Predsjednik Kosova, nakon izbora i konsultacija sa političkim partijama ili koalicijama, koje su dobile neophodnu većinu za formiranje vlade, predlaže skupštini kandidata za premijera, a potom, mandatar mora u roku od 15 dana da zatraži od Skupštine glasanje o izboru nove vlade, za šta je potreban 61 od 120 poslaničkih glasova.
Takođe, Ustav nalaže da ukoliko nova vlada ne dobije podršku u Skupštini Kosova, predsjednik je dužan da u roku od deset dana imenuje novog mandatara za sastav vlade, ali ne postoji i vremenski rok do kada bi predsjednik morao da imenuje mandatara.
Skupština Kosova se bira na mandat od četiri godine od dana održavanja konstituitivne sjednice, koja mora biti održana u roku od trideset dana od zvaničnog objavljivanja rezultata izbora.
Odlukom Ustavnog suda iz 2014. godine, predsjednika skuštine predlaže samo pobjednički politički subjekat, a ne eventualna postizborna koalicija.
Ovoga puta to umanjuje prostor za politički dogovor, jer je predsjedničko mjesto već zauzeto, mandat predsjednika Kosova Hashima Thaçija traje sve do proljeća 2021. godine.
Ponovni izbori se raspisuju ukoliko Skupština Kosova ni drugi put ne izabere vladu i oni moraju biti održani u roku od četrdeset dana od dana objavljivanja.
Broj članova vlade Kosova određuje se unutrašnjim aktom, a Ustav nalaže da najmanje jedno ministarstvo mora da pripadne srpskoj zajednici i jedno nekoj drugoj nevećinskoj zajednici na Kosovu.
Ukoliko vladu Kosova čini više od 12 ministarstva i treći ministar mora biti iz nevećinske zajednice.
Prema podacima CIK-a pravo glasa ima 1.937.869 građana, a za 120 poslaničkih mjesta u Skupštini Kosova, boriće se 25 političkih subjekata, od toga 20 stranaka, 4 koalicije i jedan nezavisni kandidat.
Prema Ustavu Kosova, albanski politički subjekti moraju da pređu izborni prag od 5 odsto kako bi ušli u poslaničke klupe u Skupštinu Kosova, dok je za manjinske zajednice rezervisano 20 poslaničkih mjesta: 10 za Srbe, 4 za Rome, Aškalije i Egipćane, tri za Bošnjake, dva za Turke i jedno za Gorance.
Skupština Kosova se bira na mandat od četiri godine od dana održavanja konstituitivne sjednice, koja mora biti održana u roku od trideset dana od zvaničnog objavljivanja rezultata izbora.
Odlukom Ustavnog suda iz 2014. godine, predsjednika skuštine predlaže samo pobjednički politički subjekat, a ne eventualna postizborna koalicija.
Ovoga puta to umanjuje prostor za politički dogovor, jer je predsjedničko mjesto već zauzeto, mandat predsjednika Kosova Hashima Thaçija traje sve do proljeća 2021. godine.
Ponovni izbori se raspisuju ukoliko Skupština Kosova ni drugi put ne izabere vladu i oni moraju biti održani u roku od četrdeset dana od dana objavljivanja.
Broj članova vlade Kosova određuje se unutrašnjim aktom, a Ustav nalaže da najmanje jedno ministarstvo mora da pripadne srpskoj zajednici i jedno nekoj drugoj nevećinskoj zajednici na Kosovu.
Ukoliko vladu Kosova čini više od 12 ministarstva i treći ministar mora biti iz nevećinske zajednice.
Prema podacima CIK-a pravo glasa ima 1.937.869 građana, a za 120 poslaničkih mjesta u Skupštini Kosova, boriće se 25 političkih subjekata, od toga 20 stranaka, 4 koalicije i jedan nezavisni kandidat.
Prema Ustavu Kosova, albanski politički subjekti moraju da pređu izborni prag od 5 odsto kako bi ušli u poslaničke klupe u Skupštinu Kosova, dok je za manjinske zajednice rezervisano 20 poslaničkih mjesta: 10 za Srbe, 4 za Rome, Aškalije i Egipćane, tri za Bošnjake, dva za Turke i jedno za Gorance.
