Izbori u nedjelju biće najneizvesniji otkako je Kosovo proglasilo nezavisnost. Siromaštvo, korupcija i nepotizam ostaju u sjenci dijaloga sa Srbijom koji će, kako se čini, biti pitanje svih pitanja za buduću vlast.
Političari na Kosovu govore o sudbonosnim, čak historijskim izborima. Istina je, doduše, nešto skromnija. "Ove izbore ne bih nazvao historijskim, već neophodnim i važnim“, kaže analitičar Rahman Paçarizi u razgovoru za DW.
"Trenutno nema saglasnosti o najvažnijim izazovima, kao što je dijalog sa Srbijom. A ona je preko potrebna ukoliko Kosovo želi da napreduje."
Za 120 mandata u kosovskom parlamentu se takmiči 25 stranaka i koalicija. Nešto više od hiljadu kandidata se bori za povjerenje skoro dva miliona birača, koliko je upisano u birački spisak. Dvadeset mandata u parlamentu rezervisano je za manjine: deset za predstavnike srpske manjine i deset za ostale. Druga "pozitivna diskriminacija" se sastoji u obavezi učešća manjina u vladi.
Rezultat izbora je potpuno neizvjestan. Prvi put poslije rata 1999, najmanje četiri partije ili koalicije imaju dobre šanse da osvoje najviše glasova.
U posljednjim anketama se predviđa da bi mogli da budu vrlo izjednačeni Demokratska liga Kosova (LDK), Demokratska partija Kosova (PDK), Koalicija Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska stranka (AAK-PSD) kao i pokret "Samoopredjeljenje".
Na Kosovu je odlučujuće ko je na kraju na vrhu. Jer, prema odluci Ustavnog suda, najjača lista dobija mandat da formira vladu.
Prvi put je jedna stranka prijavila kandidatkinju kao nositeljsku liste. Pravnica Vjosa Osmani (37) iz LDK ima dobre šanse da postane premijerka. Preostala trojica njenih konkurenata takođe mogu da se nadaju pobjedi: predsjednik parlamenta Kadri Veseli (PDK), dosadašnji šef vlade Ramush Haradinaj (AAK) i vođa opozicije Albin Kurti (Samoopredjeljenje).
Potrebna "Vlada dijaloga"
Analitičari u Prištini smatraju da trka nikad nije bila ovako neizvjesna. Slažu se u ocjeni da novi premijer ili premijerka neće imati lak zadatak.
"Unutrašnji i spoljnopolitički izazovi su vrlo veliki", kaže analitičar Naim Rashiti u razgovoru za DW. Na unutrašnjem planu su sva područja takva: katastrofalna ekonomska situacija, loš obrazovni sistem, korupcija i kriminal, veliki problemi u zdravstvu, nepotizam...
No, najveći izazov za sljedeću vladu će biti postizanje napretka u neriješenom odnosu sa Srbijom. Mnogi posmatrači zato sljedeću izvršnu vlast već vide kao "vladu dijaloga" jer bez normalizacije odnosa Kosova i Srbije ne može da se zamisli potpuno popuštanje napetosti na Zapadnom Balkanu.
"Primarni spoljnopolitički zadaci nove vlade su dijalog, vizna liberalizacija, borba za dalja priznanja Kosova, kao i proces integracije u EU i NATO", kaže Rashiti.
No, dokle god Srbija odbacuje svaku formu priznanja i blokira Kosovo na međunarodnom planu, Vlada Kosova samostalno malo šta može da uradi ne može postići napredak. Kosovo će i dalje ostati upućena na jaku podršku SAD i EU.
Teško poglavlje za novu vladu će biti i odnos prema Specijalnom sudu za zločine UÇK – prošla vlada je i raspuštena jer je njen šef Ramush Haradinaj pozvan na saslušanje u Hag kao osumnjičeni.
"Da bio mogla da savlada sve te zadatke, nova vlada mora naći put za sveobuhvatnu političku koordinaciju – prije svega u dijalogu sa Srbijom", naglašava Rashiti.
SAD šalju svog čovjeka
U dijalogu između Kosova i Srbije u kojem je posredovala EU je od 2011. naovamo potpisano više od 30 sporazuma. No, već i njihova primjena se ispostavila kao mamutski posao. Prošla vlada Ramusha Haradinaja uvela je carine od sto odsto na srpsku robu, pravdajući to srpskom kampanjom protiv prijema Kosova u međunarodne organizacije. Ukidanje tih taksi zahtjevaju i SAD i EU.
Posle formiranja nove vlade na Kosovu, dijalog bi trebalo da bude pokrenut. SAD su već imenovale novog izaslanika za dijalog – ambasadora u Berlinu Richarda Grenella, koji je potpuno na liniji Donalda Trumpa.
Od rezultata izbora u nedjelju zavisi i u kojoj mjeri će srpska Vlada uticati na situaciju na Kosovu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i njegova vlast podražvaju "Srpsku listu" koja je pod potpunom kontrolom Beograda. Doduše, postoje srpske partije i koalicije koje nisu pod kontrolom Vučića i teže tešnjoj saradnji sa kosovskom vladom.
Članice Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija) jasno su stavile do znanja: one ne podržavaju pojedine stranke ni koalicije, ali se zalažu za brzo formiranje nove vlade kako bi Kosovo moglo ponovo da pregovara.
"Sastavljanje nove vlade će biti vrlo teško jer među strankama postoje veoma različite pozicije o dijalogu sa Srbijom", kaže Paçarizi. Profesor novinarstva iz Prištine je uvjeren da će "za formiranje nove vlade biti potrebna prijateljska podrška međunarodnih predstavnika".
Izbore će nadgledati hiljade lokalnih i međunarodnih posmatrača. EU je već poslala misiju od oko 100 posmatrača koji traže demokratske i fer izbore. Prvi nezvanični rezultati izbora se očekuju u nedjelju uveče.
"Trenutno nema saglasnosti o najvažnijim izazovima, kao što je dijalog sa Srbijom. A ona je preko potrebna ukoliko Kosovo želi da napreduje."
Za 120 mandata u kosovskom parlamentu se takmiči 25 stranaka i koalicija. Nešto više od hiljadu kandidata se bori za povjerenje skoro dva miliona birača, koliko je upisano u birački spisak. Dvadeset mandata u parlamentu rezervisano je za manjine: deset za predstavnike srpske manjine i deset za ostale. Druga "pozitivna diskriminacija" se sastoji u obavezi učešća manjina u vladi.
Rezultat izbora je potpuno neizvjestan. Prvi put poslije rata 1999, najmanje četiri partije ili koalicije imaju dobre šanse da osvoje najviše glasova.
U posljednjim anketama se predviđa da bi mogli da budu vrlo izjednačeni Demokratska liga Kosova (LDK), Demokratska partija Kosova (PDK), Koalicija Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska stranka (AAK-PSD) kao i pokret "Samoopredjeljenje".
Na Kosovu je odlučujuće ko je na kraju na vrhu. Jer, prema odluci Ustavnog suda, najjača lista dobija mandat da formira vladu.
Prvi put je jedna stranka prijavila kandidatkinju kao nositeljsku liste. Pravnica Vjosa Osmani (37) iz LDK ima dobre šanse da postane premijerka. Preostala trojica njenih konkurenata takođe mogu da se nadaju pobjedi: predsjednik parlamenta Kadri Veseli (PDK), dosadašnji šef vlade Ramush Haradinaj (AAK) i vođa opozicije Albin Kurti (Samoopredjeljenje).
Potrebna "Vlada dijaloga"
Analitičari u Prištini smatraju da trka nikad nije bila ovako neizvjesna. Slažu se u ocjeni da novi premijer ili premijerka neće imati lak zadatak.
"Unutrašnji i spoljnopolitički izazovi su vrlo veliki", kaže analitičar Naim Rashiti u razgovoru za DW. Na unutrašnjem planu su sva područja takva: katastrofalna ekonomska situacija, loš obrazovni sistem, korupcija i kriminal, veliki problemi u zdravstvu, nepotizam...
No, najveći izazov za sljedeću vladu će biti postizanje napretka u neriješenom odnosu sa Srbijom. Mnogi posmatrači zato sljedeću izvršnu vlast već vide kao "vladu dijaloga" jer bez normalizacije odnosa Kosova i Srbije ne može da se zamisli potpuno popuštanje napetosti na Zapadnom Balkanu.
"Primarni spoljnopolitički zadaci nove vlade su dijalog, vizna liberalizacija, borba za dalja priznanja Kosova, kao i proces integracije u EU i NATO", kaže Rashiti.
No, dokle god Srbija odbacuje svaku formu priznanja i blokira Kosovo na međunarodnom planu, Vlada Kosova samostalno malo šta može da uradi ne može postići napredak. Kosovo će i dalje ostati upućena na jaku podršku SAD i EU.
Teško poglavlje za novu vladu će biti i odnos prema Specijalnom sudu za zločine UÇK – prošla vlada je i raspuštena jer je njen šef Ramush Haradinaj pozvan na saslušanje u Hag kao osumnjičeni.
"Da bio mogla da savlada sve te zadatke, nova vlada mora naći put za sveobuhvatnu političku koordinaciju – prije svega u dijalogu sa Srbijom", naglašava Rashiti.
SAD šalju svog čovjeka
U dijalogu između Kosova i Srbije u kojem je posredovala EU je od 2011. naovamo potpisano više od 30 sporazuma. No, već i njihova primjena se ispostavila kao mamutski posao. Prošla vlada Ramusha Haradinaja uvela je carine od sto odsto na srpsku robu, pravdajući to srpskom kampanjom protiv prijema Kosova u međunarodne organizacije. Ukidanje tih taksi zahtjevaju i SAD i EU.
Posle formiranja nove vlade na Kosovu, dijalog bi trebalo da bude pokrenut. SAD su već imenovale novog izaslanika za dijalog – ambasadora u Berlinu Richarda Grenella, koji je potpuno na liniji Donalda Trumpa.
Od rezultata izbora u nedjelju zavisi i u kojoj mjeri će srpska Vlada uticati na situaciju na Kosovu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i njegova vlast podražvaju "Srpsku listu" koja je pod potpunom kontrolom Beograda. Doduše, postoje srpske partije i koalicije koje nisu pod kontrolom Vučića i teže tešnjoj saradnji sa kosovskom vladom.
Članice Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija) jasno su stavile do znanja: one ne podržavaju pojedine stranke ni koalicije, ali se zalažu za brzo formiranje nove vlade kako bi Kosovo moglo ponovo da pregovara.
"Sastavljanje nove vlade će biti vrlo teško jer među strankama postoje veoma različite pozicije o dijalogu sa Srbijom", kaže Paçarizi. Profesor novinarstva iz Prištine je uvjeren da će "za formiranje nove vlade biti potrebna prijateljska podrška međunarodnih predstavnika".
Izbore će nadgledati hiljade lokalnih i međunarodnih posmatrača. EU je već poslala misiju od oko 100 posmatrača koji traže demokratske i fer izbore. Prvi nezvanični rezultati izbora se očekuju u nedjelju uveče.
