Politički analitičari smatraju da će dijalog sa Srbijom biti jedna od prvih tema koja čeka na rješenje nakon uspostavljanja nove vlade Kosova, prenosi Koha.
Analitičari smatraju da bi Pokret Samoopredeljenje (VV) i Demokratski savez Kosova (LDK), nakon formiranja vlade, prvo trebalo da se suoče sa nastavkom dijaloga između Kosova i Srbije, kako bi po tom pitanju postigli konačni dogovor.
Kosovski demokratski institut vršio je kontinuirani nadzor dijaloga između Kosova i Srbije, a Jeta Krasniqi iz te organizacije kaže da su politički subjekti, VV i LDK, više puta izrazili posvećenost nastavku dijaloga.
Krasniqi je rekla da postoji stalni zahtjev Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja da se Kosovo vrati za pregovarački sto.
"Vidjeli smo da su VV i LDK izrazili posvećenost da nastave sa procesom dijaloga, ali ono što možemo očekivati je da će oni dati ili promeniti taj proces na osnovu svojih programa ili čak svojih stavova", istakla je ona.
Iz Pokreta Samoopredjeljenje su poručili da su zainteresovani da prvo urade dijalog sa kosovskim Srbima, a zatim i dijalog sa Evropskom unijom o tome kako treba da se vodi dijalog između Kosova i Srbije, navela je Krasniqi i dodala da u isto vrijeme treba napraviti procjenu cjelokupnog procesa do sada.
Politički analitičar iz Organizacije Çohu Arton Demhasaj smatra da vlada pod vođstvom VV i LDK može postići dogovor sa Srbijom.
"U ovom trenutku međunarodni pritisak je prevelik da bi se Kosovo vratilo u dijalog i potencijalno mogao postići dogovor između Kosova i Srbije", poručio je Demhasaj.
Politički analitičar Progresim Kryeziu iz Grupe za pravne i političke studije istakao je da bi dijalog i njegovo zaključivanje trebalo tretirati kao nacionalnu odgovornost i međunarodnu obavezu.
Takođe, prema njegovim riječima, to je međunarodna obaveza pošto se kroz taj dijalog i postizanje konačnog sporazuma šalje znak regionalne saradnje i stabilnosti.
"Buduća vlada Kosova trebalo bi da ima i dva glavna cilja u načinu na koji vodi dijalog između Kosova i Srbije. U prvom redu, ne sme da pravi istu grešku kao i prethodna vlada u radu sa parlamentarnom opozicijom. Kao drugo, sljedeća vlada bi trebalo da produbi saradnju sa parlamentarnom opozicijom i obezbjedi da njihovo učešće bude što smislenije", podvukao je politički analitičar.
Takođe, kako je naveo, sljedeća vlada treba da osigura da konačni sporazum između Kosova i Srbije predstavlja sporazum koji u suštini priznaje stvarnost stvorenu 2008. i da nijedna okolnost neće poslužiti kao osnova za stvaranje nove stvarnosti na Kosovu.
Proces dijaloga između Kosova i Srbije obustavljen je u novembru 2018. godine, kada je Kosovo uvelo takse na proizvode iz Srbije.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Kosovski demokratski institut vršio je kontinuirani nadzor dijaloga između Kosova i Srbije, a Jeta Krasniqi iz te organizacije kaže da su politički subjekti, VV i LDK, više puta izrazili posvećenost nastavku dijaloga.
Krasniqi je rekla da postoji stalni zahtjev Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja da se Kosovo vrati za pregovarački sto.
"Vidjeli smo da su VV i LDK izrazili posvećenost da nastave sa procesom dijaloga, ali ono što možemo očekivati je da će oni dati ili promeniti taj proces na osnovu svojih programa ili čak svojih stavova", istakla je ona.
Iz Pokreta Samoopredjeljenje su poručili da su zainteresovani da prvo urade dijalog sa kosovskim Srbima, a zatim i dijalog sa Evropskom unijom o tome kako treba da se vodi dijalog između Kosova i Srbije, navela je Krasniqi i dodala da u isto vrijeme treba napraviti procjenu cjelokupnog procesa do sada.
Politički analitičar iz Organizacije Çohu Arton Demhasaj smatra da vlada pod vođstvom VV i LDK može postići dogovor sa Srbijom.
"U ovom trenutku međunarodni pritisak je prevelik da bi se Kosovo vratilo u dijalog i potencijalno mogao postići dogovor između Kosova i Srbije", poručio je Demhasaj.
Politički analitičar Progresim Kryeziu iz Grupe za pravne i političke studije istakao je da bi dijalog i njegovo zaključivanje trebalo tretirati kao nacionalnu odgovornost i međunarodnu obavezu.
Takođe, prema njegovim riječima, to je međunarodna obaveza pošto se kroz taj dijalog i postizanje konačnog sporazuma šalje znak regionalne saradnje i stabilnosti.
"Buduća vlada Kosova trebalo bi da ima i dva glavna cilja u načinu na koji vodi dijalog između Kosova i Srbije. U prvom redu, ne sme da pravi istu grešku kao i prethodna vlada u radu sa parlamentarnom opozicijom. Kao drugo, sljedeća vlada bi trebalo da produbi saradnju sa parlamentarnom opozicijom i obezbjedi da njihovo učešće bude što smislenije", podvukao je politički analitičar.
Takođe, kako je naveo, sljedeća vlada treba da osigura da konačni sporazum između Kosova i Srbije predstavlja sporazum koji u suštini priznaje stvarnost stvorenu 2008. i da nijedna okolnost neće poslužiti kao osnova za stvaranje nove stvarnosti na Kosovu.
Proces dijaloga između Kosova i Srbije obustavljen je u novembru 2018. godine, kada je Kosovo uvelo takse na proizvode iz Srbije.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
