Bivši američki diplomata i stručnjak za Balkan Daniel Serwer izjavio je u intervjuu za prištinsku Gazetu Express da se od Prištine ne može očekivati da uđe u pregovore sa Beogradom sve dok se ne završe izbori u Srbiji, jer bi mogućni dogovor dvije strane, kako ocjenjuje Serwer, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „prodao kao pobjedu svojim glasačima u Srbiji“.
Serwer je pozvao kosovsku političku elitu da se ujedini i da bude spremna „za dobar dogovor“, u kome nema mjesta, kako je naglasio, „za ideju korekcije granica“.
Kako vidite odluku državnog sekretara da imenuje Matthewa Palmera za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan i za dijalog između Kosova i Srbije?
Pretpostavljam da to najavljuje još jedan pokušaj da se stvari razriješe, posebno između Prištine i Beograda.
Kakva su vaša očekivanja od Palmera, kao specijalnog predstavnika?
Matt je dobar čovjek, ali nisam siguran da će on preneti svu težinu Sjedinjenih Država, vojnu, ekonomsku, političku i diplomatsku, na sto. Sačekajmo pa ćemo vidjeti.
Ima izvještaja da SAD žele riješenje do sljedećeg ljeta. Da li vidite ove nedavne poteze SAD-a kao žurbu da se postigne dogovor između Prištine i Beograda? Ako je tako, može li ovo biti dobra stvar za cijeli proces?
Da, Americi se žuri, ali to ne znači da bi i Priština trebala to da uradi. Najprije, Kosovo mora da održi dobre izbore i formira vladu koja može da podrži dijalog. Srpski parlamentarni izbori bi trebalo da budu održani u aprilu 2020, što znači, ukoliko pregovori budu ove zime, da će biti održani pod ogromnim pritiskom EU i SAD da bi se postigao dogovor koji predsjednik Vučić može prodati kao pobjedu svom biračkom tijelu. Mislim da od Prištine ne treba očekivati da pregovara s Beogradom u predizbornom periodu u Srbiji.
Bilo je i izjava njemačkog poslanika u Bundestagu, Petera Bayera, da bi Evropska unija trebalo da imenuje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan i za dijalog između Kosova i Srbije. Da li vi vidite ove najave kao pokušaj da se pokaže ko usmjerava politiku u Evropi?
Ubrzo nakon što su Amerikanci imenovali specijalnog izaslanika, mislim da je bilo neizbježno da i Evropa poželi jednog. Ja bih više voleo da Amerika i EU imaju zajedničku politiku prije imenovanja posebnih izaslanika. Ali, to ne ide tako.
Ko bi trebalo da bude glavni posrednik u dijalogu - Brisel ili Vašington, ili zajedno? Šta možete reći o učešću Rusije? Bivši američki ambasador u Beogradu Cameron Manter rekao je da je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko stručnjak i da može da pomogne procesu dijaloga.
Brisel ima najveću težinu, ali podrška Vašingtona je od vitalnog značaja, posebno radi pritiska na Prištinu. Ne mislim da Rusi mogu na bilo koji način pomoći u posredovanju u razgovorima. Moskva podržava Beograd i ne želi da vidi rješenje koje bi Kosovu omogućilo ulazak u NATO. Moskva bi takođe voljela visoku cijenu za kosovsko članstvo u Ujedinjenim nacijama, s tim što bi SAD vjerovatno prihvatile aneksiju Krima i eventualno priznale nezavisnost Abhazije i Južne Osetije. To neće pomoći pregovorima.
Senator Chris Murphy u svom eseju o nedavnoj posjeti Kosovu opisao je sastanak koji je imao sa kosovskim političarima. Rekao je da je na sastanku u američkoj ambasadi od njih dobijao žalbe da ne znaju koga da slušaju po pitanju dijaloga, Evropu ili SAD.
Na Balkanu se neće dogoditi ništa dobro ako Brisel i Vašington ne progovore jednoglasno.
Da li mislite da zaista postoji neslaganje između Evropske unije i Sjedinjenih Država oko pitanja Kosova i Srbije?
Ne baš. Ali Evropa pati zbog nedostatka jedinstva zbog pet zemalja koje ne priznaju Kosovo, dok SAD, po mom mišljenju, imaju za cilj da Beogradu daju ‚nešto‘. Jednom kada se problem sa Prištinom riješi, put Beograda ka EU je potpuno otvoren.
I posljednje pitanje. Kosovo je na pragu izbora zakazanih za 6. oktobar. Koja je vaša poruka onima koji će voditi institucije u novoj vladi?
Ako glasači žele nešto da promjene, neka glasaju za to. Mladim liderima rekao bih ovo: Dobar dogovor možete postići samo ako budete ujedinjeni i spremni da se klonite lošeg posla. Sa razmjenom teritorija nema dobrog dogovora.
Izvor: Kosovo Online
Kako vidite odluku državnog sekretara da imenuje Matthewa Palmera za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan i za dijalog između Kosova i Srbije?
Pretpostavljam da to najavljuje još jedan pokušaj da se stvari razriješe, posebno između Prištine i Beograda.
Kakva su vaša očekivanja od Palmera, kao specijalnog predstavnika?
Matt je dobar čovjek, ali nisam siguran da će on preneti svu težinu Sjedinjenih Država, vojnu, ekonomsku, političku i diplomatsku, na sto. Sačekajmo pa ćemo vidjeti.
Ima izvještaja da SAD žele riješenje do sljedećeg ljeta. Da li vidite ove nedavne poteze SAD-a kao žurbu da se postigne dogovor između Prištine i Beograda? Ako je tako, može li ovo biti dobra stvar za cijeli proces?
Da, Americi se žuri, ali to ne znači da bi i Priština trebala to da uradi. Najprije, Kosovo mora da održi dobre izbore i formira vladu koja može da podrži dijalog. Srpski parlamentarni izbori bi trebalo da budu održani u aprilu 2020, što znači, ukoliko pregovori budu ove zime, da će biti održani pod ogromnim pritiskom EU i SAD da bi se postigao dogovor koji predsjednik Vučić može prodati kao pobjedu svom biračkom tijelu. Mislim da od Prištine ne treba očekivati da pregovara s Beogradom u predizbornom periodu u Srbiji.
Bilo je i izjava njemačkog poslanika u Bundestagu, Petera Bayera, da bi Evropska unija trebalo da imenuje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan i za dijalog između Kosova i Srbije. Da li vi vidite ove najave kao pokušaj da se pokaže ko usmjerava politiku u Evropi?
Ubrzo nakon što su Amerikanci imenovali specijalnog izaslanika, mislim da je bilo neizbježno da i Evropa poželi jednog. Ja bih više voleo da Amerika i EU imaju zajedničku politiku prije imenovanja posebnih izaslanika. Ali, to ne ide tako.
Ko bi trebalo da bude glavni posrednik u dijalogu - Brisel ili Vašington, ili zajedno? Šta možete reći o učešću Rusije? Bivši američki ambasador u Beogradu Cameron Manter rekao je da je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko stručnjak i da može da pomogne procesu dijaloga.
Brisel ima najveću težinu, ali podrška Vašingtona je od vitalnog značaja, posebno radi pritiska na Prištinu. Ne mislim da Rusi mogu na bilo koji način pomoći u posredovanju u razgovorima. Moskva podržava Beograd i ne želi da vidi rješenje koje bi Kosovu omogućilo ulazak u NATO. Moskva bi takođe voljela visoku cijenu za kosovsko članstvo u Ujedinjenim nacijama, s tim što bi SAD vjerovatno prihvatile aneksiju Krima i eventualno priznale nezavisnost Abhazije i Južne Osetije. To neće pomoći pregovorima.
Senator Chris Murphy u svom eseju o nedavnoj posjeti Kosovu opisao je sastanak koji je imao sa kosovskim političarima. Rekao je da je na sastanku u američkoj ambasadi od njih dobijao žalbe da ne znaju koga da slušaju po pitanju dijaloga, Evropu ili SAD.
Na Balkanu se neće dogoditi ništa dobro ako Brisel i Vašington ne progovore jednoglasno.
Da li mislite da zaista postoji neslaganje između Evropske unije i Sjedinjenih Država oko pitanja Kosova i Srbije?
Ne baš. Ali Evropa pati zbog nedostatka jedinstva zbog pet zemalja koje ne priznaju Kosovo, dok SAD, po mom mišljenju, imaju za cilj da Beogradu daju ‚nešto‘. Jednom kada se problem sa Prištinom riješi, put Beograda ka EU je potpuno otvoren.
I posljednje pitanje. Kosovo je na pragu izbora zakazanih za 6. oktobar. Koja je vaša poruka onima koji će voditi institucije u novoj vladi?
Ako glasači žele nešto da promjene, neka glasaju za to. Mladim liderima rekao bih ovo: Dobar dogovor možete postići samo ako budete ujedinjeni i spremni da se klonite lošeg posla. Sa razmjenom teritorija nema dobrog dogovora.
Izvor: Kosovo Online
