Predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj rekao je da Kosovo ne treba da ostane talac ZSO i da je rješenje tog pitanja jedini način za postizanje konačnog sporazuma između Kosova i Srbije, prenosi Glas Amerike.
Haradinaj u intervjuu za Glas Amerike na albanskom ocjenio da SAD pomažu Kosovu da prevaziđe i posljednju prepreku za postizanje konačnog sporazuma i dodao da je takozvani evropski prijedlog, koji je po njemu zapravo više američki, realna mogućnost da se Kosovo "razvede" od Srbije.
Poslije sastanka sa predstavnicima političke klase i civilnog društva, američki ambasador na Kosovu, ponovio da je pitanje osnivanja ZSO hitno pitanje i da se sada očekuje prijedlog albanske strane za to. Kakvo je vaše mišljenje, da li treba osnovati Udruženje?
Vjerujem da ambasador radi sjajan posao i pomaže Kosovu, da otkloni posljednju prepreku prije nego što dođe do mogućnosti postizanja sporazuma sa Srbijom, u onome što je poznato kao francusko-njemački plan. Kosovo mora da pronađe način da ne ostane talac ZSO i da postigne ovaj sporazum. Posao koji je ambasador uradio danas je način da se iscrpi proces do postizanja sporazuma.
Vašington i Brisel su jasno rekli da proces pridruživanja mora da teče paralelno sa planom EU, tako da su to, po njima, odvojeni procesi koji ne uslovljavaju jedni druge. Da li mislite da debata na Kosovu o Asocijaciji treba da počne bez odlaganja?
Debata je uvijek dobra. Pitanje ZSO dobija na težini sa nedavnim dešavanjima, odnosno uzastopnim krizama na sjeveru i tamošnjim tenzijama. To je jedina mogućnost, ne postoji drugi način da ni Kosovo ni druge strane postignu konačan dogovor, a da ne daju epilog pitanju ZSO. ZSO je za Kosovo preuzeta obaveza, ali je to, srećom, ustavna i zakonska obaveza, tako da ne izlazi van Ustava i zakona Kosova.
Diplomate kažu da postoje dobri evropski modeli za ZSO koji ne štete Kosovu. Koji model smatrate prikladnim za vašu zemlju?
(Model) proizašao iz odluke Ustavnog suda Kosova. Dakle, nemamo razloga da biramo strani model. Imamo sporazum za ZSO i imamo presudu koji pojašnjava šta je ZSO. ZSO je "sui generis", pa se ne mogu uzimati modeli iz drugih zemalja, jer je situacija posebna. ZSO je za Kosovo, za narod Kosova, za opštine Kosova i ima za cilj integraciju Srba u institucije zemlje i odvajanje zavisnosti od Srbije. Želim još jednom da ponovim da Amerika pomaže Kosovu da prevaziđe posljednju prepreku za postizanje konačnog sporazuma, francusko-njemački prijedlog, za koji vjerujem da je više američki. Ja lično i Alijansa za budućnost Kosova podržavamo postizanje ovog sporazuma, jer vrijeme vidimo kao veoma važno, pa hitno vidimo postizanje sporazuma, kako bi se otvorila perspektiva za partnerstvo za mir i (članstvo) u NATO za Kosovo, koji garantuje našu bezbjednost.
Ovo je najozbiljnije vrijeme koje smo ikada imali. Moramo pokazati ozbiljnost i ne praviti male kalkulacije. Moramo pomoći zemlji, pomoći našim saveznicima, u ovom slučaju posebno Vašingtonu, da prevaziđu prepreke, odnosno da riješe sva pitanja koja su ostala otvorena, kako bismo postigli konačan dogovor. Ja lično podržavam ovaj proces i postizanje dogovora sa Srbijom.
Već je postalo jasno da je pojačan pritisak na Kosovo i Srbiju, ali posebno na Prištinu, da se krene napred. I sami ste osetili taj pritisak kada ste bili premijer, po pitanju granice sa Crnom Gorom. Šta biste savjetovali premijeru Kurtiju danas?
Mnogo se razlikuju po temama, Crna Gora je članica NATO. Iako je to bila međunarodna obaveza, uradili smo to u dobroj klimi sa Crnom Gorom. Postizanje sporazuma o priznanju sa Srbijom, koji u svom sadržaju ima priznanje, zaista je veliki rezultat međunarodnog faktora u ovom slučaju. Dakle, međunarodni faktor je pokretač. Ohrabrujem našu vladu da iskoristi ovu veliku energiju, koja dolazi i zbog rata u Ukrajini i želje NATO i Amerike da ukloni Rusiju sa Balkana. Jedini način da se Rusija ukloni sa dijela Balkana je postizanje sporazuma sa Srbijom, jer Kosovo odmah počinje sa perspektivom Partnerstva za mir.
Što se tiče sporazuma sa Srbijom, kako ga vidite u svijetlu evropskog prijedloga, kakvu formu treba da ima?
Sadržaj francusko-njemačkog plana riješava sve kosovsko-srpske probleme. Srbija priznaje Kosovo na međunarodnom planu, ali ne uspostavlja bilateralne odnose, već otvara perspektivu Kosova za članstvo u svim međunarodnim organizacijama, uključujući i Ujedinjene nacije. Tako da je realna mogućnost da se zauvek „razvedemo“ od Srbije.
I pored toga što pitanje priznanja nije eksplicitno uključeno?
Priznanje je zapravo u svakom poglavlju ovog sporazuma, ali on nema klauzulu o priznanju u bilateralnim odnosima, već Srbija priznaje Kosovo na međunarodnom nivou.
Kosovska štampa je prije nekoliko dana objavila interni materijal, analizu trenutnog statusa odnosa Vašingtona i Prištine, koju je za Ministarstvo spoljnih poslova napisao ambasador Kosova u Vašingtonu, gdje se napominje da vrata u Vašingtonu nisu otvorena za zvaničnike sa Kosova. Po vašoj procjeni, da li su odnosi sa Vašingtonom danas na najnižoj tački od nezavisnosti?
Vašington i Amerika vole Kosovo, vole narod Kosova, državu Kosovo. Sada postoje poteškoće, nazovimo to vođenje dnevnog reda sa aktuelnom vladom. Ali oni su izuzetno bliski i kooperativni sa svima nama, da bez drugih interesa, odnosno bez malih interesa, želimo da pomognemo nacionalnim interesima, velikim temama. Kao što vidite, dobrodošli smo ovde. Na primjer, bio sam u State departmentu, u Kongresu i Senatu, Savjetu za nacionalnu bezbjednost, imao sam sastanke u Ministarstvu odbrane i imao sam mnogo sastanaka koji zapravo pokazuju poštovanje prema Kosovu.
Vi, ali ne predstavnici vlade.
Nažalost, postoji poteškoća u upravljanju dnevnim redom zbog, ja to zovem, nejasne situacije koju naša vlada drži po nekim temama.
Izvor: Kosovo Online/VOA
Poslije sastanka sa predstavnicima političke klase i civilnog društva, američki ambasador na Kosovu, ponovio da je pitanje osnivanja ZSO hitno pitanje i da se sada očekuje prijedlog albanske strane za to. Kakvo je vaše mišljenje, da li treba osnovati Udruženje?
Vjerujem da ambasador radi sjajan posao i pomaže Kosovu, da otkloni posljednju prepreku prije nego što dođe do mogućnosti postizanja sporazuma sa Srbijom, u onome što je poznato kao francusko-njemački plan. Kosovo mora da pronađe način da ne ostane talac ZSO i da postigne ovaj sporazum. Posao koji je ambasador uradio danas je način da se iscrpi proces do postizanja sporazuma.
Vašington i Brisel su jasno rekli da proces pridruživanja mora da teče paralelno sa planom EU, tako da su to, po njima, odvojeni procesi koji ne uslovljavaju jedni druge. Da li mislite da debata na Kosovu o Asocijaciji treba da počne bez odlaganja?
Debata je uvijek dobra. Pitanje ZSO dobija na težini sa nedavnim dešavanjima, odnosno uzastopnim krizama na sjeveru i tamošnjim tenzijama. To je jedina mogućnost, ne postoji drugi način da ni Kosovo ni druge strane postignu konačan dogovor, a da ne daju epilog pitanju ZSO. ZSO je za Kosovo preuzeta obaveza, ali je to, srećom, ustavna i zakonska obaveza, tako da ne izlazi van Ustava i zakona Kosova.
Diplomate kažu da postoje dobri evropski modeli za ZSO koji ne štete Kosovu. Koji model smatrate prikladnim za vašu zemlju?
(Model) proizašao iz odluke Ustavnog suda Kosova. Dakle, nemamo razloga da biramo strani model. Imamo sporazum za ZSO i imamo presudu koji pojašnjava šta je ZSO. ZSO je "sui generis", pa se ne mogu uzimati modeli iz drugih zemalja, jer je situacija posebna. ZSO je za Kosovo, za narod Kosova, za opštine Kosova i ima za cilj integraciju Srba u institucije zemlje i odvajanje zavisnosti od Srbije. Želim još jednom da ponovim da Amerika pomaže Kosovu da prevaziđe posljednju prepreku za postizanje konačnog sporazuma, francusko-njemački prijedlog, za koji vjerujem da je više američki. Ja lično i Alijansa za budućnost Kosova podržavamo postizanje ovog sporazuma, jer vrijeme vidimo kao veoma važno, pa hitno vidimo postizanje sporazuma, kako bi se otvorila perspektiva za partnerstvo za mir i (članstvo) u NATO za Kosovo, koji garantuje našu bezbjednost.
Ovo je najozbiljnije vrijeme koje smo ikada imali. Moramo pokazati ozbiljnost i ne praviti male kalkulacije. Moramo pomoći zemlji, pomoći našim saveznicima, u ovom slučaju posebno Vašingtonu, da prevaziđu prepreke, odnosno da riješe sva pitanja koja su ostala otvorena, kako bismo postigli konačan dogovor. Ja lično podržavam ovaj proces i postizanje dogovora sa Srbijom.
Već je postalo jasno da je pojačan pritisak na Kosovo i Srbiju, ali posebno na Prištinu, da se krene napred. I sami ste osetili taj pritisak kada ste bili premijer, po pitanju granice sa Crnom Gorom. Šta biste savjetovali premijeru Kurtiju danas?
Mnogo se razlikuju po temama, Crna Gora je članica NATO. Iako je to bila međunarodna obaveza, uradili smo to u dobroj klimi sa Crnom Gorom. Postizanje sporazuma o priznanju sa Srbijom, koji u svom sadržaju ima priznanje, zaista je veliki rezultat međunarodnog faktora u ovom slučaju. Dakle, međunarodni faktor je pokretač. Ohrabrujem našu vladu da iskoristi ovu veliku energiju, koja dolazi i zbog rata u Ukrajini i želje NATO i Amerike da ukloni Rusiju sa Balkana. Jedini način da se Rusija ukloni sa dijela Balkana je postizanje sporazuma sa Srbijom, jer Kosovo odmah počinje sa perspektivom Partnerstva za mir.
Što se tiče sporazuma sa Srbijom, kako ga vidite u svijetlu evropskog prijedloga, kakvu formu treba da ima?
Sadržaj francusko-njemačkog plana riješava sve kosovsko-srpske probleme. Srbija priznaje Kosovo na međunarodnom planu, ali ne uspostavlja bilateralne odnose, već otvara perspektivu Kosova za članstvo u svim međunarodnim organizacijama, uključujući i Ujedinjene nacije. Tako da je realna mogućnost da se zauvek „razvedemo“ od Srbije.
I pored toga što pitanje priznanja nije eksplicitno uključeno?
Priznanje je zapravo u svakom poglavlju ovog sporazuma, ali on nema klauzulu o priznanju u bilateralnim odnosima, već Srbija priznaje Kosovo na međunarodnom nivou.
Kosovska štampa je prije nekoliko dana objavila interni materijal, analizu trenutnog statusa odnosa Vašingtona i Prištine, koju je za Ministarstvo spoljnih poslova napisao ambasador Kosova u Vašingtonu, gdje se napominje da vrata u Vašingtonu nisu otvorena za zvaničnike sa Kosova. Po vašoj procjeni, da li su odnosi sa Vašingtonom danas na najnižoj tački od nezavisnosti?
Vašington i Amerika vole Kosovo, vole narod Kosova, državu Kosovo. Sada postoje poteškoće, nazovimo to vođenje dnevnog reda sa aktuelnom vladom. Ali oni su izuzetno bliski i kooperativni sa svima nama, da bez drugih interesa, odnosno bez malih interesa, želimo da pomognemo nacionalnim interesima, velikim temama. Kao što vidite, dobrodošli smo ovde. Na primjer, bio sam u State departmentu, u Kongresu i Senatu, Savjetu za nacionalnu bezbjednost, imao sam sastanke u Ministarstvu odbrane i imao sam mnogo sastanaka koji zapravo pokazuju poštovanje prema Kosovu.
Vi, ali ne predstavnici vlade.
Nažalost, postoji poteškoća u upravljanju dnevnim redom zbog, ja to zovem, nejasne situacije koju naša vlada drži po nekim temama.
Izvor: Kosovo Online/VOA
