Predsjednici Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi su glavni protagonisti etničkog razgraničenja, kazao je u intervjuu za list Danas kosovski pisac, filozof i analitičar Shkelzen Maliqi.
Govoreći o dogovorima Vučića i Thaçija i o ishodu dijaloga Beograda i Prištine, Maliqi je kazao da je interesantno koliko su njihovi diskursi slični.
"Oboje govore kako dijalog ulazi u završnu fazu, da je on izuzetno težak, da je sporazum sa drugom stranom skoro pa nemoguć, da su neophodni veoma bolni kompromisi, ali da još uvijek postoji mogućnost za razgraničenje koje bi moglo zadovoljiti obje strane", ocenio je Maliqi i dodao da tada počinju kontradikcije i razlike u tumačenju "rješenja".
On je kazao da je prvi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić svojevremeno zagovarao "mirno" preseljavanje u razmjenjene teritorije, ali je dodao da nije siguran do se to može ostvariti bez konflikta i žrtava.
"Etničko razgraničenje na Kosovu nije samo pitanje 'zaštite' Srba, naročito onih na sjeveru, već će imati drastične reperkusije", ocjenio je on.
Upitan šta Thaçi misli kada govori o promjenama granica, Maliqi je kazao da predsjednik Thaçi insistira na pojmu "korekcije granica", za koje ocjenjuje da neće biti velikih razmjera već ograničene.
"Sklon sam uvjerenju da Thaçi ne vjeruje da će sporazum voditi ka razmjeni teritorija, i da pominje Preševsku dolinu kao kontrazahtjev koji neutrališe srpsku aspiraciju da uzme 10 odsto kosovske teritorije", rekao je Maliqi i dodao da ipak možda postoji projekat simboličke razmjene teritorije.
Govoreći o mogućim sukobima kao posljedicama promena granica, Maliqi je rekao da su realnije ozbiljnije tenzije i incidenti i sukobi niskog intenziteta, ali ne i veći sukobi zbog prisustva KFOR-a kao zaštitnog korpusa NATO na Kosovu.
Maliqi dodaje da će vjerovatno najveći problem izbiti u Bosni i Hercegovini, gdje će Republika Srpska iskoristiti presedan da se razgraniči od unije ili čak, poput Krima, proglasi pripajanje Srbiji.
"Oboje govore kako dijalog ulazi u završnu fazu, da je on izuzetno težak, da je sporazum sa drugom stranom skoro pa nemoguć, da su neophodni veoma bolni kompromisi, ali da još uvijek postoji mogućnost za razgraničenje koje bi moglo zadovoljiti obje strane", ocenio je Maliqi i dodao da tada počinju kontradikcije i razlike u tumačenju "rješenja".
On je kazao da je prvi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić svojevremeno zagovarao "mirno" preseljavanje u razmjenjene teritorije, ali je dodao da nije siguran do se to može ostvariti bez konflikta i žrtava.
"Etničko razgraničenje na Kosovu nije samo pitanje 'zaštite' Srba, naročito onih na sjeveru, već će imati drastične reperkusije", ocjenio je on.
Upitan šta Thaçi misli kada govori o promjenama granica, Maliqi je kazao da predsjednik Thaçi insistira na pojmu "korekcije granica", za koje ocjenjuje da neće biti velikih razmjera već ograničene.
"Sklon sam uvjerenju da Thaçi ne vjeruje da će sporazum voditi ka razmjeni teritorija, i da pominje Preševsku dolinu kao kontrazahtjev koji neutrališe srpsku aspiraciju da uzme 10 odsto kosovske teritorije", rekao je Maliqi i dodao da ipak možda postoji projekat simboličke razmjene teritorije.
Govoreći o mogućim sukobima kao posljedicama promena granica, Maliqi je rekao da su realnije ozbiljnije tenzije i incidenti i sukobi niskog intenziteta, ali ne i veći sukobi zbog prisustva KFOR-a kao zaštitnog korpusa NATO na Kosovu.
Maliqi dodaje da će vjerovatno najveći problem izbiti u Bosni i Hercegovini, gdje će Republika Srpska iskoristiti presedan da se razgraniči od unije ili čak, poput Krima, proglasi pripajanje Srbiji.
