U vrijeme pandemije koronavirusa na Kosovu je za 30 odsto zabilježen porast porodičnog nasilja. Brojne organizacije i udruženja koja se bave ljudskim pravima i borbom protiv nasilja posljednjih nedjelja upozoravaju na ovu pojavu i nude pomoć žrtvama.
Direktorka agencije UN Women Kosovo Vlora Tuzi-Nushi kaže za Glas Amerike da je u prvom kvartalu ove godine zabilježeno 98 slučajeva porodičnog nasilja više u odnosu na isti period prošle godine. Ona kaže da tokom pandemije koronavirusa nasilje u porodici ima tendenciju rasta širom svijeta, pa tako i na Kosovu.
“Na Kosovu, nasilje u porodici je poraslo za 30 odsto u mjesecima izolacije. Zbog ove situacije, kao 'UN Women' smo od prve nedjelje pandemije i mjera izolacije, usmjerili naš rad na rješavanje ovog problema. Tokom prve nedjelje mjera izolacije prikupili smo podatke o stanju u osam sigurnih kuća na Kosovu. Zajedno sa drugim UN agencijama i Misijom UN-a na Kosovu sigurnim kućama smo podjelili 530 higijenskih paketa, kao i pakete hrane, posteljine i odjeće”.
Programska direktorka NVO “Žensko pravo” Tijana Simić-Lavali kaže da su mjere izolacije zbog pandemije koronavirusa na Kosovu povećale tenzije unutar porodica i da su žrtve nasilja uglavnom žene i djeca.
“Sama izolacija znači da su te žene bukvalno 24 sata izložene tom nasilju, a onda su i djeca kao svjedoci izložena nasilju, jer u normalanim okolnostima nasilje se ne odvija uvijek pred djecom. Djeca su u školi ili spavaju, ali sad su svi tu predodređeni jedni na druge i tu dolazi do velikih tenzija. Onda imamo i manjak novca, manje su zarade, više se sedi kod kuće, više se pije i normalno, eto, tu dolazi do mnogo većeg nasilja”, objašnjava Simić -Lavali za Glas Amerike.
Prema zvaničnim podacima Policije Kosova u prvom tromjesečju 2020. godine na Kosovu je registrovano 500 slučajeva porodičnog nasilja.
Kad su četiri većinski srpske opštine na sjeveru Kosova u pitanju, takođe je znatno povećan broj slučajeva nasilja u porodici u odnosu na prošlu godinu, potvrdio je za Glas Amerike portparol policije Kosova za region Sjever Branislav Radović.
„Policijska stanica Mitrovica Sjever u ovom periodu imala je 11 slučajeva, za isti period prošle godine bilo je četiri. Zatim imamo Leposavić četiri slučaja, a u prošloj godini tri slučaja. Zvečan je ostao isti, jedan slučaj i Zubin Potok nije imao nijedan slučaj u prošloj godini, a ove godine jedan, tako da se odmah vidi tu neka razlika, da je povećan taj broj“.
Međutim, Tijana Simić-Lavali smatra da je nasilje na sjeveru Kosova mnogo zastupljenije u odnosu na zvanične podatke.
“Ono što je bilo zabrinjavajuće kod nas jeste to da se nasilje nije prijavljivalo u dovoljnoj mjeri. Sjever je specifičan, jer mi nemamo sigurnu kuću ovdje koja funkcioniše, pa smo brinuli da možda i to utiče na žrtve, ali i sama činjenica da je pandemija, da vlada opšte mišljenje da to nije prioritet za istitucije, što nije istina”, kaže ona.
Istražiteljka regionalne policije iz južnog dela Mitrovice Aferdita Mikulovci smatra da je uloga NVO sektora veoma značajna u borbi protiv porodičnog nasilja i diskriminacije, pa je zbog toga - kako je rekla za Glas Amerike - od njih zatražila ideje koje mogu da doprinesu kampanji u cilju spriječavanja negativnih pojava.
“Htjela sam da pravimo pozorišne predstave, da pravimo monologe, ohrabrujuće crteže, bilo šta sa pozitivnim tekstom, neku pjesmu... tako da to smo tražili, nešto drugačije. Ja kao policajka, ne mogu da previše izlazim iz moje oblasti, ja mogu da dam profesionalnu poruku, tužilac takođe, ali NVO imaju veći prostor za rad, i mogu inspirativnije da rade”, rekla je Mikulovci za Glas Amerike.
NVO "Žensko pravo" od početka pandemije koronavirusa putem drustvenih mreža i telefona pruža besplatnu podršku građanima kojima je pomoć potrebna.
“Svi mogu da se jave za psihosocijalnu podršku na fejsbuk stranici NVO „Žensko pravo“. Takođe postoji i broj gdje se pruža psihosocijalna podrška, onlajn, putem telefona, putem Vibera, sve je to omogućeno“, kaže Đurđica Kazić, psiholog u NVO “Žensko parvo”.
Povodom povećanog broja porodičnog nasilja oglasio se se i kosovski Ombudsman Hilmi Jashari, koji je pozvao građane “da ne koriste bilo kakav oblik nasilja nad svojim članovima porodice, posebno protiv najugroženijih kategorija, kao što su: žene, djeca, starije osobe i osobe sa ograničenim sposobnostima”.
Takođe je podsjetio institucije da su u obavezi da spriječe, istraže, kazne i obezbjede nadoknadu za djela nasilja, u skladu sa svojim obavezama iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
“Na Kosovu, nasilje u porodici je poraslo za 30 odsto u mjesecima izolacije. Zbog ove situacije, kao 'UN Women' smo od prve nedjelje pandemije i mjera izolacije, usmjerili naš rad na rješavanje ovog problema. Tokom prve nedjelje mjera izolacije prikupili smo podatke o stanju u osam sigurnih kuća na Kosovu. Zajedno sa drugim UN agencijama i Misijom UN-a na Kosovu sigurnim kućama smo podjelili 530 higijenskih paketa, kao i pakete hrane, posteljine i odjeće”.
Programska direktorka NVO “Žensko pravo” Tijana Simić-Lavali kaže da su mjere izolacije zbog pandemije koronavirusa na Kosovu povećale tenzije unutar porodica i da su žrtve nasilja uglavnom žene i djeca.
“Sama izolacija znači da su te žene bukvalno 24 sata izložene tom nasilju, a onda su i djeca kao svjedoci izložena nasilju, jer u normalanim okolnostima nasilje se ne odvija uvijek pred djecom. Djeca su u školi ili spavaju, ali sad su svi tu predodređeni jedni na druge i tu dolazi do velikih tenzija. Onda imamo i manjak novca, manje su zarade, više se sedi kod kuće, više se pije i normalno, eto, tu dolazi do mnogo većeg nasilja”, objašnjava Simić -Lavali za Glas Amerike.
Prema zvaničnim podacima Policije Kosova u prvom tromjesečju 2020. godine na Kosovu je registrovano 500 slučajeva porodičnog nasilja.
Kad su četiri većinski srpske opštine na sjeveru Kosova u pitanju, takođe je znatno povećan broj slučajeva nasilja u porodici u odnosu na prošlu godinu, potvrdio je za Glas Amerike portparol policije Kosova za region Sjever Branislav Radović.
„Policijska stanica Mitrovica Sjever u ovom periodu imala je 11 slučajeva, za isti period prošle godine bilo je četiri. Zatim imamo Leposavić četiri slučaja, a u prošloj godini tri slučaja. Zvečan je ostao isti, jedan slučaj i Zubin Potok nije imao nijedan slučaj u prošloj godini, a ove godine jedan, tako da se odmah vidi tu neka razlika, da je povećan taj broj“.
Međutim, Tijana Simić-Lavali smatra da je nasilje na sjeveru Kosova mnogo zastupljenije u odnosu na zvanične podatke.
“Ono što je bilo zabrinjavajuće kod nas jeste to da se nasilje nije prijavljivalo u dovoljnoj mjeri. Sjever je specifičan, jer mi nemamo sigurnu kuću ovdje koja funkcioniše, pa smo brinuli da možda i to utiče na žrtve, ali i sama činjenica da je pandemija, da vlada opšte mišljenje da to nije prioritet za istitucije, što nije istina”, kaže ona.
Istražiteljka regionalne policije iz južnog dela Mitrovice Aferdita Mikulovci smatra da je uloga NVO sektora veoma značajna u borbi protiv porodičnog nasilja i diskriminacije, pa je zbog toga - kako je rekla za Glas Amerike - od njih zatražila ideje koje mogu da doprinesu kampanji u cilju spriječavanja negativnih pojava.
“Htjela sam da pravimo pozorišne predstave, da pravimo monologe, ohrabrujuće crteže, bilo šta sa pozitivnim tekstom, neku pjesmu... tako da to smo tražili, nešto drugačije. Ja kao policajka, ne mogu da previše izlazim iz moje oblasti, ja mogu da dam profesionalnu poruku, tužilac takođe, ali NVO imaju veći prostor za rad, i mogu inspirativnije da rade”, rekla je Mikulovci za Glas Amerike.
NVO "Žensko pravo" od početka pandemije koronavirusa putem drustvenih mreža i telefona pruža besplatnu podršku građanima kojima je pomoć potrebna.
“Svi mogu da se jave za psihosocijalnu podršku na fejsbuk stranici NVO „Žensko pravo“. Takođe postoji i broj gdje se pruža psihosocijalna podrška, onlajn, putem telefona, putem Vibera, sve je to omogućeno“, kaže Đurđica Kazić, psiholog u NVO “Žensko parvo”.
Povodom povećanog broja porodičnog nasilja oglasio se se i kosovski Ombudsman Hilmi Jashari, koji je pozvao građane “da ne koriste bilo kakav oblik nasilja nad svojim članovima porodice, posebno protiv najugroženijih kategorija, kao što su: žene, djeca, starije osobe i osobe sa ograničenim sposobnostima”.
Takođe je podsjetio institucije da su u obavezi da spriječe, istraže, kazne i obezbjede nadoknadu za djela nasilja, u skladu sa svojim obavezama iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
