Ministarka pravde Albulena Haxhiu izjavila je da institucije rade na pripremi tužbe protiv Srbije za genocid, a proces se drži van očiju javnosti zbog, kako je rekla, osjetljivosti i značaja procesa. Sa druge strane, pravnici smatraju da tu tužbu nemoguće podneti zbog formalnih prepreka, prenosi Koha.
Haxhiu je za Kosova press rekla da se radi na kompletiranju tužbe i da će se time baviti stručnjaci za pitanje genocida.
Navela je da su za dvije godine održani brojni sastanci sa stručnjacima iz te oblasti, sa predstavnicima institucija.
"Radimo u tom pravcu, ali pošto je to veoma osjetljivo, sve ove procese kojima smo se bavili u ovom periodu držali smo dalje od javnosti, ne zato što smo protiv transparentnosti, naprotiv, već s obzirom na značaj koji ovaj proces ima za Kosovo i na osjetljivost koju ima“, rekla je Haxhiu.
Bekim Blakaj, iz Fonda za humanitarno pravo, kaže da je priprema tužbe ovakve vrste dugotrajan posao, a uz to postoje i zakonske barijere za Kosovo.
Dodao je i da u Fondu nemaju informacije da je počelo sastavljanje tužbe za genocid protiv Srbije.
"Nemamo podataka da je bilo šta konkretno preduzeto na terenu, niti da je neko, pojedinac ili tim određen za sastavljanje ove tužbe. Nemamo takvih podataka", rekao je Blakaj.
Podsjetio je da je postoje i druge inicijative koje je pokrenuo Albin Kurti za uspostavljanje mehanizama koji se bave prošlošću, a jedan od njih je i Zakon o osnivanju Instituta za istraživanje zločina počinjenih tokom rata.
"Taj institut je, koliko znam, prošao prvo čitanje u Skupštini, a sada je pred nekoliko skupštinskih odbora i onda će se sigurno vratiti na drugo čitanje i usvajanje u Skupštini Kosova", dodao je Blakaj.
Gezim Shala sa Kosovskog instituta za pravo kaže da je nemoguće da Kosovo podnese takvu tužbu Međunarodnom sudu pravde.
"Kosovo nije država članica Organizacije Ujedinjenih nacija, niti potpisnica Konvencije o sprečavanju i borbi protiv svih oblika genocida. Iz tog razloga obećanje o podnošenju tužbe ove prirode je neozbiljno obećanje, koje daje lažnu nadu porodicama žrtava", naveo je Shala.
Dodao je da se priprema tužbe za genocid "ne poklapa" sa onim što Kosovo zaista moglo da uradi.
"Ako bi eventualno kosovske institucije podnele takvu tužbu, ona bi bila odbačena kao neovlašćena i uopšte ne bi bila ispitana u meritumu. Iz tog razloga do sada još nemamo informacije od institucija kako će raditi na ovom pitanju", pojašnjava Shala.
Ipak, i pored toga, ministarka pravde je optimistična i kaže da će stručnjaci razraditi sve aspekte kako bi Kosovo dobilo ovaj slučaj.
"Možda je rano govoriti o ovom pitanju, naravno da znamo i iskustva kroz koja su prošle druge zemlje. Ali, bez obzira na to šta se desilo drugim zemljama, ne može se reći da u Hrvatskoj ili u Bosni i Hercegovini nije bilo genocida. Zbog načina na koji su počinjeni zločini, genocida ili djela genocida bilo je u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu", tvrdi Haxhiu.
Prema njenim riječima, "u masakrima tokom rata na Kosovu, mnogo građana je ubijeno, njihova tijela spaljivana" i to, tvrdi, dokazuje genocid.
Ona nije nevela rok do kada bi sastavljanje tužbe moglo da se završi, ali kaže da je to već u nadležnosti kabineta premijera.
"Za nas je to prioritet, iznad svih ostalih prioriteta, ali ne zavisi sve od nas. Važnije je da završimo tužbu, da riješimo jedan od najvećih izazova koje imamo, s obzirom da na Kosovu nije postojala institucija koja dokumentuje ratne zločine", rekla je Haxhiu.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Navela je da su za dvije godine održani brojni sastanci sa stručnjacima iz te oblasti, sa predstavnicima institucija.
"Radimo u tom pravcu, ali pošto je to veoma osjetljivo, sve ove procese kojima smo se bavili u ovom periodu držali smo dalje od javnosti, ne zato što smo protiv transparentnosti, naprotiv, već s obzirom na značaj koji ovaj proces ima za Kosovo i na osjetljivost koju ima“, rekla je Haxhiu.
Bekim Blakaj, iz Fonda za humanitarno pravo, kaže da je priprema tužbe ovakve vrste dugotrajan posao, a uz to postoje i zakonske barijere za Kosovo.
Dodao je i da u Fondu nemaju informacije da je počelo sastavljanje tužbe za genocid protiv Srbije.
"Nemamo podataka da je bilo šta konkretno preduzeto na terenu, niti da je neko, pojedinac ili tim određen za sastavljanje ove tužbe. Nemamo takvih podataka", rekao je Blakaj.
Podsjetio je da je postoje i druge inicijative koje je pokrenuo Albin Kurti za uspostavljanje mehanizama koji se bave prošlošću, a jedan od njih je i Zakon o osnivanju Instituta za istraživanje zločina počinjenih tokom rata.
"Taj institut je, koliko znam, prošao prvo čitanje u Skupštini, a sada je pred nekoliko skupštinskih odbora i onda će se sigurno vratiti na drugo čitanje i usvajanje u Skupštini Kosova", dodao je Blakaj.
Gezim Shala sa Kosovskog instituta za pravo kaže da je nemoguće da Kosovo podnese takvu tužbu Međunarodnom sudu pravde.
"Kosovo nije država članica Organizacije Ujedinjenih nacija, niti potpisnica Konvencije o sprečavanju i borbi protiv svih oblika genocida. Iz tog razloga obećanje o podnošenju tužbe ove prirode je neozbiljno obećanje, koje daje lažnu nadu porodicama žrtava", naveo je Shala.
Dodao je da se priprema tužbe za genocid "ne poklapa" sa onim što Kosovo zaista moglo da uradi.
"Ako bi eventualno kosovske institucije podnele takvu tužbu, ona bi bila odbačena kao neovlašćena i uopšte ne bi bila ispitana u meritumu. Iz tog razloga do sada još nemamo informacije od institucija kako će raditi na ovom pitanju", pojašnjava Shala.
Ipak, i pored toga, ministarka pravde je optimistična i kaže da će stručnjaci razraditi sve aspekte kako bi Kosovo dobilo ovaj slučaj.
"Možda je rano govoriti o ovom pitanju, naravno da znamo i iskustva kroz koja su prošle druge zemlje. Ali, bez obzira na to šta se desilo drugim zemljama, ne može se reći da u Hrvatskoj ili u Bosni i Hercegovini nije bilo genocida. Zbog načina na koji su počinjeni zločini, genocida ili djela genocida bilo je u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu", tvrdi Haxhiu.
Prema njenim riječima, "u masakrima tokom rata na Kosovu, mnogo građana je ubijeno, njihova tijela spaljivana" i to, tvrdi, dokazuje genocid.
Ona nije nevela rok do kada bi sastavljanje tužbe moglo da se završi, ali kaže da je to već u nadležnosti kabineta premijera.
"Za nas je to prioritet, iznad svih ostalih prioriteta, ali ne zavisi sve od nas. Važnije je da završimo tužbu, da riješimo jedan od najvećih izazova koje imamo, s obzirom da na Kosovu nije postojala institucija koja dokumentuje ratne zločine", rekla je Haxhiu.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
