Premijer Kosova Albin Kurti najavio je da će taksu od 100 odsto zamjeniti principom reciprociteta, jer je to, kako je rekao, princip zdravih odnosa između dvije države.
Izjavio je da je američki ambasador u Berlinu Richard Grenell dao novu energiju u pregovorima Kosova i Srbije.
Kurti smatra da dijalog mora da bude solidan, jer ne postoji raskošna mogućnost da još jednom propadne.
Govoreći o inicijativi "mini Šengen", omogućavanju otvorenog protoka roba i ljudi, koju su inicirali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, Kurti je rekao da je riječ o konceptu koji je "test za princip reciprociteta Kosova i Srbije". Dodaje da je skeptičan o mogućnosti da taj projekt uspe.
Kurti je istakao i da ne može da zamisli drugi scenario gdje Srbija ne bi priznala Kosovo i na taj način, poslije oslobođenja Kosova od Srbije, dobilo bi se najzad i oslobođenje Srbije od Kosova.
RSE: U naporima da ukinete taksu od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH podržao Vas je u petak specijalni izaslanik američkog predsjednika za pregovore Kosova i Srbije, Richard Grenell, i ponovio stav SAD-a da ukinete taksu. Kada ćete doneti takvu odluku?
Kurti: Mi ćemo ukinuti taksu time što ćemo je zamleniti sa principom reciprociteta. Pobledili smo na izborima sa tim stavom i taj stav je danas dio sporazuma između Pokreta Samoopredjeljenje i Demokratskog saveza Kosovo. Čim budemo razmotrili sve elemente tog reciprociteta, mi ćemo ga uspostaviti i tada naravno da ćemo ukinuti taksu.
RSE: Najavili ste trgovinski, ekonomski, politički reciprocitet. Kako će konkretno izgledati taj reciprocitet na terenu?
Kurti: Treba da bude potpuna uzajamnost što se tiče naših odnosa, jer princip reciprociteta jeste princip zdravih odnosa između država, i ne samo država. Mi imamo rezoluciju našeg parlamenta od 7. decembra 2011. godine gdje je glavna tačka pun reciprocitet u smislu tržišnih, privrednih i političkih odnosa između naših dveju država. Na primjer, mi smatramo da nije u redu da naša roba kad ide u Srbiju, kad mi budemo izvozili našu robu tamo, da se ne priznaje nijedan dokument zbog toga što piše Republika Kosovo.
Takođe, vozači kamiona, kad su izvozili robu dobili su kaznu i po 800 eura od srpske policije zbog toga što im nije bila priznata vozačka dozvola. S druge strane, na primjer, ako jedan Srbin iz Gračanice diplomira na nekom univerzitetu u Srbiji, može da se vrati i da predaje u osnovnoj ili srednjoj školi u Gračanici, ali ako jedan Albanac iz Preševa, Medveđe ili Bujanovca dolazi u Prištinu i završava univerzitet ovdje, ne može da ide natrag u svoje rodno mjesto i da se tamo zaposli s tom diplomom.
Ovo su veoma važne stvari za život i albanskog i srpskog naroda, za život svih građana i treba da mi, kao političari, kao institucije, kao vlade, da pomažemo našim ljudima.
RSE: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već je izjavio da taj princip Kosovo ne može da uvede 'jer Beograd Kosovo ne smatra državom'.
Kurti: Mi smatramo Kosovo državom. Kosovo je država već uskoro dvanaest godina, kada ćemo mi proslaviti proglašenje nezavisnosti. I SAD i dvadeset dvije države Evropske zajednice priznaju Republiku Kosovo. Mislim da je naša nezavisna država realnost koju treba da priznaje i Srbija. Ustav Srbije je veoma star, mislim da bi trebao da se promjeni, ali mi to ne možemo.
Mislim da Srbija treba da promjeni svoj Ustav, mislim da je srpski narod spreman i da promjeni Ustav, jer glavni prioriteti Srbima u Srbiji nije status Kosova, nezavisno Kosovo ili međusobni problemi koje mi imamo kao dvije države, nego su evropske integracije, zapošljavanje, borba protiv korupcije, pravda, obrazovanje, razne stvari koje se tiču njihovog života tamo. Isto kao i Albancima i drugim manjinama ovdje na Kosovu, drugim zajednicama ovde na Kosovu. Zato kažem da više potpore za promjenu Ustava Srbije ima u samoj državi Srbije nego kod običnih građana.
RSE: U nekoliko navrata ste rekli da Srbija i Bosna i Hercegovina ne trebaju da se stave u isti koš po tom pitanju. Da li to znači da prema BiH neće biti ni takse ni reciprociteta ili možda ukinuti vizni režim?
Kurti: Mi treba da u direktnim razgovorima sa Sarajevom nađemo najbolje rješenje za to. Ali dok sam ja premijer Vlade Republike Kosova, neće biti rečenice gdje Srbija i Bosna i Hercegovina su tu zajedno.
RSE: Kada očekujete nastavak dijaloga sa Srbijom i da li ćete vi biti na čelu kosovske delegacije?
Kurti: Naravno, ja ću biti na čelu kosovske delegacije i ja ću probati da budem što inkluzivniji u sastavu te ekipe, koja će imati i političko predstavništvo ali i profesionalni karakter, jer tu ima raznih tema koje treba da se razmatraju. S druge strane, mi smo spremni za principijelni dijalog, ne smijemo da previše odugovlačimo, ali takođe ne treba ni da žurimo, pa da propadne dijalog. Dijalog treba da bude pripremljen i mislimo da bi to trebalo da se desi ove godine. Sada, ja nisam premijer ni sto sati, a kamoli sto dana, a s druge strane je u Srbiji već počela kampanja za nove izbore. Ne znam koje je najbolje vrijeme da se počne sa dijalogom, ali mislim da to takođe zavisi od Brisela i od specijalnog predstavnika EU gospodina Josepha Borrella.
RSE: Kako Vi vidite kraj ovoga dijaloga. Rekli ste da se možda nastavi ove godine. Da li očekujete i završetak isto ove godine?
Kurti: Moguće je, ali ne mogu da predvidim to. Ja ne mogu da znam kad će se završiti dijalog jer ja sam samo jedna strana u tom dijalogu, a mi znamo da u dijalozima i razgovorima između Srbije i Kosova nikad nisu bilo samo dvije strane. To su više od dvije strane, pa zato niko ne može da predvidi koliko će to trajati. Ali, ja imam dobru volju i mislim da što pre imamo sporazum, to bolje, ali ne po bilo koju cijenu. Dijalog mora da bude solidan, znači, mi nemamo tu raskošnu mogućnost da nam dijalog još jednom propadne.
RSE: Da li će u proces biti uključen i predsjednik Kosova Hashim Thaçi?
Kurti: Naravno da ću se ja koordinirati sa njim. Mi ne možemo da imamo dvije spoljne politike, ali ipak ću ekipu predvoditi ja, jer ipak Ustav Republike Kosova i odluka Ustavnog suda zahtjeva da premijer vodi razgovore i pregovore. Ja neću isključiti našeg predsjednika, on je veoma važan element naše spoljne politike, ali ne može više da kreira spoljnu politiku kao što je to bio slučaj u zadnje dvije godine.
RSE: Kako gledate na američki pristup da bi nove ekonomske mogućnosti i strane investicije na Kosovu i u Srbiji mogle olakšati postizanje konačnog sporazuma u dijalogu Kosova i Srbije? Na tome je posebno angažovan ambasador Grenell.
Kurti: Ambasador Grenell dao je novu energiju pregovorima. On smatra da bi dogovor između Kosova i Srbije privukao mnogo više investicija u našem regionu. To može da bude slučaj, ja to uopšte ne negiram, i mislim da bi naš dogovor bio primamljiv za spoljne investicije i u Kosovo i u Srbiju, ali takođe ima i tri druga razloga koji su veoma važni za investicije.
Prvi je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer stranim investitorima treba sigurnost i vladavina prava, ne samo stranim nego i domaćim investitorima.
Drugo je mnogo lakši pristup kapitalu. Znači, kamatne stope treba da budu niže da bi ljudi više investirali i treće kao problem jeste siromaštvo našeg naroda. To znači da je agregatni zahtjev u privredi dosta nizak i zato treba da niži agregatni zahtjev povećavamo i na taj način i da privreda uspije.
RSE: Vi ste jedan od rijetkih koji se nije javno oglasio po pitanju postizanja saglasnosti, da kažem, između Kosova i Srbije uz posredstvo Grenella o avio i željezničkoj liniji. Taj dogovor je predsjednik Donald Trump nazvao historijski. Šta vi mislite o tome?
Kurti: Treba da mi pogledamo elemente dogovora. Oni su meni izgledali kao pismo namjere. Mi ćemo razmotriti ta dva dogovora koji su više pismo namjere, dobre namjere. S jedne strane imam Ustav i zakone Kosova, a s druge strane princip reciprociteta i dobru volju. I sa našom Vladom mi ćemo razmotriti ta dokumenta i videćemo šta je moguće da uradimo u tom smjeru.
RSE: Kako vidite konačni sporazum sa Srbijom?
Kurti: Mi smatramo da Srbija treba da prizna Republiku Kosovo. Nezavisno Kosovo je realnost i mislim da što prije Srbija prizna ovu realnost, to bolje i za Srbiju i za Kosovo. S druge strane mislim da se Srbija treba suočiti sa svojom prošlošću jer bez toga nije moguće sa srpsko društvo krene evropskim integracijama i da uspostavimo dugoročni mir i stabilnost u regionu. Sad, možda se odugovlači koliko god želimo, ali ja ne mogu da zamislim nekakav drugi scenario gde Srbija ne bi priznala Kosovo i na taj način poslije oslobođenja Kosova od Srbije dobili bi nazad i oslobođenje Srbije od Kosova.
RSE: Srpska lista nije dio vladajuće koalicije ali je dio vaše Vlade. Kako vidite da će taj politički blok da funkcioniše? Da li i dalje vidite Srpsku listu, kako ste izjavili, produženom rukom Beograda na Kosovu?
Kurti: Mi smatramo da je prisustvo Srpske liste u našoj Vladi ustavni zahtjev. Ona nije dio naše koalicije. Naravno, kao politička stranka ona je stvorena putem Briselskog sporazuma u vrijeme kada je današnji ministar inostranih poslova Srbije (Ivica Dačić, prim. red.) bio premijer. I Srpska lista je kao takva funkcionisala. Našu Vladu čini 15 ministara, dva zamjenika premijera i ja. Naš stav je da nas osamnaestoro budemo jedna ekipa, da imamo jedan program.
Nadam se da ćemo po prvi put videti i Srpsku listu kako djeluje u okviru našeg programa, zakona i Ustava, sa jedne strane. Sa druge, takođe imaju šansu da pomažu i poboljšaju život svih na Kosovu, a pogotovu srpske zajednice u kojoj su osvojili najviše glasova.
RSE: Kakvu ulogu vidite za Srbe koji su, kako ste izjavili, priznali Kosovo? Slobodan Petrović (Samostalna liberalna stranka), Nenad Rašić (Progresivna demokratska stranka), Petar Miletić (bivši potpredsjednik Skupštine Kosova).
Kurti: Naravno meni je žao što oni nisu postali poslanici u Skupštini Kosova ali ja sa njima imam dobre kontakte i ja ih neću isključiti iz političkog i socijalnog života. Uspostavićemo druge načine kako da njihov glas bude prisutan u javnosti i da ima važnost što se tiče odluka u našoj državi.
RSE: Izjavili ste da inicijativa Srbije na "mini Šengenu" predstavlja angažovanje Srbije na stvaranju nove platforme za veliku Srbije i da se ne smije dopustiti četvrta Jugoslavija. Koji je vaš stav u novoj ulozi u kojoj ste, premijera Kosova?
Kurti: Naravno da opasnost preti iz "mini Šengena". Ja nisam bio oduševljen tom idejom uopšte. Za mene glavni test "mini Šengena" jeste princip reciprociteta između Kosova i Srbije. Ako taj "mini Šengen" može da dozvoli prostor i bivstvovanje principa reciprociteta između Kosova i Srbije može da traje. Inače ja sam skeptičan da taj projekat može da funkcioniše osim toga da nije pravedan.
Kurti smatra da dijalog mora da bude solidan, jer ne postoji raskošna mogućnost da još jednom propadne.
Govoreći o inicijativi "mini Šengen", omogućavanju otvorenog protoka roba i ljudi, koju su inicirali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, Kurti je rekao da je riječ o konceptu koji je "test za princip reciprociteta Kosova i Srbije". Dodaje da je skeptičan o mogućnosti da taj projekt uspe.
Kurti je istakao i da ne može da zamisli drugi scenario gdje Srbija ne bi priznala Kosovo i na taj način, poslije oslobođenja Kosova od Srbije, dobilo bi se najzad i oslobođenje Srbije od Kosova.
RSE: U naporima da ukinete taksu od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH podržao Vas je u petak specijalni izaslanik američkog predsjednika za pregovore Kosova i Srbije, Richard Grenell, i ponovio stav SAD-a da ukinete taksu. Kada ćete doneti takvu odluku?
Kurti: Mi ćemo ukinuti taksu time što ćemo je zamleniti sa principom reciprociteta. Pobledili smo na izborima sa tim stavom i taj stav je danas dio sporazuma između Pokreta Samoopredjeljenje i Demokratskog saveza Kosovo. Čim budemo razmotrili sve elemente tog reciprociteta, mi ćemo ga uspostaviti i tada naravno da ćemo ukinuti taksu.
RSE: Najavili ste trgovinski, ekonomski, politički reciprocitet. Kako će konkretno izgledati taj reciprocitet na terenu?
Kurti: Treba da bude potpuna uzajamnost što se tiče naših odnosa, jer princip reciprociteta jeste princip zdravih odnosa između država, i ne samo država. Mi imamo rezoluciju našeg parlamenta od 7. decembra 2011. godine gdje je glavna tačka pun reciprocitet u smislu tržišnih, privrednih i političkih odnosa između naših dveju država. Na primjer, mi smatramo da nije u redu da naša roba kad ide u Srbiju, kad mi budemo izvozili našu robu tamo, da se ne priznaje nijedan dokument zbog toga što piše Republika Kosovo.
Takođe, vozači kamiona, kad su izvozili robu dobili su kaznu i po 800 eura od srpske policije zbog toga što im nije bila priznata vozačka dozvola. S druge strane, na primjer, ako jedan Srbin iz Gračanice diplomira na nekom univerzitetu u Srbiji, može da se vrati i da predaje u osnovnoj ili srednjoj školi u Gračanici, ali ako jedan Albanac iz Preševa, Medveđe ili Bujanovca dolazi u Prištinu i završava univerzitet ovdje, ne može da ide natrag u svoje rodno mjesto i da se tamo zaposli s tom diplomom.
Ovo su veoma važne stvari za život i albanskog i srpskog naroda, za život svih građana i treba da mi, kao političari, kao institucije, kao vlade, da pomažemo našim ljudima.
RSE: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već je izjavio da taj princip Kosovo ne može da uvede 'jer Beograd Kosovo ne smatra državom'.
Kurti: Mi smatramo Kosovo državom. Kosovo je država već uskoro dvanaest godina, kada ćemo mi proslaviti proglašenje nezavisnosti. I SAD i dvadeset dvije države Evropske zajednice priznaju Republiku Kosovo. Mislim da je naša nezavisna država realnost koju treba da priznaje i Srbija. Ustav Srbije je veoma star, mislim da bi trebao da se promjeni, ali mi to ne možemo.
Mislim da Srbija treba da promjeni svoj Ustav, mislim da je srpski narod spreman i da promjeni Ustav, jer glavni prioriteti Srbima u Srbiji nije status Kosova, nezavisno Kosovo ili međusobni problemi koje mi imamo kao dvije države, nego su evropske integracije, zapošljavanje, borba protiv korupcije, pravda, obrazovanje, razne stvari koje se tiču njihovog života tamo. Isto kao i Albancima i drugim manjinama ovdje na Kosovu, drugim zajednicama ovde na Kosovu. Zato kažem da više potpore za promjenu Ustava Srbije ima u samoj državi Srbije nego kod običnih građana.
RSE: U nekoliko navrata ste rekli da Srbija i Bosna i Hercegovina ne trebaju da se stave u isti koš po tom pitanju. Da li to znači da prema BiH neće biti ni takse ni reciprociteta ili možda ukinuti vizni režim?
Kurti: Mi treba da u direktnim razgovorima sa Sarajevom nađemo najbolje rješenje za to. Ali dok sam ja premijer Vlade Republike Kosova, neće biti rečenice gdje Srbija i Bosna i Hercegovina su tu zajedno.
RSE: Kada očekujete nastavak dijaloga sa Srbijom i da li ćete vi biti na čelu kosovske delegacije?
Kurti: Naravno, ja ću biti na čelu kosovske delegacije i ja ću probati da budem što inkluzivniji u sastavu te ekipe, koja će imati i političko predstavništvo ali i profesionalni karakter, jer tu ima raznih tema koje treba da se razmatraju. S druge strane, mi smo spremni za principijelni dijalog, ne smijemo da previše odugovlačimo, ali takođe ne treba ni da žurimo, pa da propadne dijalog. Dijalog treba da bude pripremljen i mislimo da bi to trebalo da se desi ove godine. Sada, ja nisam premijer ni sto sati, a kamoli sto dana, a s druge strane je u Srbiji već počela kampanja za nove izbore. Ne znam koje je najbolje vrijeme da se počne sa dijalogom, ali mislim da to takođe zavisi od Brisela i od specijalnog predstavnika EU gospodina Josepha Borrella.
RSE: Kako Vi vidite kraj ovoga dijaloga. Rekli ste da se možda nastavi ove godine. Da li očekujete i završetak isto ove godine?
Kurti: Moguće je, ali ne mogu da predvidim to. Ja ne mogu da znam kad će se završiti dijalog jer ja sam samo jedna strana u tom dijalogu, a mi znamo da u dijalozima i razgovorima između Srbije i Kosova nikad nisu bilo samo dvije strane. To su više od dvije strane, pa zato niko ne može da predvidi koliko će to trajati. Ali, ja imam dobru volju i mislim da što pre imamo sporazum, to bolje, ali ne po bilo koju cijenu. Dijalog mora da bude solidan, znači, mi nemamo tu raskošnu mogućnost da nam dijalog još jednom propadne.
RSE: Da li će u proces biti uključen i predsjednik Kosova Hashim Thaçi?
Kurti: Naravno da ću se ja koordinirati sa njim. Mi ne možemo da imamo dvije spoljne politike, ali ipak ću ekipu predvoditi ja, jer ipak Ustav Republike Kosova i odluka Ustavnog suda zahtjeva da premijer vodi razgovore i pregovore. Ja neću isključiti našeg predsjednika, on je veoma važan element naše spoljne politike, ali ne može više da kreira spoljnu politiku kao što je to bio slučaj u zadnje dvije godine.
RSE: Kako gledate na američki pristup da bi nove ekonomske mogućnosti i strane investicije na Kosovu i u Srbiji mogle olakšati postizanje konačnog sporazuma u dijalogu Kosova i Srbije? Na tome je posebno angažovan ambasador Grenell.
Kurti: Ambasador Grenell dao je novu energiju pregovorima. On smatra da bi dogovor između Kosova i Srbije privukao mnogo više investicija u našem regionu. To može da bude slučaj, ja to uopšte ne negiram, i mislim da bi naš dogovor bio primamljiv za spoljne investicije i u Kosovo i u Srbiju, ali takođe ima i tri druga razloga koji su veoma važni za investicije.
Prvi je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer stranim investitorima treba sigurnost i vladavina prava, ne samo stranim nego i domaćim investitorima.
Drugo je mnogo lakši pristup kapitalu. Znači, kamatne stope treba da budu niže da bi ljudi više investirali i treće kao problem jeste siromaštvo našeg naroda. To znači da je agregatni zahtjev u privredi dosta nizak i zato treba da niži agregatni zahtjev povećavamo i na taj način i da privreda uspije.
RSE: Vi ste jedan od rijetkih koji se nije javno oglasio po pitanju postizanja saglasnosti, da kažem, između Kosova i Srbije uz posredstvo Grenella o avio i željezničkoj liniji. Taj dogovor je predsjednik Donald Trump nazvao historijski. Šta vi mislite o tome?
Kurti: Treba da mi pogledamo elemente dogovora. Oni su meni izgledali kao pismo namjere. Mi ćemo razmotriti ta dva dogovora koji su više pismo namjere, dobre namjere. S jedne strane imam Ustav i zakone Kosova, a s druge strane princip reciprociteta i dobru volju. I sa našom Vladom mi ćemo razmotriti ta dokumenta i videćemo šta je moguće da uradimo u tom smjeru.
RSE: Kako vidite konačni sporazum sa Srbijom?
Kurti: Mi smatramo da Srbija treba da prizna Republiku Kosovo. Nezavisno Kosovo je realnost i mislim da što prije Srbija prizna ovu realnost, to bolje i za Srbiju i za Kosovo. S druge strane mislim da se Srbija treba suočiti sa svojom prošlošću jer bez toga nije moguće sa srpsko društvo krene evropskim integracijama i da uspostavimo dugoročni mir i stabilnost u regionu. Sad, možda se odugovlači koliko god želimo, ali ja ne mogu da zamislim nekakav drugi scenario gde Srbija ne bi priznala Kosovo i na taj način poslije oslobođenja Kosova od Srbije dobili bi nazad i oslobođenje Srbije od Kosova.
RSE: Srpska lista nije dio vladajuće koalicije ali je dio vaše Vlade. Kako vidite da će taj politički blok da funkcioniše? Da li i dalje vidite Srpsku listu, kako ste izjavili, produženom rukom Beograda na Kosovu?
Kurti: Mi smatramo da je prisustvo Srpske liste u našoj Vladi ustavni zahtjev. Ona nije dio naše koalicije. Naravno, kao politička stranka ona je stvorena putem Briselskog sporazuma u vrijeme kada je današnji ministar inostranih poslova Srbije (Ivica Dačić, prim. red.) bio premijer. I Srpska lista je kao takva funkcionisala. Našu Vladu čini 15 ministara, dva zamjenika premijera i ja. Naš stav je da nas osamnaestoro budemo jedna ekipa, da imamo jedan program.
Nadam se da ćemo po prvi put videti i Srpsku listu kako djeluje u okviru našeg programa, zakona i Ustava, sa jedne strane. Sa druge, takođe imaju šansu da pomažu i poboljšaju život svih na Kosovu, a pogotovu srpske zajednice u kojoj su osvojili najviše glasova.
RSE: Kakvu ulogu vidite za Srbe koji su, kako ste izjavili, priznali Kosovo? Slobodan Petrović (Samostalna liberalna stranka), Nenad Rašić (Progresivna demokratska stranka), Petar Miletić (bivši potpredsjednik Skupštine Kosova).
Kurti: Naravno meni je žao što oni nisu postali poslanici u Skupštini Kosova ali ja sa njima imam dobre kontakte i ja ih neću isključiti iz političkog i socijalnog života. Uspostavićemo druge načine kako da njihov glas bude prisutan u javnosti i da ima važnost što se tiče odluka u našoj državi.
RSE: Izjavili ste da inicijativa Srbije na "mini Šengenu" predstavlja angažovanje Srbije na stvaranju nove platforme za veliku Srbije i da se ne smije dopustiti četvrta Jugoslavija. Koji je vaš stav u novoj ulozi u kojoj ste, premijera Kosova?
Kurti: Naravno da opasnost preti iz "mini Šengena". Ja nisam bio oduševljen tom idejom uopšte. Za mene glavni test "mini Šengena" jeste princip reciprociteta između Kosova i Srbije. Ako taj "mini Šengen" može da dozvoli prostor i bivstvovanje principa reciprociteta između Kosova i Srbije može da traje. Inače ja sam skeptičan da taj projekat može da funkcioniše osim toga da nije pravedan.
