Na vanrednim parlamentarnim izborima održanim u nedjelju 11. juna bilo je preko 52 hiljade nevažećih glasačkih listića. Dok iz CIK-a uzrok vide u nedovoljnoj informisanost birača, pojedini analitičari smatraju da su razlozi mnogo veći.
Veliki broj nevažećih glasačkih listića na parlamentarnim izborima predstavnici Centralne izborne komisije pripisuju neobjaveštenim građanima, ističući da analiziraju i ostale moguće razloge. U pisanoj izjavi za RTK2 iz CIK-a kažu:
"Poslije izbora održanih u junu 2014. godine, Centralna izborna komisija je formirala komisiju koja se bavila analizom nevažećih glasačkih listića sa tog izbornog procesa. Kao uzorak uzeto je više od 300 glasačkih kutija, tada je utvrđeno da su listići poništeni iz sljedećih razloga:
- Kandidat je označen, ali ne i politički subjekat;
- Označeno je više od jednog političkog subjekta;
- Namjerno oštećeni Glasački listići;
- Nepopunjeni Glasački listići;
Ispitaćemo i razloge nevažećih listića u ovom izbornom procesu", navode iz CIK-a.
Međutim, Riza Smaka - ekspert za ustavno pravo ističe da pitanje nevažećih glasačkih listića treba detaljno proučiti. On najveću odgovornost pripisuje CIK-u, ali je i uvjeren da su birači razočarani.
"Ima tu i socioekonomskih, političkih i nacionalnih i psiholoških faktora koji su uticali na to. Zbog toga uvijek treba sagledati uzrok, jer to je posljedica, veći broj građana je nezadovoljan predhodnom Vladom recimo i institucijama, svojim položajem ili pak nedostatkom perspektive. Razočarani su", rekao je prof. dr Riza Smaka u jutarnjem programu RTK2.
Rezultat tolikog broja nevažećih glasačkih listića je posljedica dvije stvari, neažurirani birački spiskovi i nezadovoljstvo birača, smatra profesor Aleksandar Đikić.
"Spiskovi jesu ažurirani u odnosu na prošle izbore, ali nešto malo, sad više nemamo bakicu koja je u 120 i nekoj godini glasala, ali svakako nisu ažurirani kako treba i onda je dolazilo do toga da ljudi koji nisu na spisku glasali umjesto nekih drugih, jedan dio listića je zbog toga nevažeći. S druge strane, mnogi su glasači razočarani dosadašnjim rezultatima političara, tako da su listiće poništili iz razno raznih razloga i zaokruživali više kandidata nego što je trebalo", rekao je za RTK2 politički analitičar, prof.dr Aleksandar Đikić.
Neažurirani birački spiskovi odgovaraju političkim predstavnicima, naročito u srpskim sredinama, gdje glasove koriste kako hoće, dodaje Đikić.
Uprkos velikom broju nevažećih listića i kratkom vremenu za pripremu izbora, iz CIK-a ističu da je ovaj izborni proces bio najbolje održan do sada na Kosovu.
"Poslije izbora održanih u junu 2014. godine, Centralna izborna komisija je formirala komisiju koja se bavila analizom nevažećih glasačkih listića sa tog izbornog procesa. Kao uzorak uzeto je više od 300 glasačkih kutija, tada je utvrđeno da su listići poništeni iz sljedećih razloga:
- Kandidat je označen, ali ne i politički subjekat;
- Označeno je više od jednog političkog subjekta;
- Namjerno oštećeni Glasački listići;
- Nepopunjeni Glasački listići;
Ispitaćemo i razloge nevažećih listića u ovom izbornom procesu", navode iz CIK-a.
Međutim, Riza Smaka - ekspert za ustavno pravo ističe da pitanje nevažećih glasačkih listića treba detaljno proučiti. On najveću odgovornost pripisuje CIK-u, ali je i uvjeren da su birači razočarani.
"Ima tu i socioekonomskih, političkih i nacionalnih i psiholoških faktora koji su uticali na to. Zbog toga uvijek treba sagledati uzrok, jer to je posljedica, veći broj građana je nezadovoljan predhodnom Vladom recimo i institucijama, svojim položajem ili pak nedostatkom perspektive. Razočarani su", rekao je prof. dr Riza Smaka u jutarnjem programu RTK2.
Rezultat tolikog broja nevažećih glasačkih listića je posljedica dvije stvari, neažurirani birački spiskovi i nezadovoljstvo birača, smatra profesor Aleksandar Đikić.
"Spiskovi jesu ažurirani u odnosu na prošle izbore, ali nešto malo, sad više nemamo bakicu koja je u 120 i nekoj godini glasala, ali svakako nisu ažurirani kako treba i onda je dolazilo do toga da ljudi koji nisu na spisku glasali umjesto nekih drugih, jedan dio listića je zbog toga nevažeći. S druge strane, mnogi su glasači razočarani dosadašnjim rezultatima političara, tako da su listiće poništili iz razno raznih razloga i zaokruživali više kandidata nego što je trebalo", rekao je za RTK2 politički analitičar, prof.dr Aleksandar Đikić.
Neažurirani birački spiskovi odgovaraju političkim predstavnicima, naročito u srpskim sredinama, gdje glasove koriste kako hoće, dodaje Đikić.
Uprkos velikom broju nevažećih listića i kratkom vremenu za pripremu izbora, iz CIK-a ističu da je ovaj izborni proces bio najbolje održan do sada na Kosovu.
