Putin zahvalio Nikoliću na pismima povodom rezolucije o Srebrenici, koju je Rusija oborila u Vijeću sigurnosti.
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin, prenio je danas predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću zahvalnost predsjednika te zemlje Vladimira Putina, na pismima koja je dobio od srpskog predsjednika, povodom britanskog nacrta rezolucije o Srebrenici.
Ruski predsjednik Putin je poručio da je Moskva donijela odluku o ulaganju veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda polazeći od "privrženosti jačanju stabilnosti u Bosni i Hercegovini na osnovu Dejtonskog sporazuma, uzimajući u obzir odnose strateškog partnerstva između Ruske Federacije i Republike Srbije", navedeno je u Putinovom saopštenju.
U saopštenju se navodi da je Nikolić primio danas u Beogradu, ambasadora Rusije u Srbiji Aleksandra Čepurina.
Jedna strana
Glasom "protiv" Rusije, stalne članice, Vijeće sigurnosti nije usvojilo rezoluciju Ujedinjenih naroda o Srebrenici, dokument koji je predložila Velika Britanija.
Deset članica Vijeća sigurnosti glasalo je za rezoluciju, Rusija protiv, a Nigerija, Angola, Venecuela i Kina bile su suzdržane.
Nakon glasanja, Samantha Power, ambasadorica SAD-a pri UN-u, prisjetila se na početku izlaganja kako je bila novinarka u Sarajevu u vrijeme pada Srebrenice.
Rekla je da ruski veto slama srca porodicama žrtava Srebrenice.
Francuski ambasador pri UN-u, Gerard Araud je kazao da se do pomirenja na Balkanu može doći samo priznavanjem genocida.
Zamjenik britanskog ambasadora Peter Wilson je poručio kako je na nacrtu naporno rađeno i da treba istaći da nacrt ne optužuje srpski narod, već poziva na pomirenje i prihvatanje prošlosti, kao i da UN uči na greškama.
"Zločini u Srebrenici su genocid i to pokazuju ranije presude", istakao je Wilson.
Genocid nad Bošnjacima
Ove godine u Potočarima 11. jula je ukopano 18 maloljetnika među 136 identificiranih žrtava srebreničkog genocida.
U genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, koji je izvršila tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, trenutno optuženog pred Haškim tribunalom za genocid i ratne zločine, 1995. godine ubijeno je više od 8.000 ljudi. Na Zidu sjećanja su imena 8.372 ubijenih, od koji se za više od 1.000 još traga. Vjeruje se da su u masovnim i pojedinačnim grobnicama.
