Na putu do olakšavanja putovanja u članice Evropske unije, Kosovo je moralo ispuniti ukupno 102 zahtjeva i čekati punih 12 godina.
Iako su zastupnici Evropskog parlamenta još sredinom aprila na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali ukidanje viza za građane Kosova, posljednje zemlje zapadnog Balkana od čijih se stanovnika za ulazak u EU tražila viza, a Francuska u međuvremenu prijetila suspenzijom odluke, Kosovari od prvog dana 2024. godine mogu putovati po Evropskoj uniji bez viza.
Važnost ove odluke premijer Albin Kurti je obrazložio činjenicom da trećina građana Kosova živi u egzilu te je istakao da je „liberalizacija [viznog režima] pravo zasluženo teškom mukom“.
"Mapa puta je ukupno sačinjavala 100 uslova, od kojih je 95 bilo zahtjeva i pet indikatora koji su pokazivali da Kosovo ispunjava ove uslove. Pored toga, često su Evropska komisija ili države članice Unije isporučivale dodatne nepisane zahtjeve koje su komplikovale cijeli proces vizne liberalizacije“, objašnjava.
Prema njegovim riječima, kosovski put ka viznoj liberalizaciji se razlikovao od drugih država regiona.
"Neki zahtjevi su bili dvosmisleni tako da je bilo različitih tumačenja tih zahtjeva. Usprkos ovim preprekama, Kosovo je u maju 2016. dobilo pozitivnu preporuku Evropske komisije s tim da je još moralo da ratifikuje granični sporazum sa Crnom Gorom i da pojača antikoruptivne mjere. Sa ova dva dodatna zahtjeva, Kosovo je ukupno ispunilo 102 uslova“, dodaje Ilazi.
Zbog takvog odnosa Unije, većina građana Kosova smatra da je glavni razlog predrasude i stereotipi.
"Čak je i u posljednjoj fazi bilo pokušaja da se vizna liberalizacija poveže sa ETIAS sistemom, što bi značilo potpuno drugačiji pristup i uslovljavanje u odnosu na druge zapadnobalkanske države. Prema anketi koju je sproveo Centar za sigurnosne studije (KCSS), 65 posto ispitanih Kosovara smatra da je odugovlačenje ukidanja viza više zbog predrasuda i stereotipa nego li su to tehnička pitanja“.
"Iako je ukidanje viza veoma značajno dostignuće na polju evropskih integracija za Kosovo, došlo je do smanjena entuzijazma zbog dugog i neravnopravnog procesa. Dok se obećavaju EU integracija i davanje više prilika za Kosovare, uključujući lakše putovanje, povećanje kulturne razmjene i jačih veza sa dijasporom, sa druge strane za to ‘putovanje’ se smanjuje interes zbog nejednakog tretmana sa drugim državama regiona“, smatra Ilazi.
Po njegovom mišljenju, ukidanje viza će povećati integraciju Kosovara u EU što će ojačati osjećaj pripadnosti Uniji, okončati izolaciju i povećati kulturnu razmjenu.
"Postoji bojazan zbog potencijalne zloupotrebe ukidanja viza i posljedica regionalne nestabilnosti, pogotovo nakon nedavnih tenzija na sjeveru Kosova. Ipak, Vlada proaktivno radi na rješavanju ovih izazova kroz kampanje“, zaključuje Ilazi.
Jedan od razloga mogućeg jačanja migracija sa Kosova jest sigurnosno stanje na sjeveru nakon napada u Banjskoj.
Prema mišljenju Fatmira Seholija, direktora Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa iz Prištine, najpozitivnija činjenica u viznoj liberalizaciji je njen historijski moment jer građani Kosova po prvi put dobivaju to pravo.
"Treba se zahvaliti ranijim vlastima prije Kurtija jer su dali veliki doprinos da bi se desio 1. januar 2024. Vizna liberalizacija ispunjava suštinu nezavisnosti države Kosovo i kraj redovima pred stranim ambasadama, ali i okončanje korupcije vezane za vize. A od negativnih efekata svakako je najveći što vizna liberalizacija može da ubrza proces iseljavanja s Kosova zbog ekonomije“, upozorava Seholi.
"Politički odnosi Bosne i Hercegovine i Kosova ne postoje. Kada to kažem onda mislim da ne postoji zvanična saradnja, a samim tim ni sastanci predstavnika dvije države“, podsjeća Harun Nuhanović, magistar međunarodnih odnosa i diplomatije.
"Sve je to posljedica nepriznavanja Kosova kao države od strane bh. Vlasti, a što uporno zaustavljaju srpski političari. Možemo vidjeti da se u posljednje vrijeme neki bh. političari sastaju sa premijerom Albinom Kurtijem. Tema tih sastanaka su upravo sporazumi iz Berlinskog procesa potpisani krajem 2022. godine. Iako je tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija potpisao sporazume, do dan danas nisu ratifikovani u Parlamentu BiH“.
Nuhanović naglašava da kosovske vlasti dobro razumiju političku situaciju u Bosni i Hercegovini te su upoznate sa time ko koči ratifikaciju potpisanih sporazuma.
"Ekonomski odnosi između dvije države su dobri uprkos blokadama i robna razmjena se oporavila nakon uvođenja carina od 100 posto 2018. godine. Sporazumi iz Berlinskog procesa bi pogodovali boljoj i jačoj trgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine i Kosova kakva je bila prije uvođenja viza 2013. godine. Međutim, u svemu tome politika igra najveću ulogu što je prije dvije godine potvrdio i Mladen Bosić govoreći da neće doći do konačnog rješenja sve dok se ne riješe pitanja na relaciji Srbije i Kosova“, smatra Nuhanović.
Očekivanja građana i bh. političara da će EU prisiliti srpsku stranu da odobri ratifikaciju sporazuma iz Berlinskog procesa Nuhanović smatra neopravdanom.
„Što se tiče pritisaka iz EU, mislim da ne postoje dovoljno efikasni mehanizmi koji bi mogli da urode plodom. Čime može EU da uslovi srpske političare iz Bosne i Hercegovine da se ratifikuju potpisani sporazumi? Pristupanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji? Ako neće da ispunjavaju 14 prioriteta koji su postavljeni pred bosanskohercegovačke vlasti, zašto bi ispunili još neki dodatni uslov“, pita se Nuhanović.
Važnost ove odluke premijer Albin Kurti je obrazložio činjenicom da trećina građana Kosova živi u egzilu te je istakao da je „liberalizacija [viznog režima] pravo zasluženo teškom mukom“.
Ukupno 12 godina čekanja i 100-ak uslova
Dan Ilazi, istraživač i analitičar te šef odjela za istraživanje Kosovskog centra za sigurnosne studije, podsjeća da Kosovo na viznu liberalizaciju čeka 12 godina od kad je predstavljena „mapa puta“ koju je izradila Evropska komisija i 14 godina nakon što su drugim balkanskim zemljama ukinute vize."Mapa puta je ukupno sačinjavala 100 uslova, od kojih je 95 bilo zahtjeva i pet indikatora koji su pokazivali da Kosovo ispunjava ove uslove. Pored toga, često su Evropska komisija ili države članice Unije isporučivale dodatne nepisane zahtjeve koje su komplikovale cijeli proces vizne liberalizacije“, objašnjava.
Prema njegovim riječima, kosovski put ka viznoj liberalizaciji se razlikovao od drugih država regiona.
"Neki zahtjevi su bili dvosmisleni tako da je bilo različitih tumačenja tih zahtjeva. Usprkos ovim preprekama, Kosovo je u maju 2016. dobilo pozitivnu preporuku Evropske komisije s tim da je još moralo da ratifikuje granični sporazum sa Crnom Gorom i da pojača antikoruptivne mjere. Sa ova dva dodatna zahtjeva, Kosovo je ukupno ispunilo 102 uslova“, dodaje Ilazi.
Zbog takvog odnosa Unije, većina građana Kosova smatra da je glavni razlog predrasude i stereotipi.
"Čak je i u posljednjoj fazi bilo pokušaja da se vizna liberalizacija poveže sa ETIAS sistemom, što bi značilo potpuno drugačiji pristup i uslovljavanje u odnosu na druge zapadnobalkanske države. Prema anketi koju je sproveo Centar za sigurnosne studije (KCSS), 65 posto ispitanih Kosovara smatra da je odugovlačenje ukidanja viza više zbog predrasuda i stereotipa nego li su to tehnička pitanja“.
Kraj redovima pred stranim ambasadama
Očekivanja na Kosovu su da će vizna liberalizacija ubrzati migracije što se desilo i u drugim državama regije."Iako je ukidanje viza veoma značajno dostignuće na polju evropskih integracija za Kosovo, došlo je do smanjena entuzijazma zbog dugog i neravnopravnog procesa. Dok se obećavaju EU integracija i davanje više prilika za Kosovare, uključujući lakše putovanje, povećanje kulturne razmjene i jačih veza sa dijasporom, sa druge strane za to ‘putovanje’ se smanjuje interes zbog nejednakog tretmana sa drugim državama regiona“, smatra Ilazi.
Po njegovom mišljenju, ukidanje viza će povećati integraciju Kosovara u EU što će ojačati osjećaj pripadnosti Uniji, okončati izolaciju i povećati kulturnu razmjenu.
"Postoji bojazan zbog potencijalne zloupotrebe ukidanja viza i posljedica regionalne nestabilnosti, pogotovo nakon nedavnih tenzija na sjeveru Kosova. Ipak, Vlada proaktivno radi na rješavanju ovih izazova kroz kampanje“, zaključuje Ilazi.
Jedan od razloga mogućeg jačanja migracija sa Kosova jest sigurnosno stanje na sjeveru nakon napada u Banjskoj.
Prema mišljenju Fatmira Seholija, direktora Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa iz Prištine, najpozitivnija činjenica u viznoj liberalizaciji je njen historijski moment jer građani Kosova po prvi put dobivaju to pravo.
"Treba se zahvaliti ranijim vlastima prije Kurtija jer su dali veliki doprinos da bi se desio 1. januar 2024. Vizna liberalizacija ispunjava suštinu nezavisnosti države Kosovo i kraj redovima pred stranim ambasadama, ali i okončanje korupcije vezane za vize. A od negativnih efekata svakako je najveći što vizna liberalizacija može da ubrza proces iseljavanja s Kosova zbog ekonomije“, upozorava Seholi.
Ostaju vize za BiH
Nakon ukidanja viza za EU ostaje neriješeno pitanje slobode kretanja između Kosova i Bosne i Hercegovine, što je presedan u međunarodnim odnosima."Politički odnosi Bosne i Hercegovine i Kosova ne postoje. Kada to kažem onda mislim da ne postoji zvanična saradnja, a samim tim ni sastanci predstavnika dvije države“, podsjeća Harun Nuhanović, magistar međunarodnih odnosa i diplomatije.
"Sve je to posljedica nepriznavanja Kosova kao države od strane bh. Vlasti, a što uporno zaustavljaju srpski političari. Možemo vidjeti da se u posljednje vrijeme neki bh. političari sastaju sa premijerom Albinom Kurtijem. Tema tih sastanaka su upravo sporazumi iz Berlinskog procesa potpisani krajem 2022. godine. Iako je tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija potpisao sporazume, do dan danas nisu ratifikovani u Parlamentu BiH“.
Nuhanović naglašava da kosovske vlasti dobro razumiju političku situaciju u Bosni i Hercegovini te su upoznate sa time ko koči ratifikaciju potpisanih sporazuma.
"Ekonomski odnosi između dvije države su dobri uprkos blokadama i robna razmjena se oporavila nakon uvođenja carina od 100 posto 2018. godine. Sporazumi iz Berlinskog procesa bi pogodovali boljoj i jačoj trgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine i Kosova kakva je bila prije uvođenja viza 2013. godine. Međutim, u svemu tome politika igra najveću ulogu što je prije dvije godine potvrdio i Mladen Bosić govoreći da neće doći do konačnog rješenja sve dok se ne riješe pitanja na relaciji Srbije i Kosova“, smatra Nuhanović.
Očekivanja građana i bh. političara da će EU prisiliti srpsku stranu da odobri ratifikaciju sporazuma iz Berlinskog procesa Nuhanović smatra neopravdanom.
„Što se tiče pritisaka iz EU, mislim da ne postoje dovoljno efikasni mehanizmi koji bi mogli da urode plodom. Čime može EU da uslovi srpske političare iz Bosne i Hercegovine da se ratifikuju potpisani sporazumi? Pristupanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji? Ako neće da ispunjavaju 14 prioriteta koji su postavljeni pred bosanskohercegovačke vlasti, zašto bi ispunili još neki dodatni uslov“, pita se Nuhanović.
