Lider Samoopredjeljenja Albin Kurti kaže da nije potcenio razgovore sa Srbijom, ali da to ne može biti prioritet u radu buduće Vlade Kosova, prenosi Reporteri.
Kurti je u intervju za Glas Amerike rekao da će prioritetni ciljevi vlade koju će on voditi biti usvajanje Nacrta zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine i borba sa mafijom.
Vaša pobjeda na izborima u nedjelju olakšava formiranje vlade, koji su prvi poslovi koji zaista čekaju vašu vladu?
Prvo ćemo morati da stvorimo mali vladin kabinet, da nastavimo sa dobrim radom započetim u proljeće 2020. godine i mnogim drugima koji su još bolji. Trebalo bi početi sa nacrtom zakona za našu dijasporu koji bi trebalo da ima pravo glasa u ambasadama i konzulatima, trebalo bi takođe početi sa nacrtom zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine i antimafiji, trebalo bi da vratimo carinske terminale koji su dati privatnim kompanijama u državi, a tu je i niz vladinih odluka koje su se pokazale neustavnim i nelegitimnim, koje moramo poništiti. Ali generalno, prioriteti su nam uspostavljanje vladavine prava i zapošljavanje, a nikako ne smemo zaboraviti borbu protiv pandemije koronavirusa koja nije nestala.
Kako ćete se nositi sa pandemijom? Čak i kad vas je vlada zbacila na proljeće kada je bila usred pandemije, ova pandemija je još uvijek ovdje, pa kako ćete se nositi s njom?
Mi smo vlada koja je uzorno upravljala pandemijom u proljeće prošle godine i za to smo pohvaljeni ne samo u Evropi. Krajem maja 2020. godine na Kosovu nije bilo novih slučajeva zaraze, pa smo zatvaranjem koje smo napravili i mudrim postepenim otvaranjem uspjeli da smanjimo broj novih infekcija na nulu 24. maja. U posljednje dvije nedjelje kada sam bio na dužnosti, a koju sam završio 3. juna, bilo je 139 novih slučajeva i samo jedan mrtav. Nakon toga, kada sam napustio kancelariju, bilo je 30 mrtvih. Danas smo na oko 1.550, dakle preko 1.500 više nego tada. Imali smo crni datum negdje u avgustu prošle godine, ako se dobro sjećam, bio je to 7. avgust, sa 215 zaraženih dnevno i 16 mrtvih. Naučićemo lekcije iz našeg primjernog upravljanja pandemijom i potonjem lošem upravljanju, ali naš cilj biće dodjeljivanje sredstava i programiranje prioriteta za socijalne slojeve da ove godine vakcinišemo oko 60 procenata stanovništva.
Kako planirate da to postignete, gdje ćete dobiti vakcine s obzirom na to da u svijetu sada postoji diplomatija vakcina koja je prilično teška?
To u potpunosti vidimo samo u saradnji sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama. Sedećemo sa Briselom i razgovarati o tome kako Kosovo, koje ima jaku vezu sa Briselom, bez kojeg je daleko od integracije i članstva tamo, da učini najbolji način da se vakcinacija poveća i brže sprovodi.
Iz Beograda je stigla ponuda da se Kosovu pomogne u vakcinama, jer je Srbija u ovom procesu dobro napredovala u regionu. Da li ste spremni za ovo i da li bi ste prihvatili takvu pomoć?
Ovdje postoje dva problema: prije svega, odnos Srbije sa Kosovom je u najboljem slučaju izvještaj o diplomatskoj agresiji, u najgorem slučaju je i više od toga, postoje razni kriminalni napadi koje su na Kosovu izvršavale njene strukture. S druge strane je aspekt globalnih saveza gdje se uopšte ne slažemo sa Srbijom, ona sve više jača veze sa Ruskom Federacijom i Kinom, koje u budućnosti ne doživljavamo kao svoje partnere ili saveznike. Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, NATO, ovo je naša orijentacija svaki put za sve.
U proljeće kada ste bili premijer, uzeli ste oko hiljadu testova iz Srbije, u čemu je razlika? Ako ste ih dobili, zašto ne i vakcine?
Tada je bilo hiljadu testova u neviđenoj humanitarnoj situaciji, ugrožavanja opšteg zdravlja stanovništva i učinili smo to tako da smo ih s jedne strane uzeli za državu, gdje se neće dijeliti samo ljudima prema etničkoj pripadnosti na Kosovu. S druge strane je bio dijalog sa ministrom zdravlja iz Srbije i mog ministra (Arbena) Vitije, gdje je rezultat bio fantastičan - pola miliona eura pomoći za Preševo, Medveđu i Bujanovac. Bila je to zamka u koju nismo upali. Ako ne bismo uzeli tih hiljadu testova, tada bi se među Srbima na Kosovu širila humanitarna kriza, koja sigurno nije postojala i mi smo postupali pametno.
Upravo ste spomenuli saveze i integraciju ka Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Jedan od izazova koji vas očekuje u odnosu na međunarodnu zajednicu je pregovaranje sa Srbijom. Izjavili ste da vam to nije prioritet, ali glavni saveznici, Sjedinjene Američke Države, pozvali su da to postane prioritet. Kako ćete se ponašati?
Ne želimo da izbjegavamo dijalog i potcenjujemo njegov značaj, ali smatramo da su nas građani Republike Kosovo izabrali da donesemo pravdu i zaposljenje i naravno da je hitno da se pozabavimo pandemijom koronavirusa. Na osnovu svih ispitivanja javnog mnjenja na Kosovu, kada pitam građane kakav značaj pridajete dijalogu sa Srbijom, on je obično na šestom ili sedmom mjestu, moći ću da kažem recimo da napravim ustupak i dovedem ga na četvrto mjesto nakon pravde, zaposlenja i pandemije, ali ga ne može dovesti u prva dva prioriteta. Dakle, ne želim to da potcenjujem, ali ne mogu da kažem da će biti u prva dva prioriteta, jer izlazimo iz džinovske pobjede Pokreta Samoopredjeljenja, u kojoj su građani glasali za ono što im je najpotrebnije. S obzirom na to da su izbori održani 14. februara, uoči 13. godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova, uvjereni smo da su to dani kada bi trebalo da razgovaramo mnogo više o nezavisnosti nego o Srbiji.
Ali, nezavisnost se i dalje protivi Srbiji i njenim saveznicima, dok je i dalje snažno podržavaju kosovski saveznici kao što su Sjedinjene Države. Sjedinjene Države i predsjednik Biden pozvali su na nastavak razgovora sa Srbijom čiji će se zaključak fokusirati na uzajamno priznavanje. Da li ovo utiče?
Bilo je to vrlo dobro pismo upućeno predsjedniku Srbije. Imamo puno povjerenja u novu administraciju Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik Joe Biden dobro poznaje istoriju Balkana, ima veliko političko i diplomatsko iskustvo, takođe ima jake veze sa Kosovom sa porodicom i želim da blisko sarađujem sa predsjednikom Bidenom. Optimističan sam da će predstojeći dijalog sa Srbijom biti transformativne prirode, a ne transakcioni kao što je dokazano u prošlosti. Takođe, mislim da će biti vrijeme za dijalog. To ćemo učiniti u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali samo moram da naglasim da je država Kosovo prilično slaba, moramo da ojačamo državu i dijalog tada ide mnogo bolje. Ne kažem da to ne uzimamo u obzir, ali moramo naglasiti pravdu i zapošljavanje, jer je nezavisna država Kosovo kada je proglašena takvom, prije 13 godina, bila očigledna da je Srbija neće priznati i da će joj se usprotiviti od strane Srbije, pa nismo proglasili nezavisnost vjerujući da će nas Srbija priznati. Stoga je ovo tekuća politička bitka u kojoj su Sjedinjene Američke Države naš glavni saveznik.
Da li se bojite da bi, kako kritičari kažu, vaša pobjeda i vaši stavovi mogli da zakomplikuju ne samo namjere Zapada da reši pitanje između Kosova i Srbije, već i kosovske odnose sa saveznicima?
Apsolutno ne. Ne možete pronaći prozapadniji, demokratskiji, dublje raspoložen politički entitet uvijek u okvirima zapadnog evroatlantskog i evropskog opredjeljenja.
Kako vidite epilog razgovora sa Srbijom, kad god se to dogodi? Da li se bojite oživljavanja starih ideja kojima ste se oštro protivili?
Stare ideje su stare ideje, vremenom se starost povećava, tako da stare ideje postaju još starije i ne vjerujem da se mogu pretvoriti u nove projekte. Stari projekti su propali i ne treba da ih obnavljamo.
Da li je vaša ideja o ujedinjenju sa Albanijom, koju su koristili vaši rivali tokom predizborne kampanje, stari projekat?
Prvo, to uopšte nije moj projekat, odnosno projekat je onih koji su nas učinili onakvima kakvi jesmo, tako da Albanci kao nacija na Balkanu i gdje god da se nalazimo u svijetu postoji prirodna istorijska namjera Albanaca da se ujedine jer su nasilno i spolja odvojeni. Naravno, ovo je stari problem, ali koji ima posljedice i danas. Prioritet će nam biti pravda i zapošljavanje, dok u budućnosti ne zatvaram vrata ni istorijskoj namjeri nacije s jedne strane ni volji naroda, ali uvijek u mirnih i demokratskim okvirima.
Ponovili ste da su vam pravda i zapošljavanje prioriteti, ali da biste to sve uradili, naravno, morate imati moć. Čini se da vam formiranje vlade ne predstavlja problem, međutim, vaša pobjeda ne osigurava dovoljno glasova za izbor novog predsjednika, sve dok neuspjeh u njegovom izboru rizikuje nove izbore. Da li ste razmišljali o tome kako ćete se snaći u ovoj situaciji?
Optimističniji sam nego prije izbora 14. februara da ćemo moći da izaberemo novog predsjednika, jer postoji odraz svih političkih partija na izborni rezultat. Ovo razmišljanje će omogućiti njihovu reformu, ali trenutno vjerujem da će doneti racionalnu atmosferu u parlamentu Republike Kosovo, gdje oni neće napustiti salu kada bude izabran novi predsjednik, jer nam je potrebna konsolidacija institucija i u obe oblasti za koje bi predsjednik trebalo da bude kompetentan i sa integritetom, u spoljnoj politici i pravdi, pokazalo se da su moj kolega i aktuelni predsjednik svaki put na visokom nivou. Ako se tome doda činjenica da, ako ne izaberemo novog predsjednika, moramo da idemo na nove izbore, vjerujem da će to doprineti da, osim što je logično da se bira predsjednik, to je i u interesu onih koji mogu da glasaju protiv.
Zašto? Da li je opozicija uvijek zainteresovana za rušenje vlade?
U situaciji kada su izbori referendumi na kojima pobjeđuje politički subjekt sa tako velikom podrškom koja raste, ne vjerujem da im je u interesu da se ponove izbori.
Da li se bojite da bi moglo biti pokušaja da se vaš izbor za premijera dovede u pitanje iz istih razloga iz kojih je blokirana vaša kandidatura u parlamentu?
Za tako nešto ne postoji pravni pravni osnov. Poštovao sam odluke, ali imamo mnogo funkcija u državi Kosovo koje skupština bira, a da nisu poslanici i ne pozivajući se na sporna pitanja koja su obrađena u presudi Ustavnog suda iz decembra prošle godine.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
Vaša pobjeda na izborima u nedjelju olakšava formiranje vlade, koji su prvi poslovi koji zaista čekaju vašu vladu?
Prvo ćemo morati da stvorimo mali vladin kabinet, da nastavimo sa dobrim radom započetim u proljeće 2020. godine i mnogim drugima koji su još bolji. Trebalo bi početi sa nacrtom zakona za našu dijasporu koji bi trebalo da ima pravo glasa u ambasadama i konzulatima, trebalo bi takođe početi sa nacrtom zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine i antimafiji, trebalo bi da vratimo carinske terminale koji su dati privatnim kompanijama u državi, a tu je i niz vladinih odluka koje su se pokazale neustavnim i nelegitimnim, koje moramo poništiti. Ali generalno, prioriteti su nam uspostavljanje vladavine prava i zapošljavanje, a nikako ne smemo zaboraviti borbu protiv pandemije koronavirusa koja nije nestala.
Kako ćete se nositi sa pandemijom? Čak i kad vas je vlada zbacila na proljeće kada je bila usred pandemije, ova pandemija je još uvijek ovdje, pa kako ćete se nositi s njom?
Mi smo vlada koja je uzorno upravljala pandemijom u proljeće prošle godine i za to smo pohvaljeni ne samo u Evropi. Krajem maja 2020. godine na Kosovu nije bilo novih slučajeva zaraze, pa smo zatvaranjem koje smo napravili i mudrim postepenim otvaranjem uspjeli da smanjimo broj novih infekcija na nulu 24. maja. U posljednje dvije nedjelje kada sam bio na dužnosti, a koju sam završio 3. juna, bilo je 139 novih slučajeva i samo jedan mrtav. Nakon toga, kada sam napustio kancelariju, bilo je 30 mrtvih. Danas smo na oko 1.550, dakle preko 1.500 više nego tada. Imali smo crni datum negdje u avgustu prošle godine, ako se dobro sjećam, bio je to 7. avgust, sa 215 zaraženih dnevno i 16 mrtvih. Naučićemo lekcije iz našeg primjernog upravljanja pandemijom i potonjem lošem upravljanju, ali naš cilj biće dodjeljivanje sredstava i programiranje prioriteta za socijalne slojeve da ove godine vakcinišemo oko 60 procenata stanovništva.
Kako planirate da to postignete, gdje ćete dobiti vakcine s obzirom na to da u svijetu sada postoji diplomatija vakcina koja je prilično teška?
To u potpunosti vidimo samo u saradnji sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama. Sedećemo sa Briselom i razgovarati o tome kako Kosovo, koje ima jaku vezu sa Briselom, bez kojeg je daleko od integracije i članstva tamo, da učini najbolji način da se vakcinacija poveća i brže sprovodi.
Iz Beograda je stigla ponuda da se Kosovu pomogne u vakcinama, jer je Srbija u ovom procesu dobro napredovala u regionu. Da li ste spremni za ovo i da li bi ste prihvatili takvu pomoć?
Ovdje postoje dva problema: prije svega, odnos Srbije sa Kosovom je u najboljem slučaju izvještaj o diplomatskoj agresiji, u najgorem slučaju je i više od toga, postoje razni kriminalni napadi koje su na Kosovu izvršavale njene strukture. S druge strane je aspekt globalnih saveza gdje se uopšte ne slažemo sa Srbijom, ona sve više jača veze sa Ruskom Federacijom i Kinom, koje u budućnosti ne doživljavamo kao svoje partnere ili saveznike. Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, NATO, ovo je naša orijentacija svaki put za sve.
U proljeće kada ste bili premijer, uzeli ste oko hiljadu testova iz Srbije, u čemu je razlika? Ako ste ih dobili, zašto ne i vakcine?
Tada je bilo hiljadu testova u neviđenoj humanitarnoj situaciji, ugrožavanja opšteg zdravlja stanovništva i učinili smo to tako da smo ih s jedne strane uzeli za državu, gdje se neće dijeliti samo ljudima prema etničkoj pripadnosti na Kosovu. S druge strane je bio dijalog sa ministrom zdravlja iz Srbije i mog ministra (Arbena) Vitije, gdje je rezultat bio fantastičan - pola miliona eura pomoći za Preševo, Medveđu i Bujanovac. Bila je to zamka u koju nismo upali. Ako ne bismo uzeli tih hiljadu testova, tada bi se među Srbima na Kosovu širila humanitarna kriza, koja sigurno nije postojala i mi smo postupali pametno.
Upravo ste spomenuli saveze i integraciju ka Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Jedan od izazova koji vas očekuje u odnosu na međunarodnu zajednicu je pregovaranje sa Srbijom. Izjavili ste da vam to nije prioritet, ali glavni saveznici, Sjedinjene Američke Države, pozvali su da to postane prioritet. Kako ćete se ponašati?
Ne želimo da izbjegavamo dijalog i potcenjujemo njegov značaj, ali smatramo da su nas građani Republike Kosovo izabrali da donesemo pravdu i zaposljenje i naravno da je hitno da se pozabavimo pandemijom koronavirusa. Na osnovu svih ispitivanja javnog mnjenja na Kosovu, kada pitam građane kakav značaj pridajete dijalogu sa Srbijom, on je obično na šestom ili sedmom mjestu, moći ću da kažem recimo da napravim ustupak i dovedem ga na četvrto mjesto nakon pravde, zaposlenja i pandemije, ali ga ne može dovesti u prva dva prioriteta. Dakle, ne želim to da potcenjujem, ali ne mogu da kažem da će biti u prva dva prioriteta, jer izlazimo iz džinovske pobjede Pokreta Samoopredjeljenja, u kojoj su građani glasali za ono što im je najpotrebnije. S obzirom na to da su izbori održani 14. februara, uoči 13. godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova, uvjereni smo da su to dani kada bi trebalo da razgovaramo mnogo više o nezavisnosti nego o Srbiji.
Ali, nezavisnost se i dalje protivi Srbiji i njenim saveznicima, dok je i dalje snažno podržavaju kosovski saveznici kao što su Sjedinjene Države. Sjedinjene Države i predsjednik Biden pozvali su na nastavak razgovora sa Srbijom čiji će se zaključak fokusirati na uzajamno priznavanje. Da li ovo utiče?
Bilo je to vrlo dobro pismo upućeno predsjedniku Srbije. Imamo puno povjerenja u novu administraciju Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik Joe Biden dobro poznaje istoriju Balkana, ima veliko političko i diplomatsko iskustvo, takođe ima jake veze sa Kosovom sa porodicom i želim da blisko sarađujem sa predsjednikom Bidenom. Optimističan sam da će predstojeći dijalog sa Srbijom biti transformativne prirode, a ne transakcioni kao što je dokazano u prošlosti. Takođe, mislim da će biti vrijeme za dijalog. To ćemo učiniti u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali samo moram da naglasim da je država Kosovo prilično slaba, moramo da ojačamo državu i dijalog tada ide mnogo bolje. Ne kažem da to ne uzimamo u obzir, ali moramo naglasiti pravdu i zapošljavanje, jer je nezavisna država Kosovo kada je proglašena takvom, prije 13 godina, bila očigledna da je Srbija neće priznati i da će joj se usprotiviti od strane Srbije, pa nismo proglasili nezavisnost vjerujući da će nas Srbija priznati. Stoga je ovo tekuća politička bitka u kojoj su Sjedinjene Američke Države naš glavni saveznik.
Da li se bojite da bi, kako kritičari kažu, vaša pobjeda i vaši stavovi mogli da zakomplikuju ne samo namjere Zapada da reši pitanje između Kosova i Srbije, već i kosovske odnose sa saveznicima?
Apsolutno ne. Ne možete pronaći prozapadniji, demokratskiji, dublje raspoložen politički entitet uvijek u okvirima zapadnog evroatlantskog i evropskog opredjeljenja.
Kako vidite epilog razgovora sa Srbijom, kad god se to dogodi? Da li se bojite oživljavanja starih ideja kojima ste se oštro protivili?
Stare ideje su stare ideje, vremenom se starost povećava, tako da stare ideje postaju još starije i ne vjerujem da se mogu pretvoriti u nove projekte. Stari projekti su propali i ne treba da ih obnavljamo.
Da li je vaša ideja o ujedinjenju sa Albanijom, koju su koristili vaši rivali tokom predizborne kampanje, stari projekat?
Prvo, to uopšte nije moj projekat, odnosno projekat je onih koji su nas učinili onakvima kakvi jesmo, tako da Albanci kao nacija na Balkanu i gdje god da se nalazimo u svijetu postoji prirodna istorijska namjera Albanaca da se ujedine jer su nasilno i spolja odvojeni. Naravno, ovo je stari problem, ali koji ima posljedice i danas. Prioritet će nam biti pravda i zapošljavanje, dok u budućnosti ne zatvaram vrata ni istorijskoj namjeri nacije s jedne strane ni volji naroda, ali uvijek u mirnih i demokratskim okvirima.
Ponovili ste da su vam pravda i zapošljavanje prioriteti, ali da biste to sve uradili, naravno, morate imati moć. Čini se da vam formiranje vlade ne predstavlja problem, međutim, vaša pobjeda ne osigurava dovoljno glasova za izbor novog predsjednika, sve dok neuspjeh u njegovom izboru rizikuje nove izbore. Da li ste razmišljali o tome kako ćete se snaći u ovoj situaciji?
Optimističniji sam nego prije izbora 14. februara da ćemo moći da izaberemo novog predsjednika, jer postoji odraz svih političkih partija na izborni rezultat. Ovo razmišljanje će omogućiti njihovu reformu, ali trenutno vjerujem da će doneti racionalnu atmosferu u parlamentu Republike Kosovo, gdje oni neće napustiti salu kada bude izabran novi predsjednik, jer nam je potrebna konsolidacija institucija i u obe oblasti za koje bi predsjednik trebalo da bude kompetentan i sa integritetom, u spoljnoj politici i pravdi, pokazalo se da su moj kolega i aktuelni predsjednik svaki put na visokom nivou. Ako se tome doda činjenica da, ako ne izaberemo novog predsjednika, moramo da idemo na nove izbore, vjerujem da će to doprineti da, osim što je logično da se bira predsjednik, to je i u interesu onih koji mogu da glasaju protiv.
Zašto? Da li je opozicija uvijek zainteresovana za rušenje vlade?
U situaciji kada su izbori referendumi na kojima pobjeđuje politički subjekt sa tako velikom podrškom koja raste, ne vjerujem da im je u interesu da se ponove izbori.
Da li se bojite da bi moglo biti pokušaja da se vaš izbor za premijera dovede u pitanje iz istih razloga iz kojih je blokirana vaša kandidatura u parlamentu?
Za tako nešto ne postoji pravni pravni osnov. Poštovao sam odluke, ali imamo mnogo funkcija u državi Kosovo koje skupština bira, a da nisu poslanici i ne pozivajući se na sporna pitanja koja su obrađena u presudi Ustavnog suda iz decembra prošle godine.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
