Zajednice srpskih opština (ZSO) nije bilo u osnovnoj verziji njemačko-francuskog prijedloga, tvrdi američki ekspert za Balkan Daniel Serwer u izjavi bečkom dnevniku "Standard".
Taj list navodi da je Srbija tražila da ZSO mora što prije da bude formirana i da je Kvinta izašla u susret zahtjevu Beograda u drugoj verziji prijedloga.
Serwer za "Standard", u vezi sa tim navodima, govori o "sumnjivom dodatku" s jedne i "važnim nedostajućim elementima" s druge strane.
Profesor univerziteta Johns Hopkins, kaže i da predlog predviđa da Zajednicu direktno finansira Srbija.
"Sigurno je da bi Beograd mogao da koristi Zajednicu da vrši kontrolu, ali Beograd već kontroliše i finansira većinske srpske opštine preko Srpske liste“, rekao je Serwer.
U tom smislu, kao jedino pozitivno navodi to što bi kontrola i finansiranje Zajednice od strane Beograda postalo transparentno.
Kritikuje to što u prijedlogu, kako kaže, nije ukazano na Ustav Kosova kao polaznu osnovu, budući da je Ustavni sud proglasio planirane principe suprotnim ustavu.
Tvrdi i da u prijedlogu nema govora o pet članica Evropske unije koje nisu priznale Kosovo.
Naveo je i da su prije 10 godina, kada je dogovorena ZSO, mnogi polazili od toga da će Srbija jednog dana, u okviru proširenja EU, priznati Kosovo, što će, posledično, učiniti i pet članica Unije.
Međutim, ocjenjuje da više niko na Balkanu ne vjeruje u proširenje EU, dok posebno u Srbiji proteklih godina nisu napravljeni gotovo nikakvi koraci u tom pravcu.
Serwer kaže i da prijedlog nema veze sa sporazumom dvije Njemačke iz 1973.godine, jer Kosovo nema šansu da preko sporazuma postane članica Ujedinjenih nacija.
Dodaje da se među diplomatama koje se bave ovim prijedlogom govori o "međurješenju“, dok SAD, koje značajno stoje iza prijedloga, kako kaže, žele da smire situaciju na Balkanu i ograniče uticaj Rusije.
Serwer smatra i da je relativno lako da se na Kosovo izvrši pritisak, jer Priština nema drugi izbor nego da prati NATO i EU.
"Pritisak na Srbiju je daleko manji. Predsjednik Srbije odigrao je uspješnu igru obezbjeđivanja, time što je Rusiju i Kinu izbalansirao protiv EU i SAD. Toj igri bi sada mogao da bude kraj. Evropljani su Srbiju stavili pred čvrst ultimatum, čiji konkretni sadrżaj je neizvjestan, ali lako zamisliv“, kazao je Serwer.
Serwer za "Standard", u vezi sa tim navodima, govori o "sumnjivom dodatku" s jedne i "važnim nedostajućim elementima" s druge strane.
Profesor univerziteta Johns Hopkins, kaže i da predlog predviđa da Zajednicu direktno finansira Srbija.
"Sigurno je da bi Beograd mogao da koristi Zajednicu da vrši kontrolu, ali Beograd već kontroliše i finansira većinske srpske opštine preko Srpske liste“, rekao je Serwer.
U tom smislu, kao jedino pozitivno navodi to što bi kontrola i finansiranje Zajednice od strane Beograda postalo transparentno.
Kritikuje to što u prijedlogu, kako kaže, nije ukazano na Ustav Kosova kao polaznu osnovu, budući da je Ustavni sud proglasio planirane principe suprotnim ustavu.
Tvrdi i da u prijedlogu nema govora o pet članica Evropske unije koje nisu priznale Kosovo.
Naveo je i da su prije 10 godina, kada je dogovorena ZSO, mnogi polazili od toga da će Srbija jednog dana, u okviru proširenja EU, priznati Kosovo, što će, posledično, učiniti i pet članica Unije.
Međutim, ocjenjuje da više niko na Balkanu ne vjeruje u proširenje EU, dok posebno u Srbiji proteklih godina nisu napravljeni gotovo nikakvi koraci u tom pravcu.
Serwer kaže i da prijedlog nema veze sa sporazumom dvije Njemačke iz 1973.godine, jer Kosovo nema šansu da preko sporazuma postane članica Ujedinjenih nacija.
Dodaje da se među diplomatama koje se bave ovim prijedlogom govori o "međurješenju“, dok SAD, koje značajno stoje iza prijedloga, kako kaže, žele da smire situaciju na Balkanu i ograniče uticaj Rusije.
Serwer smatra i da je relativno lako da se na Kosovo izvrši pritisak, jer Priština nema drugi izbor nego da prati NATO i EU.
"Pritisak na Srbiju je daleko manji. Predsjednik Srbije odigrao je uspješnu igru obezbjeđivanja, time što je Rusiju i Kinu izbalansirao protiv EU i SAD. Toj igri bi sada mogao da bude kraj. Evropljani su Srbiju stavili pred čvrst ultimatum, čiji konkretni sadrżaj je neizvjestan, ali lako zamisliv“, kazao je Serwer.
