KFOR je zvanično procijenio da su događaji i Banjskoj trebalo da budu isključivo u domenu policijske operacije i to su i bili. Tako je unutar KFOR-a sada razjašnjeno da se vojnici NATO-a ne bave policijskim operacijama, za razliku od majskih događaja ispred opštinskih zgrada u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku...Važno i to što je Evropska unija događaje u Banjskoj definisala kao "teroristički čin". Ukoliko je ovo zvanični stav, to predstavlja suštinsku vijest i promjenu stava svih međunarodnjih aktera naspram toga što se dešava na sjeveru i uslijediće veći proitisak da se dođe do rješenja, kazao je za KoSSev Leart Hoxha.
Urednik prištinske televizije ATV, Leart Hoxha, u izjavi za KoSSev ukazuje na važnost reakcija međunarodne zajednice, odnosno predstavnika Zapada na Kosovu.
"To što je istog dana KFOR izjavio KFOR da su trupe ove misije spremne da intervenišu ukoliko to bude bilo potrebno znači da oni nisu smatrali da je intervencija KFOR-a neophodna. Što se, drugim riječima, tumači da je KFOR imao zvaničnu procjenu da je sve ono što se dešavalo u Banjskoj policijska operacija i da iskuljučivo policija treba time da se bavi“, kazao je.
Hoxha, sa druge strane, ovu izjavu KFOR-a vidi i kao još jednu potvrdu da je i unutar KFOR-a sada razjašnjeno to da se trupe NATO-a uglavnom bave poslovima vojske, a ne policijskim operacijama, za razliku od događaja ispred opštinskih zgrada u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku krajem maja mjeseca.
"Ovo je novina, i predstavlja kvalitetnu novost, odnosno nešto što pokazuje kako bi se stvari mogle odvijati ubuduće. Ovo je vrlo jasan pokazatelj da američka ambasada, misija EU na Kosovu, a posebno KFOR i NATO, prilično dobro znaju koja je uloga policije, koja je uloga EULEX-a, a koja KFOR-a“, dodao je.
Hoxha konstatuje da jasno razumjevanje uloga posebno važno uslijed nedavnog sastanka srpskog predsjednika sa ambasadorima Kvinte i zahtjeva da upravljanje bezbjednosnom situacijom na sjeveru preuzme KFOR.
"To što je KFOR jasno stavio svima do znanja da će oni intervenisati ukoliko to bude bilo potrebno, samo po sebi govori o njihovom pristupu situaciji i na sjeveru“, naveo je.
Hoxha naglašava to da je važno i to što je Evropska unija događaje u Banjskoj definisala kao "teroristički čin".
"Ukoliko je ovo zvanični stav, to predstavlja suštinsku vijest i suštinsku promjenu i na stav svih međunarodnjih aktera, naspram toga što se dešava na sjeveru“, kaže Hoxha.
"Ukoliko kažemo da je stanje teško izdrživo i da je neophodno da se interveniše, onda je to stanje teško izdrživo, ne samo zbog političkih procesa i pritisaka, nego i zbog potencijala za deeskalaciju terorističkim dejstvima. Mislim da ovo dokazuje da je povratak dijalogu hitan“.
On ujedno smatra i da će nakon istrage i, kako kaže, međunarodnog konsenzusa oko toga da je riječ o "terorističkom činu", uslijediti veći pritisak kako bi se došlo do rješenja.
"Umjesto da se postupa postepeno, možda će tri-četiri velike teme da se uguraju u jedan paket, kako bi se radilo na prevenciji daljih eskalacija, jer sada pričamo o mogućnosti terorističkih akta, a znamo da oko borbe protiv terorizma postoji prilično širok konsenzus između svih zapadnih zemalja“.
Hoxha, međutim, ukazuje na to da je na dijelu, sa druge strane, pokušaj manipulacije srpske i kosovske javnosti.
"Sprovode se različiti manevri na društvenim mrežama i medijima. Sa jedne strane se ti ljudi portretišu kao teroristi, a sa druge strane kao heroji, spasitelji, što dokazuje da je politički stav u Prištini i u Beogradu dijametralno različit jedan naspram drugog“, naveo je.
U tome vidi dokaz za protivrečje, ali u tom smislu "možda malo kontraverznu poziciju Beograda".
"To što je istog dana KFOR izjavio KFOR da su trupe ove misije spremne da intervenišu ukoliko to bude bilo potrebno znači da oni nisu smatrali da je intervencija KFOR-a neophodna. Što se, drugim riječima, tumači da je KFOR imao zvaničnu procjenu da je sve ono što se dešavalo u Banjskoj policijska operacija i da iskuljučivo policija treba time da se bavi“, kazao je.
Hoxha, sa druge strane, ovu izjavu KFOR-a vidi i kao još jednu potvrdu da je i unutar KFOR-a sada razjašnjeno to da se trupe NATO-a uglavnom bave poslovima vojske, a ne policijskim operacijama, za razliku od događaja ispred opštinskih zgrada u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku krajem maja mjeseca.
"Ovo je novina, i predstavlja kvalitetnu novost, odnosno nešto što pokazuje kako bi se stvari mogle odvijati ubuduće. Ovo je vrlo jasan pokazatelj da američka ambasada, misija EU na Kosovu, a posebno KFOR i NATO, prilično dobro znaju koja je uloga policije, koja je uloga EULEX-a, a koja KFOR-a“, dodao je.
Hoxha konstatuje da jasno razumjevanje uloga posebno važno uslijed nedavnog sastanka srpskog predsjednika sa ambasadorima Kvinte i zahtjeva da upravljanje bezbjednosnom situacijom na sjeveru preuzme KFOR.
"To što je KFOR jasno stavio svima do znanja da će oni intervenisati ukoliko to bude bilo potrebno, samo po sebi govori o njihovom pristupu situaciji i na sjeveru“, naveo je.
Hoxha naglašava to da je važno i to što je Evropska unija događaje u Banjskoj definisala kao "teroristički čin".
"Ukoliko je ovo zvanični stav, to predstavlja suštinsku vijest i suštinsku promjenu i na stav svih međunarodnjih aktera, naspram toga što se dešava na sjeveru“, kaže Hoxha.
"Ukoliko kažemo da je stanje teško izdrživo i da je neophodno da se interveniše, onda je to stanje teško izdrživo, ne samo zbog političkih procesa i pritisaka, nego i zbog potencijala za deeskalaciju terorističkim dejstvima. Mislim da ovo dokazuje da je povratak dijalogu hitan“.
On ujedno smatra i da će nakon istrage i, kako kaže, međunarodnog konsenzusa oko toga da je riječ o "terorističkom činu", uslijediti veći pritisak kako bi se došlo do rješenja.
"Umjesto da se postupa postepeno, možda će tri-četiri velike teme da se uguraju u jedan paket, kako bi se radilo na prevenciji daljih eskalacija, jer sada pričamo o mogućnosti terorističkih akta, a znamo da oko borbe protiv terorizma postoji prilično širok konsenzus između svih zapadnih zemalja“.
Hoxha, međutim, ukazuje na to da je na dijelu, sa druge strane, pokušaj manipulacije srpske i kosovske javnosti.
"Sprovode se različiti manevri na društvenim mrežama i medijima. Sa jedne strane se ti ljudi portretišu kao teroristi, a sa druge strane kao heroji, spasitelji, što dokazuje da je politički stav u Prištini i u Beogradu dijametralno različit jedan naspram drugog“, naveo je.
U tome vidi dokaz za protivrečje, ali u tom smislu "možda malo kontraverznu poziciju Beograda".
