Savjet za zaštitu ljudskih prava i sloboda reagovao je na sporazum Kosova sa Danskom o zakupu 300 ćelija u pritvorskom centru u Gnjilanu, navodeći da on "legalizuje diskriminaciju osuđenika na Kosovu", prenosi Kosovo Press.
"Prema podacima, ovim sporazumom, još nepotpisanim i ratifikovanim u Skupštini Kosova, predviđeno je 210 miliona eura za Kosovo, kao i druge pomenute neutvrđene beneficije", navode iz Savjeta za zaštitu ljudskih prava.
Kako se navodi, za transformaciju Pritvorskog centra u Gnjilanu u Kazneno-popravni centar potrebno je mnogo sredstava i mnogo vremena kao i da oko 200 pritvorenika i osuđenika bude prebačeno u druge centre.
"Zbog činjenice da je većina pritvorenika, ali i popravnog osoblja porijeklom iz Anamoravskog okruga, premještanje zatvorenika u druge centre otežavaće im posjete porodicama, a biće povređeno i pravo lica lišenih slobode: da kaznu treba da odsluže što bliže porodici i mjestu u kome žive da bi sačuvali porodične veze kao važan uslov njihove resocijalizacije...", navodi se u saopštenju.
Prema njihovom mišljenju, uslovi i tretman osuđenika koji će biti smješteni u ovom Centru biće neuporedivo bolji nego u drugim pritvorskim centrima na Kosovu, što, kako kažu, dovodi u diskriminatorski položaj oko 1.600 do 1.800 osoba lišenih slobode na Kosovu.
"Takođe će postojati nejednakost i diskriminacija u tretmanu kosovskih zatvorskih službenika. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, koji je jedini pravni osnov koji reguliše postupanje sa osuđenim licima na Kosovu, ne bi se sprovodio u Pritvorskom centru Gnjilane, gdje bi Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Kraljevine Danske bio na snazi i logično kada se u jednoj državi sprovode dva zakona za izvršenje krivičnih sankcija dve različite države koji se međusobno isključuju kako po formi tako i po sadržaju. Takav je Sporazum – sličan između Belgije, Holandije i Norveške, ali one su članice EU i rade po standardima EU", kažu u Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Prema njihovih tvrdnjama, osuđenici koji dolaze iz Danske će imati bolju hranu, bolje zdravstvene usluge, duže posjete i mnogo više beneficija, a mnogo lakše će dobiti uslovni otpust ili ukidanje kazne.
"Ukoliko se ovaj sporazum primjeni, onda će od ukupnog broja osuđenika na Kosovu 20-25 odsto biti iz Danske, što je veliki teret za Korektivnu službu Kosova, koji će na kraju najviše trpeti i imati najviše problema zbog činjenice da vlade ponekad mijenjaju čak i ministre, dok međunarodni sporazumi ostaju i moraju da se sprovode", navodi ta organizacija.
Njihovo mišljenje je Kosovo treba da potpiše sporazume koji omogućavaju transfer zatvorenika, državljana Kosova koji izdržavaju kazne u drugim zemljama, posebno u Albaniji, Severnoj Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i drugim zemljama i obrnuto.
Kako se navodi, za transformaciju Pritvorskog centra u Gnjilanu u Kazneno-popravni centar potrebno je mnogo sredstava i mnogo vremena kao i da oko 200 pritvorenika i osuđenika bude prebačeno u druge centre.
"Zbog činjenice da je većina pritvorenika, ali i popravnog osoblja porijeklom iz Anamoravskog okruga, premještanje zatvorenika u druge centre otežavaće im posjete porodicama, a biće povređeno i pravo lica lišenih slobode: da kaznu treba da odsluže što bliže porodici i mjestu u kome žive da bi sačuvali porodične veze kao važan uslov njihove resocijalizacije...", navodi se u saopštenju.
Prema njihovom mišljenju, uslovi i tretman osuđenika koji će biti smješteni u ovom Centru biće neuporedivo bolji nego u drugim pritvorskim centrima na Kosovu, što, kako kažu, dovodi u diskriminatorski položaj oko 1.600 do 1.800 osoba lišenih slobode na Kosovu.
"Takođe će postojati nejednakost i diskriminacija u tretmanu kosovskih zatvorskih službenika. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, koji je jedini pravni osnov koji reguliše postupanje sa osuđenim licima na Kosovu, ne bi se sprovodio u Pritvorskom centru Gnjilane, gdje bi Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Kraljevine Danske bio na snazi i logično kada se u jednoj državi sprovode dva zakona za izvršenje krivičnih sankcija dve različite države koji se međusobno isključuju kako po formi tako i po sadržaju. Takav je Sporazum – sličan između Belgije, Holandije i Norveške, ali one su članice EU i rade po standardima EU", kažu u Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Prema njihovih tvrdnjama, osuđenici koji dolaze iz Danske će imati bolju hranu, bolje zdravstvene usluge, duže posjete i mnogo više beneficija, a mnogo lakše će dobiti uslovni otpust ili ukidanje kazne.
"Ukoliko se ovaj sporazum primjeni, onda će od ukupnog broja osuđenika na Kosovu 20-25 odsto biti iz Danske, što je veliki teret za Korektivnu službu Kosova, koji će na kraju najviše trpeti i imati najviše problema zbog činjenice da vlade ponekad mijenjaju čak i ministre, dok međunarodni sporazumi ostaju i moraju da se sprovode", navodi ta organizacija.
Njihovo mišljenje je Kosovo treba da potpiše sporazume koji omogućavaju transfer zatvorenika, državljana Kosova koji izdržavaju kazne u drugim zemljama, posebno u Albaniji, Severnoj Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i drugim zemljama i obrnuto.
