Pad vlade na Kosovu odložiće na neko vrijeme obaveze oko demarkacije granice sa Crnom Gorom, kao i same briselske pregovore, što povlači i formiranje ZSO, ali i nejasnoće oko početka rada Specijalnog suda za zločine OVK.
Ruski "Sputnik" piše da će sva ova pitanja stajati na stolu i vlade koja će biti formirana poslije izbora. S obzirom na trenutni rejting može se očekivati da u premijersku fotelju sjedne Ramush Haradinaj, ali ni spekulacije o Behgjetu Pacolliju kao budućem premijeru zbog, navodno, njegovih kontakata sa Rusijom, nisu daleko od istine, prenosi "Klan Kosova".
Za nepovjerenje Vladi Kosova glasalo je ukupno 115 poslanika, što znači da su za pad vlade bili i koalicione partneri Ise Mustafe u dosadašnjoj vladi Demokratske partije Kosova Hashima Thaçija, i poslanici Srpske liste.
Izbori bi, prema Ustavu Kosova, trebalo da se raspišu najkasnije za 45 dana od raspuštanja vlade, tako da bi oni mogli da se održe najranije 11, odnosno 18. juna.
Sjednicu kosovske skupštine, na kojoj je pala vlada, obilježila je oštra rasprava u nekoliko navrata, na ivici ekscesa poslanika bivših koalicionih partnera PDK i LDK, koji su se uzajamno optuživali za neuspjehe, sada već vlade sa epitetom — "bivša".
Međunarodni predstavnici, posebno Amerika, koji su koliko juče od Vlade Kosova zahtjevali da se po hitnom postupku ratifikuje sporazum o demarkaciji granice između Crne Gore i Srbije, još nisu dali svoj stav o ovakvom razvoju događaja na Kosovu, ali se očekuje da neće biti srećni zbog ovakvog razvoja događaja. Posebno što će obaveza o demarkaciji granice vjerovatno morati da sačeka jesen.
Sunovrat vlade u Prištini upravo je i počeo problemom oko demarkacije, koji traje još od 2015. godine, kada je opozicija predvođena "Samoopredjeljenjem" napravila haos jer je tvrdila se na taj način Crnoj Gori poklanja osam hektara kosovske zemlje. Opozicija od tada praktično skupštinu drži u "opsadi" suzavcima i bojkotom rada parlamenta.
U danu koji je iza nas, Isa Mustafa i Kadri Veseli, kao i pojedini poslanici vladajuće koalicije LDK-PDK, u odvojenim sastancima u zgradi kosovske skupštine razgovarali su sa američkim ambasadorom i šeficom Kancelarije EU Natalijom Apostolovom.
Izbori na Kosovu su bili očekivani i dugo najavljivani, a sada je samo ostalo da se odmere snage na terenu.
U Prištini se, prvi put posle dužeg vremena jasno pravi razlika između građanske opcije koju predvodi Isa Mustafa i opcije koje se podvode pod bivši pripadnici OVK.
Međutim, glavni okršaj očekuje se između stranaka Hashima Thaçija i Ramusha Haradinaja, koje su najjače na Kosovu, s tim da trenutno malu prednost ima Haradinaj jer je mjesecima bio u žiži javnosti zbog hapšenja u Francuskoj po srpskoj potjernici, a koga su poslije sudske presude na Kosovu dočekali kao nacionalnog heroja i mučenika. Ostaje nejasno kako će se ovaj događaj odraziti na početak rada Specijalnog suda za ratne zločine pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, koji je osnovan pod patronatom Evropske unije, dok su istrage sprovedene na osnovu izvještaja specijalnog izvjestioca Savjeta Evrope Dicka Martyja, a koji je trebalo da počne sa radom u periodu u kome je, sada predviđeno, da se održe izbori.
Za nepovjerenje Vladi Kosova glasalo je ukupno 115 poslanika, što znači da su za pad vlade bili i koalicione partneri Ise Mustafe u dosadašnjoj vladi Demokratske partije Kosova Hashima Thaçija, i poslanici Srpske liste.
Izbori bi, prema Ustavu Kosova, trebalo da se raspišu najkasnije za 45 dana od raspuštanja vlade, tako da bi oni mogli da se održe najranije 11, odnosno 18. juna.
Sjednicu kosovske skupštine, na kojoj je pala vlada, obilježila je oštra rasprava u nekoliko navrata, na ivici ekscesa poslanika bivših koalicionih partnera PDK i LDK, koji su se uzajamno optuživali za neuspjehe, sada već vlade sa epitetom — "bivša".
Međunarodni predstavnici, posebno Amerika, koji su koliko juče od Vlade Kosova zahtjevali da se po hitnom postupku ratifikuje sporazum o demarkaciji granice između Crne Gore i Srbije, još nisu dali svoj stav o ovakvom razvoju događaja na Kosovu, ali se očekuje da neće biti srećni zbog ovakvog razvoja događaja. Posebno što će obaveza o demarkaciji granice vjerovatno morati da sačeka jesen.
Sunovrat vlade u Prištini upravo je i počeo problemom oko demarkacije, koji traje još od 2015. godine, kada je opozicija predvođena "Samoopredjeljenjem" napravila haos jer je tvrdila se na taj način Crnoj Gori poklanja osam hektara kosovske zemlje. Opozicija od tada praktično skupštinu drži u "opsadi" suzavcima i bojkotom rada parlamenta.
U danu koji je iza nas, Isa Mustafa i Kadri Veseli, kao i pojedini poslanici vladajuće koalicije LDK-PDK, u odvojenim sastancima u zgradi kosovske skupštine razgovarali su sa američkim ambasadorom i šeficom Kancelarije EU Natalijom Apostolovom.
Izbori na Kosovu su bili očekivani i dugo najavljivani, a sada je samo ostalo da se odmere snage na terenu.
U Prištini se, prvi put posle dužeg vremena jasno pravi razlika između građanske opcije koju predvodi Isa Mustafa i opcije koje se podvode pod bivši pripadnici OVK.
Međutim, glavni okršaj očekuje se između stranaka Hashima Thaçija i Ramusha Haradinaja, koje su najjače na Kosovu, s tim da trenutno malu prednost ima Haradinaj jer je mjesecima bio u žiži javnosti zbog hapšenja u Francuskoj po srpskoj potjernici, a koga su poslije sudske presude na Kosovu dočekali kao nacionalnog heroja i mučenika. Ostaje nejasno kako će se ovaj događaj odraziti na početak rada Specijalnog suda za ratne zločine pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, koji je osnovan pod patronatom Evropske unije, dok su istrage sprovedene na osnovu izvještaja specijalnog izvjestioca Savjeta Evrope Dicka Martyja, a koji je trebalo da počne sa radom u periodu u kome je, sada predviđeno, da se održe izbori.
