Kosovske vlasti su uništile mrežu koja je regrutovala strane borce za zemlje Istoka i tako je uspjela da znatno smanji broj odlazaka stranih boraca u Siriju ili Irak. To stoji, između ostalog, u nalazima izvještaja Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) o spriječavanju nasilnog ekstremizma na Kosovu.
U izvještaju se potvrđuje da je protok stranih boraca sa Kosova u sukobima u Siriji i Iraku od 2012. godine bio "alarmantan" i izazvao je zabrinutost kosovskih vlasti.
Prema podacima ove organizacije, do sada je sa Kosova u Siriju i Irak otišlo 399 osoba, od kojih je 255 odraslih muškaraca, 48 žena, a preostali broj su djeca.
Prema istim podacima, na Kosovo se vratilo 133 osoba, a u Siriji i Iraku je ubijeno njih 75.
Takođe, procjenjuje se da trenutno 191 kosovski državljanin živi u Siriji ili Iraku. U protekloj godini sa Kosova su se prema Siriji uputile tri osobe.
Kosovske institucije su uhapsile više od 200 pojedinaca da bi se borile protiv nasilnog ekstremizma i spriječile njegovo širenje.
U nalazima Izvještaja stoji da rizični pojedinci ne odgovaraju jednom specifičnom profilu i da ne postoji jedinstveni put ka radikalizaciji, ali svaki put je sam po sebi pod uticajem faktorâ – individualnog, grupnog i ekološkog – i oni variraju od pojedinca do pojedinca, konteksta i okruženja.
"Radikalizacija među pojedincima na Kosovu nije specifična za jedno geografsko područje, iako izgleda da na jugoistoku Kosova ima veći broj nasilnih ekstremnih regruta po glavi stanovnika, u cjelini", stoji u Izvještaju.
Koordinator Evropske unije za antiterorizam Gilles de Kerchove je naglasio da su rezultati kosovske vlade u mjerama borbe protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma "impresivne", budući da je znatno smanjen broj stranih boraca i time što su kosovske vlasti iskoristile educirale članove njihovih porodica, učitelje i socijalne radnike.
Uspostavljanje zajedničkog nadzora u zajednici, prema riječima De Kerchova, je bio takođe konkretan rezultat u ovoj borbi. On je potvrdio da na Kosovu donedavno bilo najviše regrutovanih boraca za "Islamsku državu Iraka i Levanta" (IDIL) po glavi stanovnika.
Gilles De Kerchove je naglasio da je na Kosovu "veoma umjerena verzija islama", ali je upozorio da treba pažljivo pratiti jer su se i ostale zemlje našle u sličnoj situaciji, kada su se pojavile neke radikalne ideje.
Evropski stručnjak za antiterorizam je naglasio da su i evropski podaci alarmantni, jer je samo iz Belgije, Francuske i Njemačke otišlo 60.000 boraca.
Kerchove koji važi za najvećeg stručnjaka za antiterorizam, podvukao je da bi na nivou Evropske unije najveća pažnja trebalo da se posveti osobama koji se radikalizuju na evropskoj teritoriji, jer povratnici "nisu jedina prijetnja za evropske države".
Kosovski ministar unutrašnjih poslova Flamur Sefaj je potvrdio da je spriječavanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije, kao i borba protiv ekstremizma, glavni prioritet ne samo Ministarstva unutrašnjih poslova već i cijele kosovske Vlade.
Međutim, on je naglasio da se i oko ovog pitanja Kosovo suočava sa političkim problemima, iako učestvuje u zajedničkoj evropskoj borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Kosovo, kako je rekao, nema pristup adekvatnim podacima koji bi pomogli izradi analiza i zaključaka o profilu potencijalnih stranih boraca.
Prijem Kosova u međunarodne bezbednosne strukture je, prema njegovim riječima, od suštinske važnosti. Stoga je Sefaj pozivao na zajedničku koordinaciju u borbi protiv ovog negativnog fenomena.
"Želim da naglasim da je važno, i za praktična pitanja i za sigurnost, da Kosovo potpiše sporazum sa Europolom zbog borbe protiv ove negativne pojave i da bude dio Interpola. Ovo više nije političko pitanje. To je pitanje bezbjednosnih institucija koje se u ovom trenutku bore protiv ekstremizma, radikalizacije i terorizma", poručio je ministar Flamur Sefaj.
Prema podacima ove organizacije, do sada je sa Kosova u Siriju i Irak otišlo 399 osoba, od kojih je 255 odraslih muškaraca, 48 žena, a preostali broj su djeca.
Prema istim podacima, na Kosovo se vratilo 133 osoba, a u Siriji i Iraku je ubijeno njih 75.
Takođe, procjenjuje se da trenutno 191 kosovski državljanin živi u Siriji ili Iraku. U protekloj godini sa Kosova su se prema Siriji uputile tri osobe.
Kosovske institucije su uhapsile više od 200 pojedinaca da bi se borile protiv nasilnog ekstremizma i spriječile njegovo širenje.
U nalazima Izvještaja stoji da rizični pojedinci ne odgovaraju jednom specifičnom profilu i da ne postoji jedinstveni put ka radikalizaciji, ali svaki put je sam po sebi pod uticajem faktorâ – individualnog, grupnog i ekološkog – i oni variraju od pojedinca do pojedinca, konteksta i okruženja.
"Radikalizacija među pojedincima na Kosovu nije specifična za jedno geografsko područje, iako izgleda da na jugoistoku Kosova ima veći broj nasilnih ekstremnih regruta po glavi stanovnika, u cjelini", stoji u Izvještaju.
Koordinator Evropske unije za antiterorizam Gilles de Kerchove je naglasio da su rezultati kosovske vlade u mjerama borbe protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma "impresivne", budući da je znatno smanjen broj stranih boraca i time što su kosovske vlasti iskoristile educirale članove njihovih porodica, učitelje i socijalne radnike.
Uspostavljanje zajedničkog nadzora u zajednici, prema riječima De Kerchova, je bio takođe konkretan rezultat u ovoj borbi. On je potvrdio da na Kosovu donedavno bilo najviše regrutovanih boraca za "Islamsku državu Iraka i Levanta" (IDIL) po glavi stanovnika.
Gilles De Kerchove je naglasio da je na Kosovu "veoma umjerena verzija islama", ali je upozorio da treba pažljivo pratiti jer su se i ostale zemlje našle u sličnoj situaciji, kada su se pojavile neke radikalne ideje.
Evropski stručnjak za antiterorizam je naglasio da su i evropski podaci alarmantni, jer je samo iz Belgije, Francuske i Njemačke otišlo 60.000 boraca.
Kerchove koji važi za najvećeg stručnjaka za antiterorizam, podvukao je da bi na nivou Evropske unije najveća pažnja trebalo da se posveti osobama koji se radikalizuju na evropskoj teritoriji, jer povratnici "nisu jedina prijetnja za evropske države".
Kosovski ministar unutrašnjih poslova Flamur Sefaj je potvrdio da je spriječavanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije, kao i borba protiv ekstremizma, glavni prioritet ne samo Ministarstva unutrašnjih poslova već i cijele kosovske Vlade.
Međutim, on je naglasio da se i oko ovog pitanja Kosovo suočava sa političkim problemima, iako učestvuje u zajedničkoj evropskoj borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Kosovo, kako je rekao, nema pristup adekvatnim podacima koji bi pomogli izradi analiza i zaključaka o profilu potencijalnih stranih boraca.
Prijem Kosova u međunarodne bezbednosne strukture je, prema njegovim riječima, od suštinske važnosti. Stoga je Sefaj pozivao na zajedničku koordinaciju u borbi protiv ovog negativnog fenomena.
"Želim da naglasim da je važno, i za praktična pitanja i za sigurnost, da Kosovo potpiše sporazum sa Europolom zbog borbe protiv ove negativne pojave i da bude dio Interpola. Ovo više nije političko pitanje. To je pitanje bezbjednosnih institucija koje se u ovom trenutku bore protiv ekstremizma, radikalizacije i terorizma", poručio je ministar Flamur Sefaj.
