Najmanje u još dva mandata Skupština Kosova će imati rezervisana mjesta za manjinske zajednice, prenosi portal "Indeksonline. net". S druge strane kako prenosi "TV Kohavizion", da bi srpskoj zajednici i ostalim nealbanskim zajednicama omogućili da i dalje imaju rezervisana mjesta složili su se predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj, premijer Hashim Thaçi i zamjenik premijera Behgjet Pacolli, a protiv su se izjasnili lider LDK Isa Mustafa i lider "Samoopredjeljenja" Albin Kurti.
Manjinske zajednice očekuju produženje za još dva mandata rezervisana mjesta u Skupštini Kosova. O ovome su se do sada dogovorili lider PDK-a, Hashim Thaçi, AAK-a Ramush Haradinaj i Behgjet Pacolli, lider AKR-a. Na prethodnim sastancima o izbornoj reformi, protiv ove mogućnosti se izjasnio lider LDK-a, isa Mustafa i Albin Kurti, lider Pokreta "Samoopredjeljenje", prenosi KTV.
S druge strane kako prenosi portal "Tribuna" stoji da su se lideri najvećih političkih partija u zemlji u načelu dogovorili, s izuzetkom "Samoopredjeljenja" da se uskoro pokrenu ustavne izmjene i dopune, preko kojih bi se omogućilo još za najmanje jedan mandat rezervisana mjesta za poslanike manjinskih zajednica. Ovo slaganje kosovskih političkih lidera ponuđeno na posljednjem sastanku u američkoj ambasadi u Prištini, označava prvi korak kompromisa Kosova izvan Ahtisarijevog plana, za koji se, dok je bio na snazi, od strane kosovskih lidera čulo svaki dan da neće biti zaobiđen.
Izvori lista "Tribuna" su rekli da na sastanku kojeg su lideri političkih stranaka održali u američkoj ambasadi u načelu su se dogovorili da pruže solidnu prisutnost u Skupštini.
Na ovom sastanku, kako je saznao list "Tribuna", jedini je lider LDK-a, Isa Mustafa rekao da se mora posavjetovati sa Parlamentarnom grupom LDK-a kako bi vidio da li ovu ideju podržavaju poslanici.
S druge strane čelnici PDK-a, AAK-a i AKR-a su rekli da imaju kompetencije i da imaju povjerenje poslanika i rekli su DA idejji o nastavku rezervisanih mejsta za manjine. Trenutno u Skupštini Kosova, osim 20 rezerviranih mjesta, manjinske zajednice imaju još 5 mjesta više, koja su osvojili izlaskom na izbore. Ako dođe do ustavnih promjena i nastavi se ova situacija, očekuje se da manjinske zajednice osiguraju do 30 mjesta u narednom sazivu Skupštine. Ova činjenica je uplašila poslanike iz redova albanske zajednice.
Nema potrebe za rezervisanim mjestima za manjine
Međutim, s obzirom da se približava vrijeme kada bi trebala biti završena izborna reforma, manjine su povećale pritisak kako bi dobile još dva mandata što im garantuje mjesta u Skupštini. Nastavak rezervisanih mjesta u Skupštini je u sukobu sa Ustavom i Ahtisarijevim planom. Stručnjak za Ustavno pravo, profesor Riza Smaka je kategorički protiv nastavka rezervisanih mjesta za manjinske zajednice. Demokratski institut Kosova smatra da Ahtisarijev paket i Ustav daju dovoljno prava manjinskim zajednicama.
Prema predstavnicima ove organizacije, sve što ide van Ahtisarijevog paketa i Ustava treba biti neprihvatljivo za kosovske institucije. Proširenje mandata rezerviranih mjesta zahtijeva i ustavne promjene, što je po riječima profesora Smake neprihvatljivo. Prema Ahtisarijevom planu, na osnovu kojeg je proglašena nezavisnost Kosova, Srbi su imali pravo na 10 mjesta u Skupštini Kosova i 10 ostalih mjesta je bilo rezervisano za ostale manjinske zajednice.
S druge strane kako prenosi portal "Tribuna" stoji da su se lideri najvećih političkih partija u zemlji u načelu dogovorili, s izuzetkom "Samoopredjeljenja" da se uskoro pokrenu ustavne izmjene i dopune, preko kojih bi se omogućilo još za najmanje jedan mandat rezervisana mjesta za poslanike manjinskih zajednica. Ovo slaganje kosovskih političkih lidera ponuđeno na posljednjem sastanku u američkoj ambasadi u Prištini, označava prvi korak kompromisa Kosova izvan Ahtisarijevog plana, za koji se, dok je bio na snazi, od strane kosovskih lidera čulo svaki dan da neće biti zaobiđen.
Izvori lista "Tribuna" su rekli da na sastanku kojeg su lideri političkih stranaka održali u američkoj ambasadi u načelu su se dogovorili da pruže solidnu prisutnost u Skupštini.
Na ovom sastanku, kako je saznao list "Tribuna", jedini je lider LDK-a, Isa Mustafa rekao da se mora posavjetovati sa Parlamentarnom grupom LDK-a kako bi vidio da li ovu ideju podržavaju poslanici.
S druge strane čelnici PDK-a, AAK-a i AKR-a su rekli da imaju kompetencije i da imaju povjerenje poslanika i rekli su DA idejji o nastavku rezervisanih mejsta za manjine. Trenutno u Skupštini Kosova, osim 20 rezerviranih mjesta, manjinske zajednice imaju još 5 mjesta više, koja su osvojili izlaskom na izbore. Ako dođe do ustavnih promjena i nastavi se ova situacija, očekuje se da manjinske zajednice osiguraju do 30 mjesta u narednom sazivu Skupštine. Ova činjenica je uplašila poslanike iz redova albanske zajednice.
Nema potrebe za rezervisanim mjestima za manjine
Međutim, s obzirom da se približava vrijeme kada bi trebala biti završena izborna reforma, manjine su povećale pritisak kako bi dobile još dva mandata što im garantuje mjesta u Skupštini. Nastavak rezervisanih mjesta u Skupštini je u sukobu sa Ustavom i Ahtisarijevim planom. Stručnjak za Ustavno pravo, profesor Riza Smaka je kategorički protiv nastavka rezervisanih mjesta za manjinske zajednice. Demokratski institut Kosova smatra da Ahtisarijev paket i Ustav daju dovoljno prava manjinskim zajednicama.
Prema predstavnicima ove organizacije, sve što ide van Ahtisarijevog paketa i Ustava treba biti neprihvatljivo za kosovske institucije. Proširenje mandata rezerviranih mjesta zahtijeva i ustavne promjene, što je po riječima profesora Smake neprihvatljivo. Prema Ahtisarijevom planu, na osnovu kojeg je proglašena nezavisnost Kosova, Srbi su imali pravo na 10 mjesta u Skupštini Kosova i 10 ostalih mjesta je bilo rezervisano za ostale manjinske zajednice.
