Korekcija granica je najzastupljenija tema u posljednje vrijeme. Predsjednik Hashim Thaçi je onaj koji ju je inicirao, rekavši da to ne znači da će se podjela Kosova dogoditi. Prema riječima predsjednika, korekcija granica znači ujedinjenje Preševske doline sa Kosovom, a ne autonomija za Srbe na Kosovu. Do sada Thaçi nije imao nikakvu podršku, čak ni od važnih ličnosti međunarodne zajednice. Neki od analitičara ovu ideju ocjenjuju opasnom.
Analitičar Imer Mushkolaj rekao je za KosovaPress da je sve ovo urađeno da se stvori utisak da se zemlja suočava sa neprijatnom situacijom, jer je to, prema njegovim riječima, u interesu predsjednika Hashima Thaçija, prenosi portal "Kossev".
"Vjerujem da se nedavnim izjavama predsjednika Thaçija i predsjednika Srbije Vučića, sa druge strane, stvorio utisak da situacija nije mirna. Ovo služi uglavnom g. Thaçiju zato što nije video nikakvu podršku za bilo koju javnu raspravu o prijedlogu za korekciju granice, prijedlogu za teritorijalnu razmjenu, a to je vrlo opasna ideja. Dakle, politička situacija je mirna, uprkos pokušajima da se stvori utisak da to nije tako. U stvari, Thaçi je ostao izolovan sa svojim izjavama i idejama. Ne vidimo da neko podržava ove prijedloge, ni opozicione stranke, ali i vladajuće stranke su izašle protiv ove ideje o teritorijalnoj razmeni", kaže Mushkolaj.
Prema njegovim riječima, Thaçi na ovaj način pokušava da stvori utisak da je on ključna osoba u ovom procesu i da bi on trebalo da bude osoba koja će da odluči o budućnosti zemlje, iako nema podršku Skupštine Kosova kao najvišeg zakonodavnog organa koji mora da odluči da li treba da bude dio ovog procesa ili ne.
Mushkolaj kaže da takve ideje ne bi trebalo da idu u javnost, jer je sporazum sa Srbijom i dalje osjetljiv i nedovršen problem.
S druge strane, Mushkolaj navodi da je Kosovo ispunilo sve svoje kompromise u vezi sa pravima Srba i stoga poziva da se ne ide preko konačnog kompromisa koji je, po njemu – Ahtisaarijev paket.
"Ne zaboravite da Kosovo i Srbija nisu dovršili demarkaciju granice, ali ovaj proces ne može da se dogodi sada kada Srbija još uvijek ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu. Prije svega, Srbija mora da prizna Kosovo kao nezavisnu državu, a onda bi trebalo da se ide na demarkaciju granice. Sa druge strane, Kosovo je napravilo sopstvene kompromise u pogledu prava Srba i onoga što može da ponudi Srbima, a sa Ahtisaarijevim paketom. Dakle, Ahtisaarijev paket je bio posljednji kompromis koji je Kosovo ostvarilo i ne bi trebalo da ide preko tog kompromisa… neke druge ideje koje vode van okvira Ahtisaarijevog paketa u stvari će da dovedu do defunkcionalizacije države Kosovo i ne bi trebalo da se dogode", rekao je on.
Ova ideja predsjednika Thaçija nije slučajnost. Tako kaže Përparim Kryeziu, istraživač u Grupi za političke i pravne studije (GSPJ).
Prema njegovim riječima, pregovaranje o takvoj ustavnoj premisi kao što je teritorijalni integritet je nepovratna, nepopravljiva i opasna greška za državnost Kosova.
"Mi osporavamo agendu ove ideje i smatramo da ova ideja služi samo interesima Srbije. Dakle, na ovoj osnovi vidimo koliko intenzivno i brzo Srbija pokušava da okonča dijalog. I kroz promociju ovakvih ideja ima za cilj njenu integraciju u EU završnim Poglavljem 35. I na kraju, takođe, spriječava normalan razvoj kosovske državnosti, otvoreno osporavajući njenu državnost", rekao je Kryeziu.
Što se tiče Thaçijevog prijedloga za praćenje modela Holandija-Belgija za sprovođenje "razmjene-korekcije teritorija", Kryeziu smatra da to ne odgovara interesima Kosova, jer će vjerovatno to biti na etničkoj osnovi.
"Smatramo da je ovo poređenje apsolutno nevažeće, s obzirom na odlične diplomatske odnose između ove dvije zemlje, Belgije i Holandije, a uzimajući u obzir osnovu na kojoj je postignut ovaj sporazum. To je učinjeno na osnovu praktične razmjene teritorija između Holandije i Belgije. I u našem slučaju, bojim se da se to radi u potpunosti na osnovu etničkih linija. Stoga, zaključujemo da je ova ideja opasna i da uopšte ne odgovara interesima Kosova", rekao je on za KosovaPress.
O ovoj ideji govorio je i predsjednik Udruženja porodica palih boraca, Xhavit Jashari. On kaže da nema mjesta za paniku, jer, prema njegovim riječima, sam rat OVK-a ne dozvoljava podjelu zemlje.
On je u telefonskoj izjavi za KosovaPress rekao da bi izjava predsjednika bila u redu bez razmjene teritorija.
"Mislim da bi trebalo ukloniti pojam 'izmjena granica'. Ali bi korekcije granica trebalo da bude i mislim da je ova izjava ispravna i trebalo bi da se podrži. Politika koja se odvija u Prištini, Tirani i bilo gdje – trebalo bi da bude nacionalna i, naravno, proces koji je otvorio OVK – ujedinjenje albanskih zemalja – jednog dana će da se dogodi, željeli oni to, ili ne", rekao je Jashari.
Thaçi je više puta govorio o procesu dijaloga, pozivajući sve institucije i političke partije da se uključe u ovaj proces. Takođe je upozorio da će na kraju procesa građani putem referenduma odlučiti o konačnom sporazumu sa Srbijom.
"Vjerujem da se nedavnim izjavama predsjednika Thaçija i predsjednika Srbije Vučića, sa druge strane, stvorio utisak da situacija nije mirna. Ovo služi uglavnom g. Thaçiju zato što nije video nikakvu podršku za bilo koju javnu raspravu o prijedlogu za korekciju granice, prijedlogu za teritorijalnu razmjenu, a to je vrlo opasna ideja. Dakle, politička situacija je mirna, uprkos pokušajima da se stvori utisak da to nije tako. U stvari, Thaçi je ostao izolovan sa svojim izjavama i idejama. Ne vidimo da neko podržava ove prijedloge, ni opozicione stranke, ali i vladajuće stranke su izašle protiv ove ideje o teritorijalnoj razmeni", kaže Mushkolaj.
Prema njegovim riječima, Thaçi na ovaj način pokušava da stvori utisak da je on ključna osoba u ovom procesu i da bi on trebalo da bude osoba koja će da odluči o budućnosti zemlje, iako nema podršku Skupštine Kosova kao najvišeg zakonodavnog organa koji mora da odluči da li treba da bude dio ovog procesa ili ne.
Mushkolaj kaže da takve ideje ne bi trebalo da idu u javnost, jer je sporazum sa Srbijom i dalje osjetljiv i nedovršen problem.
S druge strane, Mushkolaj navodi da je Kosovo ispunilo sve svoje kompromise u vezi sa pravima Srba i stoga poziva da se ne ide preko konačnog kompromisa koji je, po njemu – Ahtisaarijev paket.
"Ne zaboravite da Kosovo i Srbija nisu dovršili demarkaciju granice, ali ovaj proces ne može da se dogodi sada kada Srbija još uvijek ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu. Prije svega, Srbija mora da prizna Kosovo kao nezavisnu državu, a onda bi trebalo da se ide na demarkaciju granice. Sa druge strane, Kosovo je napravilo sopstvene kompromise u pogledu prava Srba i onoga što može da ponudi Srbima, a sa Ahtisaarijevim paketom. Dakle, Ahtisaarijev paket je bio posljednji kompromis koji je Kosovo ostvarilo i ne bi trebalo da ide preko tog kompromisa… neke druge ideje koje vode van okvira Ahtisaarijevog paketa u stvari će da dovedu do defunkcionalizacije države Kosovo i ne bi trebalo da se dogode", rekao je on.
Ova ideja predsjednika Thaçija nije slučajnost. Tako kaže Përparim Kryeziu, istraživač u Grupi za političke i pravne studije (GSPJ).
Prema njegovim riječima, pregovaranje o takvoj ustavnoj premisi kao što je teritorijalni integritet je nepovratna, nepopravljiva i opasna greška za državnost Kosova.
"Mi osporavamo agendu ove ideje i smatramo da ova ideja služi samo interesima Srbije. Dakle, na ovoj osnovi vidimo koliko intenzivno i brzo Srbija pokušava da okonča dijalog. I kroz promociju ovakvih ideja ima za cilj njenu integraciju u EU završnim Poglavljem 35. I na kraju, takođe, spriječava normalan razvoj kosovske državnosti, otvoreno osporavajući njenu državnost", rekao je Kryeziu.
Što se tiče Thaçijevog prijedloga za praćenje modela Holandija-Belgija za sprovođenje "razmjene-korekcije teritorija", Kryeziu smatra da to ne odgovara interesima Kosova, jer će vjerovatno to biti na etničkoj osnovi.
"Smatramo da je ovo poređenje apsolutno nevažeće, s obzirom na odlične diplomatske odnose između ove dvije zemlje, Belgije i Holandije, a uzimajući u obzir osnovu na kojoj je postignut ovaj sporazum. To je učinjeno na osnovu praktične razmjene teritorija između Holandije i Belgije. I u našem slučaju, bojim se da se to radi u potpunosti na osnovu etničkih linija. Stoga, zaključujemo da je ova ideja opasna i da uopšte ne odgovara interesima Kosova", rekao je on za KosovaPress.
O ovoj ideji govorio je i predsjednik Udruženja porodica palih boraca, Xhavit Jashari. On kaže da nema mjesta za paniku, jer, prema njegovim riječima, sam rat OVK-a ne dozvoljava podjelu zemlje.
On je u telefonskoj izjavi za KosovaPress rekao da bi izjava predsjednika bila u redu bez razmjene teritorija.
"Mislim da bi trebalo ukloniti pojam 'izmjena granica'. Ali bi korekcije granica trebalo da bude i mislim da je ova izjava ispravna i trebalo bi da se podrži. Politika koja se odvija u Prištini, Tirani i bilo gdje – trebalo bi da bude nacionalna i, naravno, proces koji je otvorio OVK – ujedinjenje albanskih zemalja – jednog dana će da se dogodi, željeli oni to, ili ne", rekao je Jashari.
Thaçi je više puta govorio o procesu dijaloga, pozivajući sve institucije i političke partije da se uključe u ovaj proces. Takođe je upozorio da će na kraju procesa građani putem referenduma odlučiti o konačnom sporazumu sa Srbijom.
