Ministar za životnu sredinu u ostavci, Fatmir Matoshi, dao je ovog mjeseca dozvolu za ukidanje zabrane za izgradnju hidroelektrana na Kosovu, uprkos tome što analiza sistema vodosnabdjevanja na Kosovu nije završena, iako je zbog nepostajanja iste zabrana prvobitno uvedena, saznaje BIRN.
Ministar za životnu sredinu i prostorno planiranje u ostavci, Fatmir Matoshi, početkom ovog mjeseca doneo je kontroverznu odluku da ukine moratorijum na izgradnju hidroelektrana na Kosovu.
Matoshi je ovu odluku doneo samo dvije nedjelje prije održavanja parlamentarnih izbora zakazanih za 6. oktobar. Odluka je, takođe, doneta uprkos tome što studija izvodljivosti u vezi sa vodosnabdjevanjem na Kosovu i efektima izgradnje hidroelektrana – prvobitni razlog blokiranja postojećih i budućih projekta – nije završena.
Bivša ministarka za životnu sredinu i prostorno planiranje, Albena Reshitaj, uvela je moratorijum aprila 2018. godine kao odgovor na nekoliko protesta koji su marta mjeseca održani u Dečanima i Peći. Protesti su organizovani nakon što je odobrena izgradnja hidroelektrane u klisuri Loćane, blizu Dečana.
Građevinska dozvola za izgradnju hidroelektrane ukinuta je na inicijativu ministarke. Nakon pojačanog pritiska civilnog društva i otkrića da je posljednje istraživanje o vodosnabdjevanju na Kosovu sprovedeno 1984. godine, a da se ovo istraživanje i dan danas koristi za odobrenje izgradnje, Reshitaj je tada obećala da će suspendovati sve građevinske dozvole.
"Sve dok nemamo tačne informacije, ne možemo ni da razmišljamo o tome da li ćemo davati dozvole zato što kršimo zakon i osnovno pravo građana na zdrav život", istakla je Reshitaj nakon donošenja ove odluke.
"Zahtjevam da se ne preduzimaju nikakvi koraci za izdavanje dozvola za izgradnju hidroelektrana sve dok ne dobijemo detaljan odgovor iz Pravne kancelarije premijera."
Pored toga što je Reshitaj zatražila zakonsko tumačenje ovog procesa od strane Kancelarije premijera, zahtjevano je i da se izvede studija izvodljivosti na svim potencijalnim lokacijama na kojima bi se mogla izgraditi hidroelektrana. Ni jedno ni drugo nije nikada do kraja završeno.
BIRN je došao do prepiske između ministra u ostavci, Matoshija, i generalnog sekretara Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje, Arbena Çitakua, u vezi sa ukidanjem blokade koju je Reshitaj postavila na izdavanje dozvole za izgradnju hidroelektrana. Çitaku i Matoshi su tokom ove zvanične imejl prepiske postigli dogovor o odobrenju ukidanja blokade na izdavanje svih dozvola koje su trenutno u nadležnosti Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje.
Çitaku je 6. septembra pitao Matoshija da li bi poslije raspuštanja Skupštine bilo primjereno odblokirati procese za izdavanje dozvole i zaustaviti postupak studije izvodljivosti – što su kompanije zainteresovane za nastavak izgradnje hidroelektrane zatražile. Prema Çitakuovim riječima, raspisivanjem novih izbora, moratorijum ministarke Reshitaj više nije na snazi.
"Pozivajući se na stalne zahtjeve stranaka u vezi sa njihovim interesovanjem za obustavu studije izvodljivosti za vodu i životnu sredinu… S obzirom na to da kao rezultat raspuštanja Skupštine sporazum bivše ministarke Reshitaj više nije na snazi, od suštinskog je značaja da vam iznesemo prijedlog o tome kako bi trebalo dalje da se postupi po tom pitanju“, stoji u Çitakuovom imejlu.
Fatmir Matoshi je odgovorio da se slaže da će uoči novih izbora ministarstvo ponovo morati da obradi dozvole za izgradnju hidroelektrana.
"U skladu sa vašim objašnjenjem, predlažem da se vi i nadležna odjeljenja fokusirate na sprovođenje zakonskog okvira za preispitivanje zahtjeva u takvim slučajevima".
BIRN je u srijedu u toku dana uputio pitanja ministru Matoshiju. Iako je rekao da će odgovoriti pisanim putem u roku od jednog dana, ministar nije odgovorio do objavljivanja ove vijesti. Matoshi je jedan od kandidata koalicije NISMA i Alijanse za novo Kosovo (AKR) za poslanika na predstojećim parlamentarnim izborima.
Izuzeci za postojeću hidroelektranu
Izgradnja i rad hidroelektrana širom Kosova je postalo aktuelno političko pitanje posljednjih nekoliko godina, a koje prate navodi o kršenju procedure i ugrožavanju životne sredine.
Tokom sastanka Energetskog regulatornog odbora (ERO) održanog 11. jula ove godine, dvije hidroelektrane u Dečanima, koje su u vlasništvu privatne kompanije KelKos Energy, dobile su dozvolu da rade još 90 dana. Ova odluka je doneta uprkos činjenici da KelKos Energy nije uspjela da produži dozvolu neophodnu za nastavak rada njenih hidroelektrana. Inače, kompanija je dužna da podnese zahtjev Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.
Ovo je bio drugi put da ERO daje KelKos-u dodatnih 90 dana da obezbjedi kompletnu potrebnu dokumentaciju za nastavak izgradnje hidroelektrane i drugi put da KelKos nije reagovala na vrijeme.
Prva odluka, doneta 28. marta ove godine, obavezala je kompaniju KelKos Energy da pribavi dozvolu od Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja u roku od 90 dana kako bi nakon toga mogla da dobije licencu za proizvodnju električne energije.
BIRN je u junu 2018. izvjestio da KelKos ne uspeva da obnovi dozvole za rad njenih postrojenja u Belaju i Dečanima.
Dečanski inspektorat je 2016. godine tužio KelKos Energy, čime je pokrenut sudski postupak protiv kompanije nakon što je otkriveno da je planinski lanac u Dečanima oštećen, kao i zbog navodnog propusta kompanije da se postara da protok vode na rijeci ne padne ispod 30 odsto od ukupnog kapaciteta rijeke – što se smatra minimumom neophodnim za održavanje ekosistema rijeke.
Kako se navodi u izvještaju inspektorata do kojeg je BIRN došao, inspektori su otkrili da je tok rijeke Bistrice potpuno poremećen duž otprilike sedam kilometara, kao rezultat toga što je voda ulazila u cijevi turbina kako bi se proizvela električna energija. Žalba je dostigla svoje zakonsko ograničenje 14. februara ove godine, tako da slučaj nikada nije izveden pred sud.
Nastavljaju se protesti protiv izgradnje hidroelektrana
Samo dva dana nakon što je ERO doneo odluku, u Dečanima je održan protest protiv nastavka izgradnje hidroelektrane.
NVO Ekološko odgovorna grupa (ERA) sa sjedištem u Peći organizovala je protest grupe građana u blizini hidroelektrane Belaja na reci Bistrici. Demonstranti su nosili transparente sa natpisima "Zaustavite ilegalni rad hidroelektrana u Dečanima" i simbolično položili vjence u blizini hidroelektrane.
I u opštini Štrpce je 23. januara održan protest protiv izgradnje hidroelektrane. Stanovnici opštine protestovali su protiv izgradnje mini hidroelektrane u mjestu Obereke, navodeći da je tokom izgradnje zagađena voda koju koristi lokalno stanovništvo.
Još jedan protest održan je 25. februara u Peći, gdje se na hiljade ljudi okupilo na glavnom gradskom trgu kako bi protestovali protiv plana za izgradnju još jedne hidroelektrane na rijeci Bistrici.
Izvor: Prishtina Insight / Kossev
Matoshi je ovu odluku doneo samo dvije nedjelje prije održavanja parlamentarnih izbora zakazanih za 6. oktobar. Odluka je, takođe, doneta uprkos tome što studija izvodljivosti u vezi sa vodosnabdjevanjem na Kosovu i efektima izgradnje hidroelektrana – prvobitni razlog blokiranja postojećih i budućih projekta – nije završena.
Bivša ministarka za životnu sredinu i prostorno planiranje, Albena Reshitaj, uvela je moratorijum aprila 2018. godine kao odgovor na nekoliko protesta koji su marta mjeseca održani u Dečanima i Peći. Protesti su organizovani nakon što je odobrena izgradnja hidroelektrane u klisuri Loćane, blizu Dečana.
Građevinska dozvola za izgradnju hidroelektrane ukinuta je na inicijativu ministarke. Nakon pojačanog pritiska civilnog društva i otkrića da je posljednje istraživanje o vodosnabdjevanju na Kosovu sprovedeno 1984. godine, a da se ovo istraživanje i dan danas koristi za odobrenje izgradnje, Reshitaj je tada obećala da će suspendovati sve građevinske dozvole.
"Sve dok nemamo tačne informacije, ne možemo ni da razmišljamo o tome da li ćemo davati dozvole zato što kršimo zakon i osnovno pravo građana na zdrav život", istakla je Reshitaj nakon donošenja ove odluke.
"Zahtjevam da se ne preduzimaju nikakvi koraci za izdavanje dozvola za izgradnju hidroelektrana sve dok ne dobijemo detaljan odgovor iz Pravne kancelarije premijera."
Pored toga što je Reshitaj zatražila zakonsko tumačenje ovog procesa od strane Kancelarije premijera, zahtjevano je i da se izvede studija izvodljivosti na svim potencijalnim lokacijama na kojima bi se mogla izgraditi hidroelektrana. Ni jedno ni drugo nije nikada do kraja završeno.
BIRN je došao do prepiske između ministra u ostavci, Matoshija, i generalnog sekretara Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje, Arbena Çitakua, u vezi sa ukidanjem blokade koju je Reshitaj postavila na izdavanje dozvole za izgradnju hidroelektrana. Çitaku i Matoshi su tokom ove zvanične imejl prepiske postigli dogovor o odobrenju ukidanja blokade na izdavanje svih dozvola koje su trenutno u nadležnosti Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje.
Çitaku je 6. septembra pitao Matoshija da li bi poslije raspuštanja Skupštine bilo primjereno odblokirati procese za izdavanje dozvole i zaustaviti postupak studije izvodljivosti – što su kompanije zainteresovane za nastavak izgradnje hidroelektrane zatražile. Prema Çitakuovim riječima, raspisivanjem novih izbora, moratorijum ministarke Reshitaj više nije na snazi.
"Pozivajući se na stalne zahtjeve stranaka u vezi sa njihovim interesovanjem za obustavu studije izvodljivosti za vodu i životnu sredinu… S obzirom na to da kao rezultat raspuštanja Skupštine sporazum bivše ministarke Reshitaj više nije na snazi, od suštinskog je značaja da vam iznesemo prijedlog o tome kako bi trebalo dalje da se postupi po tom pitanju“, stoji u Çitakuovom imejlu.
Fatmir Matoshi je odgovorio da se slaže da će uoči novih izbora ministarstvo ponovo morati da obradi dozvole za izgradnju hidroelektrana.
"U skladu sa vašim objašnjenjem, predlažem da se vi i nadležna odjeljenja fokusirate na sprovođenje zakonskog okvira za preispitivanje zahtjeva u takvim slučajevima".
BIRN je u srijedu u toku dana uputio pitanja ministru Matoshiju. Iako je rekao da će odgovoriti pisanim putem u roku od jednog dana, ministar nije odgovorio do objavljivanja ove vijesti. Matoshi je jedan od kandidata koalicije NISMA i Alijanse za novo Kosovo (AKR) za poslanika na predstojećim parlamentarnim izborima.
Izuzeci za postojeću hidroelektranu
Izgradnja i rad hidroelektrana širom Kosova je postalo aktuelno političko pitanje posljednjih nekoliko godina, a koje prate navodi o kršenju procedure i ugrožavanju životne sredine.
Tokom sastanka Energetskog regulatornog odbora (ERO) održanog 11. jula ove godine, dvije hidroelektrane u Dečanima, koje su u vlasništvu privatne kompanije KelKos Energy, dobile su dozvolu da rade još 90 dana. Ova odluka je doneta uprkos činjenici da KelKos Energy nije uspjela da produži dozvolu neophodnu za nastavak rada njenih hidroelektrana. Inače, kompanija je dužna da podnese zahtjev Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.
Ovo je bio drugi put da ERO daje KelKos-u dodatnih 90 dana da obezbjedi kompletnu potrebnu dokumentaciju za nastavak izgradnje hidroelektrane i drugi put da KelKos nije reagovala na vrijeme.
Prva odluka, doneta 28. marta ove godine, obavezala je kompaniju KelKos Energy da pribavi dozvolu od Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja u roku od 90 dana kako bi nakon toga mogla da dobije licencu za proizvodnju električne energije.
BIRN je u junu 2018. izvjestio da KelKos ne uspeva da obnovi dozvole za rad njenih postrojenja u Belaju i Dečanima.
Dečanski inspektorat je 2016. godine tužio KelKos Energy, čime je pokrenut sudski postupak protiv kompanije nakon što je otkriveno da je planinski lanac u Dečanima oštećen, kao i zbog navodnog propusta kompanije da se postara da protok vode na rijeci ne padne ispod 30 odsto od ukupnog kapaciteta rijeke – što se smatra minimumom neophodnim za održavanje ekosistema rijeke.
Kako se navodi u izvještaju inspektorata do kojeg je BIRN došao, inspektori su otkrili da je tok rijeke Bistrice potpuno poremećen duž otprilike sedam kilometara, kao rezultat toga što je voda ulazila u cijevi turbina kako bi se proizvela električna energija. Žalba je dostigla svoje zakonsko ograničenje 14. februara ove godine, tako da slučaj nikada nije izveden pred sud.
Nastavljaju se protesti protiv izgradnje hidroelektrana
Samo dva dana nakon što je ERO doneo odluku, u Dečanima je održan protest protiv nastavka izgradnje hidroelektrane.
NVO Ekološko odgovorna grupa (ERA) sa sjedištem u Peći organizovala je protest grupe građana u blizini hidroelektrane Belaja na reci Bistrici. Demonstranti su nosili transparente sa natpisima "Zaustavite ilegalni rad hidroelektrana u Dečanima" i simbolično položili vjence u blizini hidroelektrane.
I u opštini Štrpce je 23. januara održan protest protiv izgradnje hidroelektrane. Stanovnici opštine protestovali su protiv izgradnje mini hidroelektrane u mjestu Obereke, navodeći da je tokom izgradnje zagađena voda koju koristi lokalno stanovništvo.
Još jedan protest održan je 25. februara u Peći, gdje se na hiljade ljudi okupilo na glavnom gradskom trgu kako bi protestovali protiv plana za izgradnju još jedne hidroelektrane na rijeci Bistrici.
Izvor: Prishtina Insight / Kossev
