Organizacija "Reporteri bez granica" objavila je danas izvještaj o slobodi medija u kojem je Kosovo među zemljama sa djelimično slobodnim medijima.
Mediji na Kosovu, prema "Reporterima bez granica", pate od direktnih i indirektnih uplitanja iz politike, finansijskog pritiska i zavisnosti od vlasnika. Novinari koji kritikuju kosovske vlasti često su optuženi za izdaju ili "simpatizovanje Srba".
"Reporteri bez granica" podsjetili su na slučaj kada je premijer Haradinaj nazvao novinare neobrazovanim tokom posjete ministru Palu Lekaju u prvim danima njegove vlade.
"Nekoliko dana nakon što je oformljena vlada u septembru 2017. godine, premijer Ramush Haradinaj nazvao je novinare 'neobrazovanim' i savjetovao im da se vrate u školu", navodi se u opisu situacije medija na Kosovu.
"Dva istraživačka novinara fizički su napadnuta, jer su u izvještajima kritikovali članove vlade i njihove saveznike", navodi se dalje.
"Reporteri bez granica" takođe izvještavaju o etničkim podjelama u medijima na Kosovu, ističući da je vladu Haradinaja ocjenila nešto malo boljom od prethodnih vlada u smislu odnosa s medijima.
"Etničke podjele na Kosovu se vide u medijima, u kojima se rijetko viđaju Albanci kako rade zajedno sa Srbima. Međutim, sadašnja vlada čini se da je spremna razgovara sa novinarima i medijima u cjelini, za razliku od prethodne dvije vlade, koje su bili mnogo manje otvorene za dijalog", navodi "Reporteri bez granica" u opisu Kosova.
Kosovo je na 78. mjestu od ukupno 180 ispitanih zemalja prema izvještaju za 2018. godinu na listi "Reporteri bez granica".
Albanija je zabilježila napredak za jedno mjesto, sa 76. mjesta sada je na 75. mjestu. Srbija je pala za deset mjesta na listi medijskih sloboda. Srbija je sada na 76. mjestu, u odnosu na prošlu godinu kada je bila na 66. mjestu.
Od drugih zemalja regiona na listi su BiH (62), Hrvatska (69), Crna Gora (103) i Makedonija (109).
U izveštaju se navodi da se u Evropi, regionu gdje je sloboda medija najsigurnija, najviše pogoršao regionalni indikator ove godine. Četiri od ovogodišnjih najviših padova na indeksu zemalja su zemlje EU.
Malta je pala za 18 mjesta na 65. mjesto i zabilježila je najveći pad na indeksu, Češka za 11 na 34. mjesto i Slovačka za 10 na 27. mjesto.
"Lagana erozija evropskog modela se nastavlja", zaključuju u sveobuhvatnoj analizi Reporteri bez granica, upozoravajući na opšti trend porasta neprijateljstva prema novinarstvu koje, kako navode, prijeti demokratiji.
"Svjetski indeks slobode medija 2018. godine pokazuje rastući animozitet prema novinarima. Neprijateljstvo prema medijima, koje otvoreno potiču politički lideri i napori autoritarnih režima da predstave svoju viziju novinarstva predstavljaju ozbiljnu pretnju za demokratiju", navode Reporteri bez granica.
Takav stav prema medijima više nije samo odlika autoritarnih režima, nego i demokratski izabranih čelnih ljudi, koji ih više ne vide kao neophodan dio demokratije, nego kao protivnika prema kojem otvoreno iskazuju odbojnost, navodi se u izvještaju.
Prvak slobode medija ponovo je Norveška, a slijede Švedska, Holandija, Finska, Švicarska, Jamajka, Belgija, Novi Zeland, Danska i Kostarika.
Na dnu su zemlje koje su tu bile i prethodnih godina: Sjeverna Koreja, Eritreja, Turkmenistan, Sirija, Kina, Vijetnam, Sudan, Džibuti, Kuba i Ekvatorijalna Gvineja.
Razlog pada Malte, najvećeg na listi, je ubistvo istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije prošlog oktobra.
"Reporteri bez granica" podsjetili su na slučaj kada je premijer Haradinaj nazvao novinare neobrazovanim tokom posjete ministru Palu Lekaju u prvim danima njegove vlade.
"Nekoliko dana nakon što je oformljena vlada u septembru 2017. godine, premijer Ramush Haradinaj nazvao je novinare 'neobrazovanim' i savjetovao im da se vrate u školu", navodi se u opisu situacije medija na Kosovu.
"Dva istraživačka novinara fizički su napadnuta, jer su u izvještajima kritikovali članove vlade i njihove saveznike", navodi se dalje.
"Reporteri bez granica" takođe izvještavaju o etničkim podjelama u medijima na Kosovu, ističući da je vladu Haradinaja ocjenila nešto malo boljom od prethodnih vlada u smislu odnosa s medijima.
"Etničke podjele na Kosovu se vide u medijima, u kojima se rijetko viđaju Albanci kako rade zajedno sa Srbima. Međutim, sadašnja vlada čini se da je spremna razgovara sa novinarima i medijima u cjelini, za razliku od prethodne dvije vlade, koje su bili mnogo manje otvorene za dijalog", navodi "Reporteri bez granica" u opisu Kosova.
Kosovo je na 78. mjestu od ukupno 180 ispitanih zemalja prema izvještaju za 2018. godinu na listi "Reporteri bez granica".
Albanija je zabilježila napredak za jedno mjesto, sa 76. mjesta sada je na 75. mjestu. Srbija je pala za deset mjesta na listi medijskih sloboda. Srbija je sada na 76. mjestu, u odnosu na prošlu godinu kada je bila na 66. mjestu.
Od drugih zemalja regiona na listi su BiH (62), Hrvatska (69), Crna Gora (103) i Makedonija (109).
U izveštaju se navodi da se u Evropi, regionu gdje je sloboda medija najsigurnija, najviše pogoršao regionalni indikator ove godine. Četiri od ovogodišnjih najviših padova na indeksu zemalja su zemlje EU.
Malta je pala za 18 mjesta na 65. mjesto i zabilježila je najveći pad na indeksu, Češka za 11 na 34. mjesto i Slovačka za 10 na 27. mjesto.
"Lagana erozija evropskog modela se nastavlja", zaključuju u sveobuhvatnoj analizi Reporteri bez granica, upozoravajući na opšti trend porasta neprijateljstva prema novinarstvu koje, kako navode, prijeti demokratiji.
"Svjetski indeks slobode medija 2018. godine pokazuje rastući animozitet prema novinarima. Neprijateljstvo prema medijima, koje otvoreno potiču politički lideri i napori autoritarnih režima da predstave svoju viziju novinarstva predstavljaju ozbiljnu pretnju za demokratiju", navode Reporteri bez granica.
Takav stav prema medijima više nije samo odlika autoritarnih režima, nego i demokratski izabranih čelnih ljudi, koji ih više ne vide kao neophodan dio demokratije, nego kao protivnika prema kojem otvoreno iskazuju odbojnost, navodi se u izvještaju.
Prvak slobode medija ponovo je Norveška, a slijede Švedska, Holandija, Finska, Švicarska, Jamajka, Belgija, Novi Zeland, Danska i Kostarika.
Na dnu su zemlje koje su tu bile i prethodnih godina: Sjeverna Koreja, Eritreja, Turkmenistan, Sirija, Kina, Vijetnam, Sudan, Džibuti, Kuba i Ekvatorijalna Gvineja.
Razlog pada Malte, najvećeg na listi, je ubistvo istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije prošlog oktobra.
