Lider Alijanse za novo Kosovo Behgjet Pacolli smatra da bi Kosovo trebalo da pronađe način da uspostavi Zajednicu srpskih opština, ističe da OVK nije činila zločine nad civilima, kao i da obilježavanje godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih u Beogradu predstavlja izazov za Prištinu u procesu priznavanja i članstva u međunarodnim organizacijama.
U velikom intervjuu za Kosovo onlajn Pacolli je naglasio da je nedavna kriza na sjeveru Kosova "odraz situacije koja traje već godinama".
Kako komentarišete nedavnu krizu na sjeveru Kosova i povlačenje policije, opozicija kaže da je to Kurtijev poraz u odmjeravanju sa Vučićem, koji je vaš stav?
Odraz nedostatka vizije za rješavanje izazova, problema, koje imamo na našem putu izgradnje države i sa našim susjedom Srbijom, i potpune integracije u međunarodnu zajednicu. To je i odraz čestih razlika koje imamo sa saveznicima i rezultat situacije koja se menja u regionu i Evropi, gdje geopolitika (zbog mnogih faktora) osnažuje Vučićevu Srbiju i čini je još agresivnijom nego što je bila. Kosovo ima suvereno pravo da uvede recipročne mjere u bilo kojoj oblasti, (kao što su registarske tablice), kada druga država ne poštuje iste standarde sa našim građanima i našom državom. Takve mjere, kao one posljednje, trebalo je unaprijed komunicirati i koordinisati s našim partnerima, poput SAD i Evropske unije. Na kraju krajeva, Kurti je konačno dao prve znakove da postaje poslušni političar koji prihvata državne obaveze, poput Briselskog sporazuma.
Kurti, kada su u pitanju tablice, uprkos obećanju da će pregovarati bolje sporazume, nije uspio učiniti ništa bolje nego što je bilo. Naprotiv, vjerujem da je bilo strateški pogrešno što je specijalna jedinica policije postala dio sporazuma. Sada, skoro nećemo vidjeti posljedice, ali bojim se da će se desiti ranije ili kasnije. Plašim se da će se desiti da ćemo se, kad god treba riješiti nešto na sjeveru, vraćati u Brisel. Ne mogu reći da je ovaj posljednji sporazum bio dobar jer se radi o sporazumu o deeskalaciji, a što ga čini još problematičnijim je činjenica da se sjever pretvara u posebno područje sukoba. Ovo bi kosovska politika trebalo da izbjegne po svaku cijenu, i za to su potrebni konsenzus i koordinacija vlade sa opozicijom i međunarodnim partnerima.
Kako procjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju na Kosovu, stiče se utisak da pokušaji pritisaka na Srbe ne prestaju?
Pokušaji paljenja vatre na Balkanu postali su donekle normalni. Postala je igra u kojoj se mjeri jačina strana. Ali to ne bi trebalo da bude naša glavna briga. Kosovska briga trebalo bi da bude kako pronaći hrabrost i vođstvo za rješavanje problema na sjeveru zemlje i kako izaći kao pobjednik u Briselskom dijalogu. Ne vjerujem da bismo se u svemu trebali ponašati iz izolovane i suprotne perspektive. Ukoliko pogledate historiju u posljednjih 30 godina, Kosovo ne bi bilo ono što jeste da je činilo ono što se u raznim pregovorima naziva "lošim momkom". Kosovo mora imati viziju, mora imati realnu strategiju, a ne populističku, koja ima za cilj da izazove emocije na društvenim mrežama. Mora zaista da nudi rješenja i radi u partnerstvu sa Zapadom. U koordinaciji i saradnji sa opozicijom, građanskim društvom, i različitim akterima u zemlji, kao i srpskom manjinom koja živi na Kosovu. Ne vjerujem da neko ima nešto protiv naših sugrađana Srba. Vidim svuda miješane zajednice i poštovanje između Srba i Albanaca, koje je sve veće i veće.
Beograd očekuje da Priština poslije osam godina sprovede odluke iz Briselskog sporazuma u vezi sa formiranjem Zajednice srpskih opština. Mislite li da je moguće da kosovske vlasti izbjegnu tu obavezu?
Kosovo je u Skupštini ratifikovalo sporazum iz aprila 2013. godine. Do danas, uprkos javnim izjavama, nisam video nikakav potez Vlade Kosova da ovaj sporazum ne sprovede ili ospori legalno. Drugo, sumnjam da se i ovo može učiniti. Kosovo mora pronaći način za sprovođenje međunarodnih obaveza koje je preuzelo, ne sme se ponašati kao lijenja država koja nema kontinuitet, takve države nazivaju se "lutajuće države". To ne bi trebao da bude epitet Kosova zbog populističkog ponašanja. Kosovo mora pronaći formu u okviru sporazuma iz 2013. godine i odluke Ustavnog suda za sprovođenje međunarodnih obaveza. Ovo čini Kosovo vjerodostojnim saveznikom. Ako pogledate Ahtisaarijev paket, koji nije uzeo u obzir Ustavni sud ili zakon o međuopštinskoj saradnji, postoji dovoljno pravnih prostora u sadašnjem ustavnom okviru Kosova koji nude rješenja da Kosovo čine pobjednikom. Ali, kao i obično svih ovih godina, političkoj eliti na Kosovu nedostaje hrabrosti i vizija, i više razmišljaju o tome kako će društvene mreže reagovati, nego da pronađu rješenja.
Kosovo mora sjesti s Vašingtonom i Briselom i pronaći modalitet koji odgovara Kosovu, koji ne dovodi u pitanje suverenitet ili ustavni poredak Kosova i koji ne bi učinio nikakvu štetu našim srpskim sugrađanima. Prilika je zahtjevati deblokadu procesa članstva u NATO i to bi bila najveća moguća garancija zaštite našeg suvereniteta i ustavnog poretka i zaštita svih građana Kosova bez obzira ko su oni. Ali za to pregovarač mora biti okretan, sa vizijom i hrabrošću.
Vaša procjena daljeg razvoja događaja oko dijaloga u Briselu? Da li je EU razočarala kosovske Albance?
Naravno, Evropska unija je razočarala građane Kosova. Nema razloga za odlaganje liberalizacije viznog režima. Evropa je danas talac svoje unutrašnje politike, populističkih kalkulacija, ali i pitanja vezanih za dijalog. S druge strane, vizna liberalizacija bi trebalo da posluži kao pouka za Kosovo. Nema večitog zamaha, kada ne uhvatimo voz nikad ne znate kada će sljedeći doći. Prije pet godina, sadašnji predsjednik SAD Biden i bivši državni sekretar John Keri došli su na Kosovo kako bi zatražili od političke elite da odustane od razgraničenja. Postojalo je obećanje najvišeg američkog i evropskog vrha, da će, ako se ispuni posljednji uslov, vize biti ukinute. Svi su dolazili i odlazili ruku pod ruku, a mi danas kao Kosovo, plaćamo cijenu lijenje političke scene.
Šta mislite o ulozi SAD u daljim događajima oko sporazuma Kosova i Srbije?
Kao što se može vidjeti, SAD imaju punu koordinaciju s Evropskom unijom. Dakle, postoji samo jedan proces dijaloga i on se održava u Briselu, gdje će američka uloga biti podsticaj. Nedavna imenovanja ukazuju na snažan američki interes za rješavanje pitanja na Balkanu. Za ovo je dobro izvući pouku iz debakla s razgraničenjem, a ne ponavljati nasrtanje na Vašington. Moramo djelovati kao saveznici, moramo vjerovati i raditi sa svojim saveznicima. Nema jačih garancija za sigurnost, suverenitet i teritorijalni integritet Kosova od Sjedinjenih Država. To se konačno videlo s krizom oko registarskih tablica. Vjerujem da će biti veća uloga, biće pritisaka na Prištinu i Beograd da napreduju u dijalogu, ali pitanje je da li smo spremni za to ili ćemo ponoviti greške iz prošlosti.
Vaša očekivanja od lokalnih izbora 17. oktobra i koliko su ti izbori bitni za Kosovo?
Na ovim izborima može se vidjeti da je veći fokus na stvarnim problemima koji pogađaju građane Kosova, a ne političke teme poput onih o kojima smo do sada govorili. Što je dobro, jer trku čini realnijom i opipljivijom. Alijansa za novo Kosovo očekuje da će se ojačati u opštinama na Kosovu, posebno u tradicionalnim u kojima imamo svoje odano biračko tijelo, poput Prištine, Kamenice, Mitrovice… I vjerujemo da ćemo povećati svoju političku moć u opštinama, imamo dobre kandidate svih starosnih grupa, društvenih sektora, koji imaju jasnu viziju i program koji nude građanima.
Hoće li podrška birača za Samoopredjeljenju početi da pada i od čega to zavisi?
Ovo nije pitanje za mene. Alijansa za novo Kosovo i ja smo u trci i želimo pobjediti sve stranke, a cilj nam je ojačati Alijansu i podići glas građana u opštinama vizionarskim i vrlo praktičnim programom. A on je postizanje boljeg života za građane Kosova i jačanje ekonomije.
Bili ste u Hagu u zatvorskoj posjeti Hashimu Thaçiju. O čemu ste razgovarali?
Prošle nedjelje posjetio sam bivšeg predsjednika Hashima Thaçija, koji je u Specijalnom sudu u Hagu u pritvoru skoro godinu dana. To kratko vrijeme koje smo proveli zajedno bilo je na obostrano zadovoljstvo. Sreo sam i bivšeg predsjednika Skupštine Kadrija Veselija i bivšeg poslanika Rexhepa Selimija. U decenijama koliko se poznajemo, to je prvi put da se tako dugo nisam sreo sa predsjednikom Thaçijem. Kao njegov prijatelj, i kao Kosovar uvjeren sam da će on izaći uzdignute glave. Predsjednik Thaçi je potreban Kosovu jer je čovjek koji je bio ključna osoba u svim državnim procesima izgradnja nove kosovske države, izgradnje koja još nije završena. Nisu optuženi pojedinci u Hagu, već Oslobodilačka vojska Kosova, a svi znamo da je njena misija bila da Kosovo učini nezavisnom i suverenom državom.
Ko je po vama bolji političar, Thaçi ili Kurti, i ko je učinio više za kosovsku nezavisnost?
O političarima nikada ne treba suditi o tome koliko su aktivni u politici. Predsjednik Thaçi bio je suštinska ličnost u historiji Kosova posljednjih decenija, od borbe za oslobođenje do proglašenja nezavisnosti. Gospodin Kurti je bio aktivan u studentskom pokretu i u uspostavljanju poslijeratnog pokreta Samoopredjeljenje, ne zaboravljajući vrijeme kada je bio i politički zatvorenik. On je sada na vlasti, treba mu vremena da se dokaže. Ali, obojica imaju svoje mjesto u historiji, kao i drugi političari, i moramo gledati jedni druge iz pozitivnije perspektive.
U više navrata ste navodili da su protiv pripadnika OVK u pitanju političke motivisane optužnice, ali činjenica je da je mnogo srpskih i albanskih civila ubijeno na Kosovo od strane pripadnika OVK, pa i nakon ulaska NATO na Kosovo. Kako to komentarišete?
Ostajem vjeran toj svojoj izjavi. OVK nije počinila zločine nad civilima, prošla suđenja su to dokazala, a trenutni proces će još više pokazati koliko su kosovski neprijatelji zloupotrebili ovo pitanje. Mora biti pitanje za sve nas i mnoge druge, šta se dogodilo sa trgovinom organima i izvještajem Dicka Martyja? Zašto danas niko ne postavlja ovo pitanje i ostavlja da ovaj crni oblak ostane iznad Kosova, bez obzira da li se to dogodilo ili ne? Nema odgovora na izvještaj Dicka Martyja. Ovo bi sve trebalo da nas zabrine.
Kako komentarišete rad Donike Gërvalla-Schwarz, vaše nasljednice na mjestu ministra spoljnih poslova?
Spoljnu politiku vidim kao konsenzus unutrašnje politike pred izazovima koje imamo. Ne želim da govorim o ministru spoljnih poslova kao osobi, ali želim da kosovska diplomatija bude aktivnija. U narednim danima oko 80 ministara inostranih poslova iz cijelog svijeta sastaće se u Beogradu na obilježavanju godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih. Ovaj događaj predstavlja izazov za Kosovo i za proces priznavanja i članstva u međunarodnim organizacijama. Diplomatija mora aktivnije da se fokusira na suštinska pitanja državnosti Kosova, u odbrani naših interesa u inostranstvu i da bude u stanju na vrijeme da reaguje na korupciju srpske diplomatije.
Izvor: Kosovo Online
Kako komentarišete nedavnu krizu na sjeveru Kosova i povlačenje policije, opozicija kaže da je to Kurtijev poraz u odmjeravanju sa Vučićem, koji je vaš stav?
Odraz nedostatka vizije za rješavanje izazova, problema, koje imamo na našem putu izgradnje države i sa našim susjedom Srbijom, i potpune integracije u međunarodnu zajednicu. To je i odraz čestih razlika koje imamo sa saveznicima i rezultat situacije koja se menja u regionu i Evropi, gdje geopolitika (zbog mnogih faktora) osnažuje Vučićevu Srbiju i čini je još agresivnijom nego što je bila. Kosovo ima suvereno pravo da uvede recipročne mjere u bilo kojoj oblasti, (kao što su registarske tablice), kada druga država ne poštuje iste standarde sa našim građanima i našom državom. Takve mjere, kao one posljednje, trebalo je unaprijed komunicirati i koordinisati s našim partnerima, poput SAD i Evropske unije. Na kraju krajeva, Kurti je konačno dao prve znakove da postaje poslušni političar koji prihvata državne obaveze, poput Briselskog sporazuma.
Kurti, kada su u pitanju tablice, uprkos obećanju da će pregovarati bolje sporazume, nije uspio učiniti ništa bolje nego što je bilo. Naprotiv, vjerujem da je bilo strateški pogrešno što je specijalna jedinica policije postala dio sporazuma. Sada, skoro nećemo vidjeti posljedice, ali bojim se da će se desiti ranije ili kasnije. Plašim se da će se desiti da ćemo se, kad god treba riješiti nešto na sjeveru, vraćati u Brisel. Ne mogu reći da je ovaj posljednji sporazum bio dobar jer se radi o sporazumu o deeskalaciji, a što ga čini još problematičnijim je činjenica da se sjever pretvara u posebno područje sukoba. Ovo bi kosovska politika trebalo da izbjegne po svaku cijenu, i za to su potrebni konsenzus i koordinacija vlade sa opozicijom i međunarodnim partnerima.
Kako procjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju na Kosovu, stiče se utisak da pokušaji pritisaka na Srbe ne prestaju?
Pokušaji paljenja vatre na Balkanu postali su donekle normalni. Postala je igra u kojoj se mjeri jačina strana. Ali to ne bi trebalo da bude naša glavna briga. Kosovska briga trebalo bi da bude kako pronaći hrabrost i vođstvo za rješavanje problema na sjeveru zemlje i kako izaći kao pobjednik u Briselskom dijalogu. Ne vjerujem da bismo se u svemu trebali ponašati iz izolovane i suprotne perspektive. Ukoliko pogledate historiju u posljednjih 30 godina, Kosovo ne bi bilo ono što jeste da je činilo ono što se u raznim pregovorima naziva "lošim momkom". Kosovo mora imati viziju, mora imati realnu strategiju, a ne populističku, koja ima za cilj da izazove emocije na društvenim mrežama. Mora zaista da nudi rješenja i radi u partnerstvu sa Zapadom. U koordinaciji i saradnji sa opozicijom, građanskim društvom, i različitim akterima u zemlji, kao i srpskom manjinom koja živi na Kosovu. Ne vjerujem da neko ima nešto protiv naših sugrađana Srba. Vidim svuda miješane zajednice i poštovanje između Srba i Albanaca, koje je sve veće i veće.
Beograd očekuje da Priština poslije osam godina sprovede odluke iz Briselskog sporazuma u vezi sa formiranjem Zajednice srpskih opština. Mislite li da je moguće da kosovske vlasti izbjegnu tu obavezu?
Kosovo je u Skupštini ratifikovalo sporazum iz aprila 2013. godine. Do danas, uprkos javnim izjavama, nisam video nikakav potez Vlade Kosova da ovaj sporazum ne sprovede ili ospori legalno. Drugo, sumnjam da se i ovo može učiniti. Kosovo mora pronaći način za sprovođenje međunarodnih obaveza koje je preuzelo, ne sme se ponašati kao lijenja država koja nema kontinuitet, takve države nazivaju se "lutajuće države". To ne bi trebao da bude epitet Kosova zbog populističkog ponašanja. Kosovo mora pronaći formu u okviru sporazuma iz 2013. godine i odluke Ustavnog suda za sprovođenje međunarodnih obaveza. Ovo čini Kosovo vjerodostojnim saveznikom. Ako pogledate Ahtisaarijev paket, koji nije uzeo u obzir Ustavni sud ili zakon o međuopštinskoj saradnji, postoji dovoljno pravnih prostora u sadašnjem ustavnom okviru Kosova koji nude rješenja da Kosovo čine pobjednikom. Ali, kao i obično svih ovih godina, političkoj eliti na Kosovu nedostaje hrabrosti i vizija, i više razmišljaju o tome kako će društvene mreže reagovati, nego da pronađu rješenja.
Kosovo mora sjesti s Vašingtonom i Briselom i pronaći modalitet koji odgovara Kosovu, koji ne dovodi u pitanje suverenitet ili ustavni poredak Kosova i koji ne bi učinio nikakvu štetu našim srpskim sugrađanima. Prilika je zahtjevati deblokadu procesa članstva u NATO i to bi bila najveća moguća garancija zaštite našeg suvereniteta i ustavnog poretka i zaštita svih građana Kosova bez obzira ko su oni. Ali za to pregovarač mora biti okretan, sa vizijom i hrabrošću.
Vaša procjena daljeg razvoja događaja oko dijaloga u Briselu? Da li je EU razočarala kosovske Albance?
Naravno, Evropska unija je razočarala građane Kosova. Nema razloga za odlaganje liberalizacije viznog režima. Evropa je danas talac svoje unutrašnje politike, populističkih kalkulacija, ali i pitanja vezanih za dijalog. S druge strane, vizna liberalizacija bi trebalo da posluži kao pouka za Kosovo. Nema večitog zamaha, kada ne uhvatimo voz nikad ne znate kada će sljedeći doći. Prije pet godina, sadašnji predsjednik SAD Biden i bivši državni sekretar John Keri došli su na Kosovo kako bi zatražili od političke elite da odustane od razgraničenja. Postojalo je obećanje najvišeg američkog i evropskog vrha, da će, ako se ispuni posljednji uslov, vize biti ukinute. Svi su dolazili i odlazili ruku pod ruku, a mi danas kao Kosovo, plaćamo cijenu lijenje političke scene.
Šta mislite o ulozi SAD u daljim događajima oko sporazuma Kosova i Srbije?
Kao što se može vidjeti, SAD imaju punu koordinaciju s Evropskom unijom. Dakle, postoji samo jedan proces dijaloga i on se održava u Briselu, gdje će američka uloga biti podsticaj. Nedavna imenovanja ukazuju na snažan američki interes za rješavanje pitanja na Balkanu. Za ovo je dobro izvući pouku iz debakla s razgraničenjem, a ne ponavljati nasrtanje na Vašington. Moramo djelovati kao saveznici, moramo vjerovati i raditi sa svojim saveznicima. Nema jačih garancija za sigurnost, suverenitet i teritorijalni integritet Kosova od Sjedinjenih Država. To se konačno videlo s krizom oko registarskih tablica. Vjerujem da će biti veća uloga, biće pritisaka na Prištinu i Beograd da napreduju u dijalogu, ali pitanje je da li smo spremni za to ili ćemo ponoviti greške iz prošlosti.
Vaša očekivanja od lokalnih izbora 17. oktobra i koliko su ti izbori bitni za Kosovo?
Na ovim izborima može se vidjeti da je veći fokus na stvarnim problemima koji pogađaju građane Kosova, a ne političke teme poput onih o kojima smo do sada govorili. Što je dobro, jer trku čini realnijom i opipljivijom. Alijansa za novo Kosovo očekuje da će se ojačati u opštinama na Kosovu, posebno u tradicionalnim u kojima imamo svoje odano biračko tijelo, poput Prištine, Kamenice, Mitrovice… I vjerujemo da ćemo povećati svoju političku moć u opštinama, imamo dobre kandidate svih starosnih grupa, društvenih sektora, koji imaju jasnu viziju i program koji nude građanima.
Hoće li podrška birača za Samoopredjeljenju početi da pada i od čega to zavisi?
Ovo nije pitanje za mene. Alijansa za novo Kosovo i ja smo u trci i želimo pobjediti sve stranke, a cilj nam je ojačati Alijansu i podići glas građana u opštinama vizionarskim i vrlo praktičnim programom. A on je postizanje boljeg života za građane Kosova i jačanje ekonomije.
Bili ste u Hagu u zatvorskoj posjeti Hashimu Thaçiju. O čemu ste razgovarali?
Prošle nedjelje posjetio sam bivšeg predsjednika Hashima Thaçija, koji je u Specijalnom sudu u Hagu u pritvoru skoro godinu dana. To kratko vrijeme koje smo proveli zajedno bilo je na obostrano zadovoljstvo. Sreo sam i bivšeg predsjednika Skupštine Kadrija Veselija i bivšeg poslanika Rexhepa Selimija. U decenijama koliko se poznajemo, to je prvi put da se tako dugo nisam sreo sa predsjednikom Thaçijem. Kao njegov prijatelj, i kao Kosovar uvjeren sam da će on izaći uzdignute glave. Predsjednik Thaçi je potreban Kosovu jer je čovjek koji je bio ključna osoba u svim državnim procesima izgradnja nove kosovske države, izgradnje koja još nije završena. Nisu optuženi pojedinci u Hagu, već Oslobodilačka vojska Kosova, a svi znamo da je njena misija bila da Kosovo učini nezavisnom i suverenom državom.
Ko je po vama bolji političar, Thaçi ili Kurti, i ko je učinio više za kosovsku nezavisnost?
O političarima nikada ne treba suditi o tome koliko su aktivni u politici. Predsjednik Thaçi bio je suštinska ličnost u historiji Kosova posljednjih decenija, od borbe za oslobođenje do proglašenja nezavisnosti. Gospodin Kurti je bio aktivan u studentskom pokretu i u uspostavljanju poslijeratnog pokreta Samoopredjeljenje, ne zaboravljajući vrijeme kada je bio i politički zatvorenik. On je sada na vlasti, treba mu vremena da se dokaže. Ali, obojica imaju svoje mjesto u historiji, kao i drugi političari, i moramo gledati jedni druge iz pozitivnije perspektive.
U više navrata ste navodili da su protiv pripadnika OVK u pitanju političke motivisane optužnice, ali činjenica je da je mnogo srpskih i albanskih civila ubijeno na Kosovo od strane pripadnika OVK, pa i nakon ulaska NATO na Kosovo. Kako to komentarišete?
Ostajem vjeran toj svojoj izjavi. OVK nije počinila zločine nad civilima, prošla suđenja su to dokazala, a trenutni proces će još više pokazati koliko su kosovski neprijatelji zloupotrebili ovo pitanje. Mora biti pitanje za sve nas i mnoge druge, šta se dogodilo sa trgovinom organima i izvještajem Dicka Martyja? Zašto danas niko ne postavlja ovo pitanje i ostavlja da ovaj crni oblak ostane iznad Kosova, bez obzira da li se to dogodilo ili ne? Nema odgovora na izvještaj Dicka Martyja. Ovo bi sve trebalo da nas zabrine.
Kako komentarišete rad Donike Gërvalla-Schwarz, vaše nasljednice na mjestu ministra spoljnih poslova?
Spoljnu politiku vidim kao konsenzus unutrašnje politike pred izazovima koje imamo. Ne želim da govorim o ministru spoljnih poslova kao osobi, ali želim da kosovska diplomatija bude aktivnija. U narednim danima oko 80 ministara inostranih poslova iz cijelog svijeta sastaće se u Beogradu na obilježavanju godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih. Ovaj događaj predstavlja izazov za Kosovo i za proces priznavanja i članstva u međunarodnim organizacijama. Diplomatija mora aktivnije da se fokusira na suštinska pitanja državnosti Kosova, u odbrani naših interesa u inostranstvu i da bude u stanju na vrijeme da reaguje na korupciju srpske diplomatije.
Izvor: Kosovo Online
