„Strana koja pregovara u dijalogu biće vlada, a vlada odgovara Skupštini, dok predsjednik, na osnovu ustavnih nadležnosti, predstavlja zemlju“, navodi se u programu vlade Avdullaha Hotija koji je usvojen juče, prenosi Koha Ditore.
Kako interpretiraju ovu rečenicu u Kohi, njome je „vlada Avdullaha Hotija dala predsjedniku Hashimu Thaçiju ono što je tražio već drugog dana na dužnosti“ – mogućnost da pregovara sa Srbijom.
U kosovskoj javnosti preovladava mišljenje da je nova vlada Avdullaha Hotija (LDK) stvorena pod političkim pokroviteljstvom Hashima Thaçija, a sa namjerom da se otklone mjere reciprociteta koje blokiraju dijalog sa Srbijom. Posvećenost nastavku dijaloga i ukidanju takozvanih mjera reciprociteta koje praktično obustavljaju uvoz robe iz Srbije, a radi izglađivanja odnosa sa SAD i EU koje i iznose ove zahteve, dio je i koalicionog sporazuma LDK sa Srpskom listom, ali i programa Hotijeve vlade.
Zapravo, nastavak dijaloga se više ni ne dovodi u pitanje, već se javna rasprava polako premješta na drugo – ko će voditi dijalog u ime kosovskih institucija.
S jedne strane, Hoti je u prvom intervjuu za kosovski javni servis izjavio da će on biti taj koji će pregovarati u ime Kosova a telefonski razgovor sa specijalnim prestavnikom EU za dijalog, Miroslavom Lajčakom, mu je bio među prvim službenim razgovorima do kog je došlo i prije zvaničnog preuzimanja dužnosti premijera. Slično je ponovio i sinoć, kada je rekao da ne samo da će vlada voditi dijalog uz nadgledanje Skupštine, već i da je protivustavno da predsjednik bude taj koji će voditi dijalog.
S druge strane, sam kosovski predsednik je svojevremeno izjavio da neće učestvovati u pregovorima koje vodi Miroslav Lajčak zbog toga što ovaj slovački diplomata dolazi iz jedne od pet zemalja EU koja ne priznaje Kosovo.
Pitanje pregovarača pokrenuto još početkom prošle godine
Hashim Thaçi je prvi put postao glavni kosovski pregovarač u Briselu oktobra 2012. kada je obavljao dužnost premijera, tu funkciju je obavljao do marta 2014. i bio potpisnik Prvog sporazuma o normalizaciji odnosa. Potom ga je u periodu od februara 2015. do kraja mandata 2017. zamjenio tada takođe premijer, Isa Mustafa koji je, između ostalog, potpisnik sporazuma o Zajednici srpskih opština.
Na čelu kosovske vlade Mustafu je zamjenio potom Ramush Haradinaj, koji po sopstvenom priznanju nije bio zainteresovan za dijalog, čime se opet otvorio prostor za Thaçija kao vodećeg pregovarača.
To je bilo tako dok krajem 2018. nije došlo do sukoba na relaciji Haradinaj – Thaçi, a zbog Haradinajevog uvjerenja da je Thaçi sa predsednikom Vučićem i uz posredstvo albanskog premijera, Edija Rame, dogovorio razmjenu teritorija.
U nastojanju da spriječi sprovođenje takvog sporazuma, Haradinaj je najprije uveo takse od 100% na uvoz robe iz Srbije, a kasnije i predložio takozvani državni pregovarački tim sastavljen od lidera parlamentarnih stranaka Skupštine Kosova koji bi pregovaračku ulogu preuzeo od predsjednika.
Ovaj tim su bojkotovale tada opozicione LDK i Samoopredjeljenje (LVV). Dvije partije, danas već bivši koalicioni partneri čija vlada je dogovarana skoro tri, a potrajala mjesec i po dana, radile su krajem 2019. na obaranju Haradinajeve vlade koristeći kao jedno od političkih oružja Zakon o dijalogu koji je propisivao obaveze „državnog tima za dijalog“.
Upravo ovaj dvojac poslao je sporni zakon Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti, a Ustavni sud je najprije suspendovao primjenu, a onda i proglasio zakon neustavnim.
Međutim, pored osujećivanja pokušaja da Haradinaj preuzme kontrolu nad pregovorima, ista odluka o neustavnosti, odnosno dijelovi njene argumentacije, podstakli su novu raspravu.
Odlukom ustavnog suda navedeno je da predsjednik „predstavlja jedinstvo naroda i da je legitimni predstavnik zemlje unutar i van zemlje“. I dok predjsednik ima nadležnost da sprovodi zakon i politike, Vlada je ta koja ima „nadležnost da predlaže i sprovodi unutrašnju i spoljnu politiku“.
Mnogi na Kosovu su ovakvu formulaciju suda protumačili tako da propisuje da samo vlada može voditi pregovore.
Od ove odluke bilo je samo neuspješnih pokušaja približavanje prištinske i beogradske strane u pregovorima, pa nije bilo ni prilike da se ona sprovodi u praksi.
Viola von Cramon: Ko bi mogao ovo da mi rastumači?
Na Kohinu interpretaciju spornog dijela programa vlade Avdullaha Hotija reagovala je noćas i izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo, Viola von Cramon.
„Ko bi mogao da mi rastumači šta ovo znači? Ko je na Kosovu zadužen za pregovore, za dijalog sa Srbijom? Mislila sam, da u skladu sa Ustavom, to treba da bude premijer. Zar on nije juče najavio da će predstaviti tim“, upitala je ona na Twitteru.
U kosovskoj javnosti preovladava mišljenje da je nova vlada Avdullaha Hotija (LDK) stvorena pod političkim pokroviteljstvom Hashima Thaçija, a sa namjerom da se otklone mjere reciprociteta koje blokiraju dijalog sa Srbijom. Posvećenost nastavku dijaloga i ukidanju takozvanih mjera reciprociteta koje praktično obustavljaju uvoz robe iz Srbije, a radi izglađivanja odnosa sa SAD i EU koje i iznose ove zahteve, dio je i koalicionog sporazuma LDK sa Srpskom listom, ali i programa Hotijeve vlade.
Zapravo, nastavak dijaloga se više ni ne dovodi u pitanje, već se javna rasprava polako premješta na drugo – ko će voditi dijalog u ime kosovskih institucija.
S jedne strane, Hoti je u prvom intervjuu za kosovski javni servis izjavio da će on biti taj koji će pregovarati u ime Kosova a telefonski razgovor sa specijalnim prestavnikom EU za dijalog, Miroslavom Lajčakom, mu je bio među prvim službenim razgovorima do kog je došlo i prije zvaničnog preuzimanja dužnosti premijera. Slično je ponovio i sinoć, kada je rekao da ne samo da će vlada voditi dijalog uz nadgledanje Skupštine, već i da je protivustavno da predsjednik bude taj koji će voditi dijalog.
S druge strane, sam kosovski predsednik je svojevremeno izjavio da neće učestvovati u pregovorima koje vodi Miroslav Lajčak zbog toga što ovaj slovački diplomata dolazi iz jedne od pet zemalja EU koja ne priznaje Kosovo.
Pitanje pregovarača pokrenuto još početkom prošle godine
Hashim Thaçi je prvi put postao glavni kosovski pregovarač u Briselu oktobra 2012. kada je obavljao dužnost premijera, tu funkciju je obavljao do marta 2014. i bio potpisnik Prvog sporazuma o normalizaciji odnosa. Potom ga je u periodu od februara 2015. do kraja mandata 2017. zamjenio tada takođe premijer, Isa Mustafa koji je, između ostalog, potpisnik sporazuma o Zajednici srpskih opština.
Na čelu kosovske vlade Mustafu je zamjenio potom Ramush Haradinaj, koji po sopstvenom priznanju nije bio zainteresovan za dijalog, čime se opet otvorio prostor za Thaçija kao vodećeg pregovarača.
To je bilo tako dok krajem 2018. nije došlo do sukoba na relaciji Haradinaj – Thaçi, a zbog Haradinajevog uvjerenja da je Thaçi sa predsednikom Vučićem i uz posredstvo albanskog premijera, Edija Rame, dogovorio razmjenu teritorija.
U nastojanju da spriječi sprovođenje takvog sporazuma, Haradinaj je najprije uveo takse od 100% na uvoz robe iz Srbije, a kasnije i predložio takozvani državni pregovarački tim sastavljen od lidera parlamentarnih stranaka Skupštine Kosova koji bi pregovaračku ulogu preuzeo od predsjednika.
Ovaj tim su bojkotovale tada opozicione LDK i Samoopredjeljenje (LVV). Dvije partije, danas već bivši koalicioni partneri čija vlada je dogovarana skoro tri, a potrajala mjesec i po dana, radile su krajem 2019. na obaranju Haradinajeve vlade koristeći kao jedno od političkih oružja Zakon o dijalogu koji je propisivao obaveze „državnog tima za dijalog“.
Upravo ovaj dvojac poslao je sporni zakon Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti, a Ustavni sud je najprije suspendovao primjenu, a onda i proglasio zakon neustavnim.
Međutim, pored osujećivanja pokušaja da Haradinaj preuzme kontrolu nad pregovorima, ista odluka o neustavnosti, odnosno dijelovi njene argumentacije, podstakli su novu raspravu.
Odlukom ustavnog suda navedeno je da predsjednik „predstavlja jedinstvo naroda i da je legitimni predstavnik zemlje unutar i van zemlje“. I dok predjsednik ima nadležnost da sprovodi zakon i politike, Vlada je ta koja ima „nadležnost da predlaže i sprovodi unutrašnju i spoljnu politiku“.
Mnogi na Kosovu su ovakvu formulaciju suda protumačili tako da propisuje da samo vlada može voditi pregovore.
Od ove odluke bilo je samo neuspješnih pokušaja približavanje prištinske i beogradske strane u pregovorima, pa nije bilo ni prilike da se ona sprovodi u praksi.
Viola von Cramon: Ko bi mogao ovo da mi rastumači?
Na Kohinu interpretaciju spornog dijela programa vlade Avdullaha Hotija reagovala je noćas i izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo, Viola von Cramon.
„Ko bi mogao da mi rastumači šta ovo znači? Ko je na Kosovu zadužen za pregovore, za dijalog sa Srbijom? Mislila sam, da u skladu sa Ustavom, to treba da bude premijer. Zar on nije juče najavio da će predstaviti tim“, upitala je ona na Twitteru.
Izvor: KossevWho could enlighten me what does it mean? Who in #Kosovo is in charge of negotiations, for the #dialogue with #Serbia? I thought according to the constitution it‘s supposed to be the Prime Minister? Hasn’t he announced this yesterday to present a team? https://t.co/6JpIs0lbWQ
— Viola von Cramon (@ViolavonCramon) June 5, 2020
