U intervjuu za portal Koha.net, lider LDK, Isa Mustafa je rekao da LDK ne može da pregovara logikom svršenog čina sa Samoopredjeljenjem (LVV).
Najnovije pismo lidera ove partije, Albina Kurtija, nazvao je „ideološkim esejom“. S druge strane, Mustafa smatra da je eventualna koalicija s tim subjektom, vođena potrebom za promjenom, ne programskim sličnostima dvije partije.
Ipak, Mustafa navodi da vladajuću koaliciju sa LVV smatraju prioritetom, ali istovremeno, ne daje naznake da će odustati od zahtjeva za preuzimanjem funkcije predsjednika skupštine, koju trenutno obavlja Glauk Konjufca iz LVV.
Gospodine Mustafa, i vi i LVV ste već izneli svoje stavove. Može li posljednje pismo Kurtija da dovede do sporazuma ili okonča pregovore?
Pismo mi se učinilo više kao ideološki esej nego kao odgovor na naš prijedlog, koji smo im na njihov zahtjev izneli 8. januara, a koji smo takođe, na zahtjev Kurtija, poslali pisanim putem 15. januara.
Napori za stvaranje te koalicije više su rezultat pritiska javnosti nego volje oba entiteta. Da li bi stranke trebalo da djeluju pod pritiskom javnosti ili se držati svojih programskom odrednica?
Koalicija sa LVV rezultat je političke volje. Ali tom voljom mora upravljati svaki od subjekata, ali bez pritiska javnosti i medija. Koalicija nije niti dužnost, niti obaveza, već́ izraz obostranog povjerenja i uvjerenja da program upravljanja, koji će biti u interesu Kosova, može biti zajednički sproveden.
LDK ima dvogodišnju historiju nuđenja međuopozicione saradnje LVV, nakon konsolidovanog animoziteta koji je trajao čitav niz godina. Da li su napori za formiranjem zajedničke vlasti rezultat potrebe za promjenom, ili posljedica crvenih linija koje određuju oba subjekta?
Imali smo crvene linije kada je u pitanju PDK. Razloge za to, javno smo saopštili. S druge strane, koaliciju as LVV, smatrali smo prioritetom. Nije da smo mi programski bliski, ali moramo da donesemo promjene koje smo građanima obećali.
Da nema crvenih linija, sigurno na političkoj sceni ne bismo imali recidivizam i zastoj. Da li politiku stvaraju crvene linije ili programske ponude?
U situaciji kada partneri poštuju sporazume i kada imaju povjerenja, razumnije su i zdravije koalicije zasnovane na programskoj osnovi.
Javnost još uvijek ne zna šta potencijalna koaliciona ponuda između LDK i LVV sadrži. Najmanje se o tome razgovaralo u javnosti, a uglavnom se govori o raspodjeli ministarstava i drugih mesta u Skupštini. Dakle, stiče se utisak da pregovarate o podjeli vlasti, ali ne i o modelu vladavine? Šta je istina?
Model smo definisali u Programu harmonizovanog upravljanja. Mala vlada, od 12 ministarstava, funkcionalna i jedinstvena. Kombinovani portfolio oblasti upravljanja, koji osigurava da nijedna strana nema monopol nad jednom oblašću, već da zajedno preuzmu odgovornost za ekonomski razvoj, zakon i red, obrazovanje, zdravstvo i druge oblasti. Podjela odgovornosti određena je u skladu sa povjerenjem građana; LVV je osvojila glasove za 29 poslanika, LDK za 28 poslanika. LDK niti traži nešto od LVV, niti nam nešto poklanjaju, jer oni nisu osvojili sve, nemaju 61 poslanika, već́ 29, tako da dvije stranke na tom principu dijele vlast i odgovornost za rezultate i neuspjehe.
S vašom najnovijom ponudom, situacija bi se trebala vratiti na onu prije 26. decembra. Da li zaista mislite da je politički korektno revidirati odluku koju je i vaša stranka usvojila? Predsjednika Skupštine ste izabrali bez ikakvih problema. Zašto sada zahtjevate izmjenu tog stanja?
Nakon 26. decembra, kada je predsjednik parlamenta izabran bez dogovora, LVV nas je pozvao da nastavimo pregovore o sporazumu. 26. decembra smo bili uvjereni da se LVV povukao iz sporazuma s nama, tako da smo glasali za predsjednika skupštine sa dobrim namjerama da konstituišemo skupštinu. Dakle, nije LDK taj koji traži da se vratimo na period prije 26. decembra, već LVV. Za nas kao LDK, tok pregovora je stao upravo prije 26. decembra. A LDK ne može da pregovara sa logikom svršenog čina sa LVV. Nismo u ratu; samo ratnom logikom se zauzima teritorija jedne zemlje, a onda dolazite da pregovarate o ostalim teritorijama, uz stav da ono što je zauzeto ostaje moje!?
Da li je LDK mogla da realizuje ponudu od 8. januara, a da ne dozvoli da proces dođe do ove tačke?
Ponuda se realizuje kao volja obe strane. 8. januara obe strane su ustanovile da idemo naprijed i da postoji volja za koalicijom, ali dan kasnije, druga strana nije pokazala spremnost da prihvati rješenje koje smo ponudili.
Međutim, u javnosti se stiče utisak da je LDK nejedinstven u pogledu stava prema koaliciji sa LVV. Kakav je vaš položaj u sredini? Odakle ovaj skepticizam od strane nekih ljudi u LDK?
Za rješenje koje smo ponudili 8. januara, svi smo bili jedinstveni. Bili smo za vladu.
Izvor: Koha Ditore/Kossev
Ipak, Mustafa navodi da vladajuću koaliciju sa LVV smatraju prioritetom, ali istovremeno, ne daje naznake da će odustati od zahtjeva za preuzimanjem funkcije predsjednika skupštine, koju trenutno obavlja Glauk Konjufca iz LVV.
Gospodine Mustafa, i vi i LVV ste već izneli svoje stavove. Može li posljednje pismo Kurtija da dovede do sporazuma ili okonča pregovore?
Pismo mi se učinilo više kao ideološki esej nego kao odgovor na naš prijedlog, koji smo im na njihov zahtjev izneli 8. januara, a koji smo takođe, na zahtjev Kurtija, poslali pisanim putem 15. januara.
Napori za stvaranje te koalicije više su rezultat pritiska javnosti nego volje oba entiteta. Da li bi stranke trebalo da djeluju pod pritiskom javnosti ili se držati svojih programskom odrednica?
Koalicija sa LVV rezultat je političke volje. Ali tom voljom mora upravljati svaki od subjekata, ali bez pritiska javnosti i medija. Koalicija nije niti dužnost, niti obaveza, već́ izraz obostranog povjerenja i uvjerenja da program upravljanja, koji će biti u interesu Kosova, može biti zajednički sproveden.
LDK ima dvogodišnju historiju nuđenja međuopozicione saradnje LVV, nakon konsolidovanog animoziteta koji je trajao čitav niz godina. Da li su napori za formiranjem zajedničke vlasti rezultat potrebe za promjenom, ili posljedica crvenih linija koje određuju oba subjekta?
Imali smo crvene linije kada je u pitanju PDK. Razloge za to, javno smo saopštili. S druge strane, koaliciju as LVV, smatrali smo prioritetom. Nije da smo mi programski bliski, ali moramo da donesemo promjene koje smo građanima obećali.
Da nema crvenih linija, sigurno na političkoj sceni ne bismo imali recidivizam i zastoj. Da li politiku stvaraju crvene linije ili programske ponude?
U situaciji kada partneri poštuju sporazume i kada imaju povjerenja, razumnije su i zdravije koalicije zasnovane na programskoj osnovi.
Javnost još uvijek ne zna šta potencijalna koaliciona ponuda između LDK i LVV sadrži. Najmanje se o tome razgovaralo u javnosti, a uglavnom se govori o raspodjeli ministarstava i drugih mesta u Skupštini. Dakle, stiče se utisak da pregovarate o podjeli vlasti, ali ne i o modelu vladavine? Šta je istina?
Model smo definisali u Programu harmonizovanog upravljanja. Mala vlada, od 12 ministarstava, funkcionalna i jedinstvena. Kombinovani portfolio oblasti upravljanja, koji osigurava da nijedna strana nema monopol nad jednom oblašću, već da zajedno preuzmu odgovornost za ekonomski razvoj, zakon i red, obrazovanje, zdravstvo i druge oblasti. Podjela odgovornosti određena je u skladu sa povjerenjem građana; LVV je osvojila glasove za 29 poslanika, LDK za 28 poslanika. LDK niti traži nešto od LVV, niti nam nešto poklanjaju, jer oni nisu osvojili sve, nemaju 61 poslanika, već́ 29, tako da dvije stranke na tom principu dijele vlast i odgovornost za rezultate i neuspjehe.
S vašom najnovijom ponudom, situacija bi se trebala vratiti na onu prije 26. decembra. Da li zaista mislite da je politički korektno revidirati odluku koju je i vaša stranka usvojila? Predsjednika Skupštine ste izabrali bez ikakvih problema. Zašto sada zahtjevate izmjenu tog stanja?
Nakon 26. decembra, kada je predsjednik parlamenta izabran bez dogovora, LVV nas je pozvao da nastavimo pregovore o sporazumu. 26. decembra smo bili uvjereni da se LVV povukao iz sporazuma s nama, tako da smo glasali za predsjednika skupštine sa dobrim namjerama da konstituišemo skupštinu. Dakle, nije LDK taj koji traži da se vratimo na period prije 26. decembra, već LVV. Za nas kao LDK, tok pregovora je stao upravo prije 26. decembra. A LDK ne može da pregovara sa logikom svršenog čina sa LVV. Nismo u ratu; samo ratnom logikom se zauzima teritorija jedne zemlje, a onda dolazite da pregovarate o ostalim teritorijama, uz stav da ono što je zauzeto ostaje moje!?
Da li je LDK mogla da realizuje ponudu od 8. januara, a da ne dozvoli da proces dođe do ove tačke?
Ponuda se realizuje kao volja obe strane. 8. januara obe strane su ustanovile da idemo naprijed i da postoji volja za koalicijom, ali dan kasnije, druga strana nije pokazala spremnost da prihvati rješenje koje smo ponudili.
Međutim, u javnosti se stiče utisak da je LDK nejedinstven u pogledu stava prema koaliciji sa LVV. Kakav je vaš položaj u sredini? Odakle ovaj skepticizam od strane nekih ljudi u LDK?
Za rješenje koje smo ponudili 8. januara, svi smo bili jedinstveni. Bili smo za vladu.
Izvor: Koha Ditore/Kossev
