Izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin, koji se nalazi u posjeti Kosovu, izjavio je da njegova zemlja neće podržati bilo koji oblik podrivanja integriteta Kosova, ali poručuje da neformiranje ZSO ne vodi ka Evropskoj uniji, kao i da Berlin još nema konačan stav da li je Zajednica uslov za članstvo u Savjetu Evrope.
„Svi znaju da mnoge zemlje unutar EU gledaju pitanje Zajednice opština sa srpskom većinom, ali ne mogu da vam kažem šta će da učine ukoliko se to ne ispuni ili ispuni jer to nije moj posao. Njemačka priznaje Kosovo, ali smo takođe uvjereni da je to ispravna stvar, pogotovo sada i da se ide dalje. Možete računati na Njemačku, mi nikada nećemo podržati bilo koji oblik udruživanja koji podriva integritet Kosova. Ali, nestvaranje Zajednice ne vodi ka EU“, izjavio je Sarrazin.
On je dodao da Njemačka još nema stav o izveštaju Dore Bakoyanniso napretku Kosova ka Savjetu Evrope, ali je ukazao da će uzeti u obzir ono što je navela.
„Njemačka vlada još nema stav o izvještaju Dore Bakoyannis, još je u toku procedura glasanja Savjeta, a onda ćemo sve uzeti u obzir. Ali, rekli ste da postoji veza i kao pitanje je pomenuta Zajednica opština sa srpskom većinom i mi ćemo to razmotriti, ali Vlada Njemačke još uvijek nema stav o tome“, rekao je Sarrazin koji se tokom posjete Kosovu sastao sa predstavnicima Srpske liste, predstavnicima civilnog društva, kao i predsjednicom Vjosom Osmani.
Sarrazin je, kako je objasnio, neplanirao doputovao na Kosovo da bi se upoznao sa „situacijom koja ga rastužuje“, budući da su se nadali „da smo na dobrom putu u vezi sa deeskalacijom na sjeveru i da su preduzeti koraci u vezi sa četiri gradonačelnika u opštinskim zgradama u većinski srpskim opštinama na sjeveru“.
„Ali, zatim smo čuli za objavu Srpske liste da oni neće ohrabrivati ljude da uzmu učešće u referendumu za smjenu gradonačelnika i to je bio razlog za moj dolazak, da probam da razumem bolje šta je pozadina toga i da izrazim naše žaljenje što, sa jedne strane, neće biti učešća u demokratskom procesu, a poziv na bojkot je u neku ruku težak signal u ovom procesu. Sa druge strane, ako želimo napredak u procesu i smjenu gradonačelnika, onda je izvesno da neučestvovanje u njemu neće doneti rezultate, što je neželjeno“, rekao je Sarrazin u odgovoru na pitanje novinara Kim radija u vezi sa sastankom u Mitrovici sa članovima Srpske liste.
Njemački diplomata je dodao da je za 15 godina koliko se bavi regionom „video mnogo različitih bojkota“.
„Najčešće od strane opozicije i oni uglavnom nisu donosili očekivane rezultate. Ali, naravno, da sam ozbiljno shvatio njihov opis situacije (Srpske liste) i moram da kažem da je bio vrlo intenzivan i takođe smo se do izvesne mjere, nismo se složili oko suštine, ali smo se složili da je važno da se razgovara. Drago mi je da smo imali otvorenu razmjenu mišljenja i što smo pričali jedni sa drugima. Oni su takođe izneli i neke druge stvari, od onih uopštenih do detaljnih. Saslušali smo, pričamo sa svima ovde, pa takođe i sa Srpskom listom, naravno“, naveo je Sarrazin.
On je prošle nedjelje boravio u Beogradu i kaže da je tamo dobio nagovještaj da je bojkot „referenduma“ za smenu gradonačelnika moguća opcija.
„Prilikom mog nedavnog boravka u Beogradu postavili smo pitanje učešća u referendumu i odgovor je ostavljao prostora za interpretacije, ali je nagoveštavao da je bojkot možda moguć“, kazao je.
Sarrazin nije želeo da komentariše poziv na bojkot popisa stanovništva.
„Informisan sam i o pitanju popisa i ovdje i u Beogradu, ali nisam u mogućnosti da to još uvijek komentarišem. Ono što sam čuo, ali nisam još uvijek provjerio, za mene je uznemirujuće, to o kvalitetu samog upitnika, da tako kažem. Imajući u vidu to što sam čuo, ponavljam da nisam proverio, da sam građanin Republike Kosovo ne znam da li bih popunio taj formular“, rekao je on.
Sarrazin je dodao i da „nema nagoveštaje o planovima Srbije za invaziju na Kosovo“.
„Mogu da kažem da sam na mojim posljednjim sastancima u Beogradu prošle nedjelje ponovo bio uvjeravan od strane predsjednika Vučića obećanjem da neće posezati za odlukama poput te. Ponavljam da nemam inidkacija u vezi sa tim. Sa druge strane, vi znate da smo od terorističkog napada u Banjskoj povećali našu bezbjednosnu saradnju. Takođe će stići još njemačkih vojnika, oko 280, koji će biti angažovani tačno na pitanjima koja su povezana sa bezbjednošću, a uslijediće i još stvari u vezi sa tim. Njemačka jeste angažovana na temi bezbjednosti i ozbiljno shvata moguće bezbjednosne prijetnje, što smo i naglasili u vezi sa napadom u Banjskoj. Ali, u vezi sa scenarijom invazije nemam nikakve nagovještaje i imam jasna obećanja iz Beograda da to neće činiti“, kazao je on.
Sarrazin je naveo da mu se generalno pokretanje pitanja oko dinara čini razumljivim.
„Njemačka je priznala nezavisnost Kosova pa takođe razumijem i taj legitimni zahtjev (regulisanje platnog prometa), ali način na koji se to sprovodi je vrlo ne-njemački. Zaista vjerujem da svaki građanin Kosova mora imati lak način da završava neke stvari. To treba da bude i cilj politike, da radi u korist ljudi na terenu. Lično vjerujem da je to važaće i za kosovske državljane Srbe na sjeveru. Moram da priznam da su problemi sa bankomatima i ostalim, stvari koje su zaista vrlo uznemirujuće, ali i nešto što izaziva ljutnju u srcima. Mislim da bi trebalo da pokušamo da riješimo ta pitanja, da ljudi koji imaju probleme sa tim na terenu, da mogu imati normalne živote, a ne probleme koje stvara politika. Lično ne vjerujem da bilo koji Srbin ima nešto protiv eura, ali ako morate da plaćate dodatne troškove ili da putujete da bi podigli keš, pitanje je zašto se mučite… Hajde da to riješimo i da imamo situaciju na terenu koja je ljudima prihvatljiva“, naveo je.
Njemački izaslanik je podsjetio da Njemačka, ali i njeni međunarodni i evropski partneri žele da vide dalje korake u vezi sa osnivanjem Asocijacije srpskih opština (ZSO) u okviru implementacije Ohridskog sporazuma koji je postignut prije nešto više od godinu dana.
Na pitanje o lobiranju Srbije kako bi sprečila članstvo Kosova u Savjetu Evrope, njemački diplomata je odgovorio da to nije dozvoljeno prethodnim sporazumom između dvije strane, ali da on nije u poziciji sudije da odlučuje ko krši sporazum, a ko ne.
“Po mom mišljenju i načinu na koji sam čitao Ohridski sporazum, Srbija ne bi trebalo da sprečava Kosovo da se pridruži međunarodnim organizacijama”, rekao je Sarrazin.
On je dodao da i Kosovo i Srbija moraju da ispune svoje obaveze.
On je dodao da Njemačka još nema stav o izveštaju Dore Bakoyanniso napretku Kosova ka Savjetu Evrope, ali je ukazao da će uzeti u obzir ono što je navela.
„Njemačka vlada još nema stav o izvještaju Dore Bakoyannis, još je u toku procedura glasanja Savjeta, a onda ćemo sve uzeti u obzir. Ali, rekli ste da postoji veza i kao pitanje je pomenuta Zajednica opština sa srpskom većinom i mi ćemo to razmotriti, ali Vlada Njemačke još uvijek nema stav o tome“, rekao je Sarrazin koji se tokom posjete Kosovu sastao sa predstavnicima Srpske liste, predstavnicima civilnog društva, kao i predsjednicom Vjosom Osmani.
Sarrazin je, kako je objasnio, neplanirao doputovao na Kosovo da bi se upoznao sa „situacijom koja ga rastužuje“, budući da su se nadali „da smo na dobrom putu u vezi sa deeskalacijom na sjeveru i da su preduzeti koraci u vezi sa četiri gradonačelnika u opštinskim zgradama u većinski srpskim opštinama na sjeveru“.
„Ali, zatim smo čuli za objavu Srpske liste da oni neće ohrabrivati ljude da uzmu učešće u referendumu za smjenu gradonačelnika i to je bio razlog za moj dolazak, da probam da razumem bolje šta je pozadina toga i da izrazim naše žaljenje što, sa jedne strane, neće biti učešća u demokratskom procesu, a poziv na bojkot je u neku ruku težak signal u ovom procesu. Sa druge strane, ako želimo napredak u procesu i smjenu gradonačelnika, onda je izvesno da neučestvovanje u njemu neće doneti rezultate, što je neželjeno“, rekao je Sarrazin u odgovoru na pitanje novinara Kim radija u vezi sa sastankom u Mitrovici sa članovima Srpske liste.
Njemački diplomata je dodao da je za 15 godina koliko se bavi regionom „video mnogo različitih bojkota“.
„Najčešće od strane opozicije i oni uglavnom nisu donosili očekivane rezultate. Ali, naravno, da sam ozbiljno shvatio njihov opis situacije (Srpske liste) i moram da kažem da je bio vrlo intenzivan i takođe smo se do izvesne mjere, nismo se složili oko suštine, ali smo se složili da je važno da se razgovara. Drago mi je da smo imali otvorenu razmjenu mišljenja i što smo pričali jedni sa drugima. Oni su takođe izneli i neke druge stvari, od onih uopštenih do detaljnih. Saslušali smo, pričamo sa svima ovde, pa takođe i sa Srpskom listom, naravno“, naveo je Sarrazin.
On je prošle nedjelje boravio u Beogradu i kaže da je tamo dobio nagovještaj da je bojkot „referenduma“ za smenu gradonačelnika moguća opcija.
„Prilikom mog nedavnog boravka u Beogradu postavili smo pitanje učešća u referendumu i odgovor je ostavljao prostora za interpretacije, ali je nagoveštavao da je bojkot možda moguć“, kazao je.
Sarrazin nije želeo da komentariše poziv na bojkot popisa stanovništva.
„Informisan sam i o pitanju popisa i ovdje i u Beogradu, ali nisam u mogućnosti da to još uvijek komentarišem. Ono što sam čuo, ali nisam još uvijek provjerio, za mene je uznemirujuće, to o kvalitetu samog upitnika, da tako kažem. Imajući u vidu to što sam čuo, ponavljam da nisam proverio, da sam građanin Republike Kosovo ne znam da li bih popunio taj formular“, rekao je on.
Sarrazin je dodao i da „nema nagoveštaje o planovima Srbije za invaziju na Kosovo“.
„Mogu da kažem da sam na mojim posljednjim sastancima u Beogradu prošle nedjelje ponovo bio uvjeravan od strane predsjednika Vučića obećanjem da neće posezati za odlukama poput te. Ponavljam da nemam inidkacija u vezi sa tim. Sa druge strane, vi znate da smo od terorističkog napada u Banjskoj povećali našu bezbjednosnu saradnju. Takođe će stići još njemačkih vojnika, oko 280, koji će biti angažovani tačno na pitanjima koja su povezana sa bezbjednošću, a uslijediće i još stvari u vezi sa tim. Njemačka jeste angažovana na temi bezbjednosti i ozbiljno shvata moguće bezbjednosne prijetnje, što smo i naglasili u vezi sa napadom u Banjskoj. Ali, u vezi sa scenarijom invazije nemam nikakve nagovještaje i imam jasna obećanja iz Beograda da to neće činiti“, kazao je on.
Sarrazin je naveo da mu se generalno pokretanje pitanja oko dinara čini razumljivim.
„Njemačka je priznala nezavisnost Kosova pa takođe razumijem i taj legitimni zahtjev (regulisanje platnog prometa), ali način na koji se to sprovodi je vrlo ne-njemački. Zaista vjerujem da svaki građanin Kosova mora imati lak način da završava neke stvari. To treba da bude i cilj politike, da radi u korist ljudi na terenu. Lično vjerujem da je to važaće i za kosovske državljane Srbe na sjeveru. Moram da priznam da su problemi sa bankomatima i ostalim, stvari koje su zaista vrlo uznemirujuće, ali i nešto što izaziva ljutnju u srcima. Mislim da bi trebalo da pokušamo da riješimo ta pitanja, da ljudi koji imaju probleme sa tim na terenu, da mogu imati normalne živote, a ne probleme koje stvara politika. Lično ne vjerujem da bilo koji Srbin ima nešto protiv eura, ali ako morate da plaćate dodatne troškove ili da putujete da bi podigli keš, pitanje je zašto se mučite… Hajde da to riješimo i da imamo situaciju na terenu koja je ljudima prihvatljiva“, naveo je.
Njemački izaslanik je podsjetio da Njemačka, ali i njeni međunarodni i evropski partneri žele da vide dalje korake u vezi sa osnivanjem Asocijacije srpskih opština (ZSO) u okviru implementacije Ohridskog sporazuma koji je postignut prije nešto više od godinu dana.
Na pitanje o lobiranju Srbije kako bi sprečila članstvo Kosova u Savjetu Evrope, njemački diplomata je odgovorio da to nije dozvoljeno prethodnim sporazumom između dvije strane, ali da on nije u poziciji sudije da odlučuje ko krši sporazum, a ko ne.
“Po mom mišljenju i načinu na koji sam čitao Ohridski sporazum, Srbija ne bi trebalo da sprečava Kosovo da se pridruži međunarodnim organizacijama”, rekao je Sarrazin.
On je dodao da i Kosovo i Srbija moraju da ispune svoje obaveze.
Izvor: Kosovo Online/GazetaBlic/Radio KIMImportant meetings in #Pristina with @VjosaOsmaniPRKS @albinkurti @srpskalista and civil society. pic.twitter.com/kMdLPCxK8Z
— Manuel Sarrazin (@ManuelSarrazin) April 11, 2024
