Predstavnici Vladine komisije za priznavanje statusa bivših osuđenih i politički progonjenih podneli su danas izvještaj Odboru za ljudska prava, ravnopravnost polova, nestala lica i predstavke o primljenim zahtjevima za odštetu, prenosi Koha.
Predsjednik te komisije Isak Shabani rekao je da se od 2013. godine, kada je ova komisija započela sa radom, do sada za naknadu prijavilo 10.402 bivših zatvorenika, osuđenika i političkih progonjenika. Od toga je njih 2.901 steklo pravo na obeštećenje.
Nedostatak osnovnih uslova za rad ostaje izazov za komisiju
Zbog toga su članovi Odbora za ljudska prava zatražili od predstavnika Vladine komisije za priznavanje statusa bivših zatvorenika, osuđenika i bivših političkih progonjenika, da u pismenoj formi podnesu sve zahteve, kako bi ih potom uputili vladi.
Shabani je rekao je da su od ukupnog broja podnosilaca zahtjeva za naknadu, njih 10.164 muškarci, a 238 žene.
Dodao je da je rad ove komisije otežan zbog neblagovremenog produžavanja mandata, a da je izazov i nedostatak dokaza bivših zatvorenika, osuđenika i političkih progonjenika koji bi posvjedočili i potom dobili odštetu.
Predsjednik Komisije rekao je da su planirani budžetski troškovi po Zakonu o pravima bivših zatvorenika, osuđenika i političkih progonjenika 55 miliona eura, što je planirano obeštećenje za 4.197 podnosioca zahtjeva.
"Ukupno je 10.402 bivših zatvorenika, osuđenika i političkih progonjenika. Od toga, 10.164 podnosioca zahtjeva su muškarci, a 238 podnosioca zahtjeva su žene. Iznos sredstava koje je Vlada dodjelila za nadoknadu je 55 miliona, a do danas su troškovi 48.250.000 eura", rekao je Shabani.
Dodao je da je u fondu vlade ostalo 6.749.183 eura za dalje plaćanje. Uključujući i 5 miliona za koje se predviđa da će biti potrošeni ove godine.
"Na osnovu podataka prikupljenih iz prijava podnesenih sekretaru vladine komisije, od 10.402 prijave, naknada je odobrena za 2.901 podnosioca zahtjeva. 2.850 podnosilaca zahtjeva čekaju na red za naknadu štete, a 3.514 podnosioca zahtjeva su politički zatvorenici osuđeni na kazne i prekršaje do najviše 30 dana ili manje od 60 dana kojima se po važećem zakonu oni priznaju samo kao zatvorenici i politički progonjenici, ali nemaju pravo na obeštećenje", rekao je Shabani.
Članica Komisije za ljudska prava iz redova Alijanse za budućnost Kosova Teuta Haxhiu pitala je da li je bilo zloupotreba za nadoknade korišćenjem političkih pozicija.
"Postoje li kompenzacije ove prirode, odnosno za narodne poslanike i bivše poslanike, a da ne govorimo o bivšim ministrima koji su naknade dobili zbog političkog uticaja, a oni kojima su bile potrebne nisu dobili čak ni za zdravstvene potrebe, ni zbog svog stanja. Imam na desetine zahtjeva iz zatvora Dubrava koji to pokazuju", rekla je Haxhiu.
Predstavnica Pokreta Samoopredjeljenje Saranda Bogujevci pitala je predstavnike vladine komisije da li je naknada bivšim zatvorenicima i političkim zatvorenicima vrsta nadoknade ili oblik penzije.
Predstavnici vladine komisije rekli su da naknada daje kao vrsta reparacije, a ne kao mjesečna penzija.
Sekretar Vladine komisije za priznavanje statusa bivših osuđenika i političkih progonjenika Shefki Sadiku rekao je da u toj komisiji nije bilo pritisaka i zloupotreba i da je svaka prijava analizirana kako je predviđeno zakonom.
Istakao je da se prioritet daje ozbiljnim socijalnim slučajevima, starijim osobama i onima sa ozbiljnim zdravstvenim stanjem.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Nedostatak osnovnih uslova za rad ostaje izazov za komisiju
Zbog toga su članovi Odbora za ljudska prava zatražili od predstavnika Vladine komisije za priznavanje statusa bivših zatvorenika, osuđenika i bivših političkih progonjenika, da u pismenoj formi podnesu sve zahteve, kako bi ih potom uputili vladi.
Shabani je rekao je da su od ukupnog broja podnosilaca zahtjeva za naknadu, njih 10.164 muškarci, a 238 žene.
Dodao je da je rad ove komisije otežan zbog neblagovremenog produžavanja mandata, a da je izazov i nedostatak dokaza bivših zatvorenika, osuđenika i političkih progonjenika koji bi posvjedočili i potom dobili odštetu.
Predsjednik Komisije rekao je da su planirani budžetski troškovi po Zakonu o pravima bivših zatvorenika, osuđenika i političkih progonjenika 55 miliona eura, što je planirano obeštećenje za 4.197 podnosioca zahtjeva.
"Ukupno je 10.402 bivših zatvorenika, osuđenika i političkih progonjenika. Od toga, 10.164 podnosioca zahtjeva su muškarci, a 238 podnosioca zahtjeva su žene. Iznos sredstava koje je Vlada dodjelila za nadoknadu je 55 miliona, a do danas su troškovi 48.250.000 eura", rekao je Shabani.
Dodao je da je u fondu vlade ostalo 6.749.183 eura za dalje plaćanje. Uključujući i 5 miliona za koje se predviđa da će biti potrošeni ove godine.
"Na osnovu podataka prikupljenih iz prijava podnesenih sekretaru vladine komisije, od 10.402 prijave, naknada je odobrena za 2.901 podnosioca zahtjeva. 2.850 podnosilaca zahtjeva čekaju na red za naknadu štete, a 3.514 podnosioca zahtjeva su politički zatvorenici osuđeni na kazne i prekršaje do najviše 30 dana ili manje od 60 dana kojima se po važećem zakonu oni priznaju samo kao zatvorenici i politički progonjenici, ali nemaju pravo na obeštećenje", rekao je Shabani.
Članica Komisije za ljudska prava iz redova Alijanse za budućnost Kosova Teuta Haxhiu pitala je da li je bilo zloupotreba za nadoknade korišćenjem političkih pozicija.
"Postoje li kompenzacije ove prirode, odnosno za narodne poslanike i bivše poslanike, a da ne govorimo o bivšim ministrima koji su naknade dobili zbog političkog uticaja, a oni kojima su bile potrebne nisu dobili čak ni za zdravstvene potrebe, ni zbog svog stanja. Imam na desetine zahtjeva iz zatvora Dubrava koji to pokazuju", rekla je Haxhiu.
Predstavnica Pokreta Samoopredjeljenje Saranda Bogujevci pitala je predstavnike vladine komisije da li je naknada bivšim zatvorenicima i političkim zatvorenicima vrsta nadoknade ili oblik penzije.
Predstavnici vladine komisije rekli su da naknada daje kao vrsta reparacije, a ne kao mjesečna penzija.
Sekretar Vladine komisije za priznavanje statusa bivših osuđenika i političkih progonjenika Shefki Sadiku rekao je da u toj komisiji nije bilo pritisaka i zloupotreba i da je svaka prijava analizirana kako je predviđeno zakonom.
Istakao je da se prioritet daje ozbiljnim socijalnim slučajevima, starijim osobama i onima sa ozbiljnim zdravstvenim stanjem.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
