Čekanja na priznavanje statusa traje i preko godinu dana

Prošlo je godinu i po dana od kada su službeno, institucije u zemlji, otvorile petogodišnji period za apliciranje za priznavanje statusa preživjelih od seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu.

Iz Centra za rehabilitaciju preživelih od torture (CRPT) kažu da je samo u ovom centru do sada apliciralo preko 260 onih koji su preživjeli seksualno nasilje, od čega su 18 njih muškaraci, rekla je za Ekonomia Online, Sebahate Pacolli-Krasniqi, menadžerka u ovom centru.

"Do sada je apliciralo preko 260 onih koji su preživjeli seksualno nasilje od toga je 18 muškaraca, treba da imamo u vidu da i ova informacija ponekad nedostaje, izgleda kao da često postoji informacija da su samo žene i djevojke imale ovo teško traumatično iskustvo, tj. ove brojke odnose se samo na našu organizaciju“, rekla je ona.

Od ukupnog broja preživjelih koji su aplicirali za priznavanje statusa, Pacolli-Krasniqi, naglašava da je taj status priznat samo u 128 slučaja.

"Do sada je za 128 lica priznat status, od onih što su aplicirali u našem centru. Na nivou Kosova brojke su veće, ne mogu kompetentno da pričam jer ne znam tačne podatke, ali je preko 1.000 onih koji su aplicirali da im se prizna status", rekla je ona.

Prema njenim riječima, proces apliciranja za priznavanje statusa preživjelih od torture, ide dobro i preživjeli su informisani o tome kako da se prijave i koja tri načina postoje za prijavljivanje.

Međutim, postoji jedan problem, a to je čekanja na priznavanje statusa koje traje i preko godinu dana.

"Čekanja su duga i možda je to njihova glavna zamjerka jer to nisu očekivali, možda i mi nismo očekivali, ali je novi proces, proces koji zahtjeva odgovornost, ali zaista Komisija obavlja jedan veliki posao. Ipak, ima puno zahtjeva preživjelih, teško im je da prihvate da nakon 18 godina čekanja da im se da mogućnost da apliciraju, treba najmanje još godinu dana da čekaju dok im se ne da konačan odgovor", rekla je ona.

Prošlo je 20 godina od završetka rata na Kosovu, ali iz CRPT navode da počinioci još uvijek nisu kažnjeni.

"Uopšte gledano, ovaj proces je tekao sporo, i mi smo svijesni da je to tabu tema, ne samo u našem mentalitetu, već uopšte kada se pričalo o ovim temama nakon rata. Sve je išlo teško, sada je jednim djelom došlo do promjena, pozitivnije je, promjenjena je stigma, ljudi imaju manje predrasuda", navodi Pacolli-Krasniqi.

Ona kaže da nisu zadovoljni pristupom pravdi, izvejštava Ekonomia Online.

"Nažalost u slučaju svih ovih zločina, do sada nijedan jedini zločine ove prirode nije kažnjen i to je naš neprestani izazov".

Nakon Vasfije Krasniqi-Goodman, prije nekoliko dana Shyhrete Tahiri-Sylejmnai, postala je druga žena koja je javno tražila da se kazne njeni silovatelji.

Izvor: Koha / Kossev