'Fašisti napadaju' u kojem se, između ostalog, za članove te Inicijative upotrebljava izraz 'soroševsko-šiptarski jurišnici', a koristi se i termin kao što je 'šiptarske vlasti'.
Mitić kaže da je u decembru prošle godine Apelacioni sud potvrdio prvostepenu presudu Višeg suda u Beogradu, prema kojoj je utvrđeno da je u pomenutom tekstu, objavljenom 19. januara 2017. godine, povređeno pravo na zabranu govora mržnje iz člana 75. Zakona o informisanju.
U obrazloženju ove presude, Sud je objasnio i sankcionisao upotrebu termina 'Šiptar' kao govor mržnje.
"Termin 'Šiptar' se smatra politički nekorektnim i uvredljivim sadržajem u srpskom jeziku za pripadnike albanske nacionalnosti koji žive na Kosovu. Takođe, nazvati nekog Srbina 'Šiptarom', prema stavu suda, isto je kao i označiti nekog ko se bori protiv nacionalnog interesa", navodi se u obrazloženju presude, koje je objavljeno na sajtu Inicijative mladih za ljudska prava.
Sud je utvrdio da glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević treba da isplati Aniti Mitić 100.000 dinara (oko 800 eura) kao naknadu nematerijalne štete za govor mržnje i povredu ugleda i časti, kao i 71.000 dinara (oko 500 eura) za troškove trajanja parničnog postupka. To se, ističe Mitić, do danas nije dogodilo.
"Ja sam tada tužila Informer zato što sam smatrala da su ta višestruka diskriminacija i pogrdno nazivanje Šiptarima pogubni za naše odnose koje želimo da gradimo u budućnosti i sa Kosovom, i sa Albanijom, ali i sa Albancima koji ovdje žive", ističe Mitić i dodaje da izjava Aleksandra Vulina ni na koji način ne doprinosi smanjenju tenzija.
"U ovako fragilnim odnosima i teškoj političkoj situaciji u kojoj se Srbija nalazi danas što se tiče Kosova, mislim da svaki incident i svako nazivanje Albanaca Šiptarima ko god da ih naziva, a najgore je kad su to visoki zvaničnici Republike Srbije, a posebno ministar odbrane, doprinosi ne samo pogoršanju odnosa sa Kosovom, već i porastu mržnje prema Albancima", smatra Mitić.
Ymer Mushkolaj, politički analitičar iz Prištine ističe da su pojedini političari u Srbiji preuzeli govor mržnje iz tabloida.
"Ovim primerom Srbija pokazuje da još uvijek nije spremna da pruži ruku Albancima i nastavlja da ponižava, ili da pokušava da ponizi, budući da se takvi izrazi svakodnevno upotrebljavaju ne samo u medijima, nego i u političkim kancelarijama. Ako ovo uporedimo sa situacijom na Kosovu, vi ne možete naći nijednog albanskog političara koji upotrebljava pogrdne riječi za Srbe", kaže Mushkolaj.
Prema riječima Idra Seferija, zapaljive izjave visokih zvaničnika u Srbiji ne doprinose procesu normalizacije odnosa i pregovora između dvije strane.
"U ovom smislu to je samo dizanje zidova između ljudi, a to neće doprineti suživotu. Jer, kakvo god da bude to rješenje za Kosovo, ipak neki Albanci i neki Srbi će morati da žive zajedno i to ne bi trebalo da dovede do većeg udaljavanja nego što je zapravo pokušaj da se nađe rješenje mirnim putem", ocjenjuje Seferi.
Prema ocjeni sagovornika RSE-a, i narativi u medijima u Srbiji zavise od političkih tenzija, pa se u periodu stabilnijih odnosa Albanci nazivaju Albancima, dok se u momentima pogoršanja odnosa koriste izrazi kao što su 'šiptarska posla', ili 'šiptarska bagra'.
Albanci sami sebe nazivaju Shqiptar, ali se termin 'Šiptar' u srpskom jeziku smatra uvredljivim, poput nekih uvredljivih izraza za seksualne manjine i Rome. Izraz 'Šiptari' ima negativnu konotaciju u Srbiji jer se vijek i više unazad vezuje za primitivne i necivilizovane ljude, ljude koji su sišli sa planina, manuelne radnike. No, dovoljan razlog da se ovaj termin ne upotrebljava trebalo bi da bude to da Albanci ne žele da ih drugi tako nazivaju.
"Mislim da je izjava data u kontekstu da se kaže koliko bi bilo dobro da se dogodi razgraničenje sa onima koji su, eto, 'Šiptari', koji bi trebalo da budu razgraničeni", ističe Seferi, koji već 12 godina živi i radi u Beogradu.
"To bi bilo isto kao da kažete za Angelu Merkel da je 'švapska kancelarka', ili nešto slično, a to ne radimo. I Albanci imaju pogrdan izraz za Srbe, ali se to ne sme koristiti u medijima, političkom jeziku i ne bi trebalo da se koristi nikad. Tu bi trebalo da ostavimo po strani svaku raspravu da li je to nekome OK, ili da on sebe tako naziva pa treba i mi tako da ga nazivamo i slično", smatra Seferi.
Zašto ministar koristi ovu riječ s obzirom na to da postoji presuda Apelacionog suda po kojoj je 'Šiptar' politički nekorektan i uvredljiv termin, te da i sami Albanci to doživljavaju kao uvredu, upit je koji su novinari RSE proslijedili ministrovom kabinetu. Do ovoga trenutka nisu dobili odgovor.
Ministru Vulinu ovo inače nije bio prvi put da upotrebi riječ 'Šiptari' u svojim javnim obraćanjima.
Nacionalni savjet albanske nacionalne manjine razmišlja da tuži ministra Aleksandra Vulina, kaže za RSE predsjednik ovog savjeta Ragmi Mustafa.
"Time omalovažavaju Albance i stavljaju ih u grupu drugorazrednih građana. To je uvredljivi jezik devedesetih. Ne bi trebalo da se tako etiketiraju Albanci. Taj jezik gospodina Vulina nam poručuje da mi nismo dio ovog društva", ističe Mustafa iz Bujanovca, opštine na jugu Srbije gdje uglavnom živi albansko stanovništvo.
On dodaje da su incidenti ispred pekara u Borči, beogradskom prigradskom naselju, i Dolovu kod Pančeva posljedica govora koje se promoviše u medijima, ali i od strane pojedinih zvaničnika u Srbiji.
Ministar odbrane Aleksandar Vulin nije usamljen među zvaničnicima Vlade Srbije koji o Albancima govore na ovakav način. I direktor takozvane Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije Marko Đurić je u zvaničnom saopštenju, izdatom sredinom aprila, Albance sa Kosova nazvao pogrdnim nazivom "Šiptari".
Ovaj izraz je skoro pa redovno na naslovnicama pojedinih tabloida inače bliskih predsjedniku Srbije i lideru Srpske napredne stranke Aleksandru Vučiću. Tako su među naslovima bili: "Šiptari napadaju sjever Kosova 31. decembra", "Šiptari sve luđi zbog moći Srbije", "Upozorenje ruskih službi: Šiptari otimaju Kosovo u toku Mundijala?!".
Anita Mitić, nekadašnja aktivistkinja Inicijative mladih za ljudska prava, tužila je tabloid Informer za govor mržnje, zbog teksta 'Fašisti napadaju' u kojem se, između ostalog, za članove te Inicijative upotrebljava izraz 'soroševsko-šiptarski jurišnici', a koristi se i termin kao što je 'šiptarske vlasti'.
Mitić kaže da je u decembru prošle godine Apelacioni sud potvrdio prvostepenu presudu Višeg suda u Beogradu, prema kojoj je utvrđeno da je u pomenutom tekstu, objavljenom 19. januara 2017. godine, povređeno pravo na zabranu govora mržnje iz člana 75. Zakona o informisanju.
U obrazloženju ove presude, Sud je objasnio i sankcionisao upotrebu termina 'Šiptar' kao govor mržnje.
"Termin 'Šiptar' se smatra politički nekorektnim i uvredljivim sadržajem u srpskom jeziku za pripadnike albanske nacionalnosti koji žive na Kosovu. Takođe, nazvati nekog Srbina 'Šiptarom', prema stavu suda, isto je kao i označiti nekog ko se bori protiv nacionalnog interesa", navodi se u obrazloženju presude, koje je objavljeno na sajtu Inicijative mladih za ljudska prava.
Sud je utvrdio da glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević treba da isplati Aniti Mitić 100.000 dinara (oko 800 eura) kao naknadu nematerijalne štete za govor mržnje i povredu ugleda i časti, kao i 71.000 dinara (oko 500 eura) za troškove trajanja parničnog postupka. To se, ističe Mitić, do danas nije dogodilo.
"Ja sam tada tužila Informer zato što sam smatrala da su ta višestruka diskriminacija i pogrdno nazivanje Šiptarima pogubni za naše odnose koje želimo da gradimo u budućnosti i sa Kosovom, i sa Albanijom, ali i sa Albancima koji ovdje žive", ističe Mitić i dodaje da izjava Aleksandra Vulina ni na koji način ne doprinosi smanjenju tenzija.
"U ovako fragilnim odnosima i teškoj političkoj situaciji u kojoj se Srbija nalazi danas što se tiče Kosova, mislim da svaki incident i svako nazivanje Albanaca Šiptarima ko god da ih naziva, a najgore je kad su to visoki zvaničnici Republike Srbije, a posebno ministar odbrane, doprinosi ne samo pogoršanju odnosa sa Kosovom, već i porastu mržnje prema Albancima", smatra Mitić.
Ymer Mushkolaj, politički analitičar iz Prištine ističe da su pojedini političari u Srbiji preuzeli govor mržnje iz tabloida.
"Ovim primerom Srbija pokazuje da još uvijek nije spremna da pruži ruku Albancima i nastavlja da ponižava, ili da pokušava da ponizi, budući da se takvi izrazi svakodnevno upotrebljavaju ne samo u medijima, nego i u političkim kancelarijama. Ako ovo uporedimo sa situacijom na Kosovu, vi ne možete naći nijednog albanskog političara koji upotrebljava pogrdne riječi za Srbe", kaže Mushkolaj.
Prema riječima Idra Seferija, zapaljive izjave visokih zvaničnika u Srbiji ne doprinose procesu normalizacije odnosa i pregovora između dvije strane.
"U ovom smislu to je samo dizanje zidova između ljudi, a to neće doprineti suživotu. Jer, kakvo god da bude to rješenje za Kosovo, ipak neki Albanci i neki Srbi će morati da žive zajedno i to ne bi trebalo da dovede do većeg udaljavanja nego što je zapravo pokušaj da se nađe rješenje mirnim putem", ocjenjuje Seferi.
Prema ocjeni sagovornika RSE-a, i narativi u medijima u Srbiji zavise od političkih tenzija, pa se u periodu stabilnijih odnosa Albanci nazivaju Albancima, dok se u momentima pogoršanja odnosa koriste izrazi kao što su 'šiptarska posla', ili 'šiptarska bagra'.
Albanci sami sebe nazivaju Shqiptar, ali se termin 'Šiptar' u srpskom jeziku smatra uvredljivim, poput nekih uvredljivih izraza za seksualne manjine i Rome. Izraz 'Šiptari' ima negativnu konotaciju u Srbiji jer se vijek i više unazad vezuje za primitivne i necivilizovane ljude, ljude koji su sišli sa planina, manuelne radnike. No, dovoljan razlog da se ovaj termin ne upotrebljava trebalo bi da bude to da Albanci ne žele da ih drugi tako nazivaju.
