U centru za azil "Magura" u Lipljanu smješteno je 75 azilanata, međutim, uprava tog centra kaže da stranci uglavnom koriste Kosovo kao tranzit kako bi kasnije otišli u druge zemlje, piše Koha.
Za razliku od ostalih stranaca koji ostaju kratko ili koriste Kosovo kao tranzit za odlazak u druge zemlje, Ahmed Zakaria iz Sirije boravi na Kosovu već sedam mjeseci.
Azilant iz Sirije čak kaže da razmišlja o daljem ostajanju ovdje.
"Zemlja je mirna. Ljudi su veoma dobri. Mislim da ću ostati ovdje, jer ne vidim nikakav problem", navodi Zakaria.
U centru za azil "Magura" u Lipljanu, gdje boravi Zakaria, ima još 74 stranca.
Direktor azila Fitim Zariqi kaže da se strancima nudi besplatna hrana, zdravstvene usluge, higijena, psihološka i pravna zaštita. Ali uprkos tome, velika većina odlučuje da ne ostaje dugo na Kosovu.
"Prema statistikama koje imamo, većina njih koristi Kosovo kao tranzit, ali ne namjeravaju da ostanu na Kosovu. Iako kažu da je procedura za liječenje dobra, na Kosovu nema posla, a čak i ako pronađu posao, plata je niska", ističe Zariqi.
Objašnjava da stranci nakon devet mjeseci traženja azila mogu dobiti status azilanta. Prema njegovim riječima, neki od njih uspiju da nađu posao, uglavnom po zanatskim radnjama, ali se generalno to rijetko dešava.
"Prema proceduri, oni su smješteni u privatnim mjestima ili u određenoj opštini, a zatim postoji još jedan program u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova koji se bavi njihovom integracijom u društvo. Prema našim informacijama, neki od njih pohađaju kurseve i rade, tj. integrišu se u kosovsko društvo", dodaje Zariqi.
Predsjednik Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda Bexhet Shala kaže da je Kosovo primjer u poređenju sa regionom u pogledu postupanja sa tražiocima azila.
"Nismo primjetili kršenje ljudskih prava osoba koje imaju status izbjeglica ili azilanata na Kosovu. Postupak azila je šest do devet mjeseci. Sve se radi u zakonskim ograničenjima", navodi Shala.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u periodu januar-avgust na Kosovu je azil zatražila 961 osoba, od čega 520 iz Sirije.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Azilant iz Sirije čak kaže da razmišlja o daljem ostajanju ovdje.
"Zemlja je mirna. Ljudi su veoma dobri. Mislim da ću ostati ovdje, jer ne vidim nikakav problem", navodi Zakaria.
U centru za azil "Magura" u Lipljanu, gdje boravi Zakaria, ima još 74 stranca.
Direktor azila Fitim Zariqi kaže da se strancima nudi besplatna hrana, zdravstvene usluge, higijena, psihološka i pravna zaštita. Ali uprkos tome, velika većina odlučuje da ne ostaje dugo na Kosovu.
"Prema statistikama koje imamo, većina njih koristi Kosovo kao tranzit, ali ne namjeravaju da ostanu na Kosovu. Iako kažu da je procedura za liječenje dobra, na Kosovu nema posla, a čak i ako pronađu posao, plata je niska", ističe Zariqi.
Objašnjava da stranci nakon devet mjeseci traženja azila mogu dobiti status azilanta. Prema njegovim riječima, neki od njih uspiju da nađu posao, uglavnom po zanatskim radnjama, ali se generalno to rijetko dešava.
"Prema proceduri, oni su smješteni u privatnim mjestima ili u određenoj opštini, a zatim postoji još jedan program u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova koji se bavi njihovom integracijom u društvo. Prema našim informacijama, neki od njih pohađaju kurseve i rade, tj. integrišu se u kosovsko društvo", dodaje Zariqi.
Predsjednik Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda Bexhet Shala kaže da je Kosovo primjer u poređenju sa regionom u pogledu postupanja sa tražiocima azila.
"Nismo primjetili kršenje ljudskih prava osoba koje imaju status izbjeglica ili azilanata na Kosovu. Postupak azila je šest do devet mjeseci. Sve se radi u zakonskim ograničenjima", navodi Shala.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u periodu januar-avgust na Kosovu je azil zatražila 961 osoba, od čega 520 iz Sirije.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
