Izgradnja bratskih mostova

Na filološkom fakultetu prištinskog univerziteta, na inicijativu profesora Ismeta Azizija, održana je Osnivačka skupština udruženja “Kosovo za Sandžak”.

Sjednici je prisustvovao veliki broj intelektualaca Kosova, Sandžaka, a također i gosti iz Crne Gore, Albanije i Preševske doline. Njihov cilj je, po riječima profesora Azizija, izgradnja bratskih mostova između Kosova i Sandžaka, i vraćanje veza koje su početkom 90-ih godina sticajem okolnosti, posebice ratnih sukoba, bile prekinute.
Ismet Azizi je na prijedlog prisutnih i izabran za predsjednika udruženja “Kosovo za Sandžak”.On je naveo da je krajnji cilj razmjena mišljenja, iskustava, ideja i planova za budućnost u svim životnim aspektima.
“Naš plan je da na početku zatražimo od naših institucija da usmjere svoju pažnju ka Sandžaku, a ako oni nisu spremni na to, onda je spremna naša organizacija. Krenuli bi sa posjetama Sandžaku, da učestvujemo u obilježavanju njihovih značajnih datuma i praznika, da organizujemo đačke ekskurzije u cilju što većeg upoznavanja i sa ljudima i historijom Bošnjaka, kao i da očekujemo uzvratne posjete. Siguran sam da će to sve ubrzo krenuti, jer se to vidi i osjeća u raspoloženju ovih ljudi koji su došli da bi se obnovile naše veze, bratske veze između Albanaca i Bošnjaka. Udruga je totalno apolitična, nas ne interesuju granice, jer mi računamo da jedan dan budemo dio EU, bez granica i kontrola”, kazao je profesor Azizi.
On je naglasio da udruga ima u planu da ovori vrata svim ljudima dobre volje, bez obzira na nacionalnost i etničku pripadnost, i da u odboru budu predstavnici iz Rožaja, Novog Pazara, Sjenice, Tutina, Plava, Gusinja, Bihora, kao i svi eminentni pisci iz Crne Gore.
Tokom zasjedanja, članovi udruge su iznosili svoje viđenje ovog historijskog sastanka, kako ga je većina i okarakterizirala, a profesor historije Redžep Škrijelj je u svom govoru naglasio da su bošnjački i albanski narod uvijek bili u bratskim odnosima, mahali bajracima i ratovali, ali nikada nisu bili genocidan narod.
“Bošnjački narod Sandžaka je uvijek bio u prijateljskim, bratskim odnosima sa albanskim narodom, i vijekovima smo zajedno podnosili breme i teret, visoko podizali bajrak za slobodu, i nikada bošnjački i albanski narod nije pokazivao agresivnost prema drugim narodima. Nije imao genocidnu politiku, u zadnjih 100 godina borio se za fizički i duhovni opstanak. Albanski i bošnjački narod nisu stvoreni u naučnoj epruveti, niti su ga stvorili političari demagoškim govorima, nego je stvoren u realnom životu. Mi smo činjenica, i svijet mora da prizna, oni koji nisu u zabludi, da mi konačno dobijamo duhovni rat, ali mudrošću, s ljudima koji imaju smisla da vode politiku, kulturu i nauku”, kazao je Škrijelj.
Gost konferencije, poznati advokat Azem Vllasi, kazao je da će ova inicijativa učvrstiti veze dva naroda.
“Nema nikakve sumnje da će se ovaj događaj, a definitivno će i vrijeme pokazati, da će njegov početak biti proces ponovnog učvršćivanja prijateljskih i bratskih veza između dva naroda, albanskog i bošnjačkog. Ovaj moment je posebno važan, jer se dešava u slobodnom Kosovu, a naša braća iz Sandžaka su došli do tog nivoa da tema Sandžaka nije više tabu priča, da su oni tu i da je Ismet Azizi uspio da ostvari nešto historijske težine, koje će definitivno ostati kao takvo i zabilježeno“, rekao je Vllasi.
Novopazarski profesor historije i geografije Rizo Gruda, da bi povukao paralelu između bivstvovanja Bošnjaka Kosova i Sandžaka, kazao je da je, što se tiče suradnje, ona nekako osrednja, a što se tiče položaja ovih zajednica u njihovim matičnim državama, ona nije na nekom baš zavidnom nivou.
Što se tiče udruge u budućnosti i njene uloge u zbližavanju naroda, na kulturološkom, ekonomskom i ostalim domenima, gospodin Gruda kaže da se treba raditi na tome, treba biti energičan, uz planiranja i kvalitetnu edukaciju.
“Ja sam optimista, i čvrsto vjerujem da je to obostrani interes. Danas svijet traba da bude jedno globalno selo. Mladi ljudi oba naroda da se ne zanose mitovima i legendama, prošlošću, ne treba je zaboraviti, treba stvarati budućnost, kako bi se egzistiralo. Političari trebaju da više rade na edukaciji, filantropiji čovjekoljublja, jer Europa je daleko otišla od naših balkanskih prostora, ovdje su dugo carovala hajdučka plemena. Mi moramo moralni kodeks da pooštrimo i moralne kriterije prema čovjeku, osobe prema osobi. Znači, svi narodi ovog prostora moraju biti upućeni jedni na druge, granice ne trebaju biti barijera, ne možemo zaustaviti protok kapitala, ideje, ekonomije, to je neminovnost“, kazao je profesor Gruda.
Na kraju Osnivačke Skupštine Udruženja “Kosovo za Sandžak” je dogovoreno da se sastanci održavaju što je moguće češće, bez obzira da li se organiziraju na Kosovu ili u Sandžaku.