Dijaspora je svima na pameti samo ljeti. Ali za njih se ništa ne mijenja. Jedina drugačija stvar koja se u posljednje vrijeme primjećuje jeste povećanje aktivnosti političkih partija u dijaspori. Najveća trka se odigrala između PDK i LDK, čiji su zvaničnici objavili saopštenja na društvenim mrežama, ukazujući to da konsoliduju svoje ogranke u dijaspori.
Dijaspore na Kosovu svi se sjećaju samo tokom ljetnje sezone. Njihovi dočeci na graničnim prijelazima odvijaju se u medijima. Za to vrijeme, institucije su posvećene i da ih obraduju organizacijom nekih aktivnosti, od kojih je većina samo za oko. Jedna od takvih bio je i prijem koji je za sunarodnike organizovan na balkonu zgrade vlade. Premijer Kurti, rugajući se regionalnoj inicijativi "Otvoreni Balkan", rekao im je na sastanku da pozdravlja inicijativu da se napravi "Otvoreni balkon".
Nakon toga, Pokret Samoopredjeljenje je najavilo još jedan čudan susret sa dijasporom. U Uroševcu je najavljena "Utakmica stubova". Rečeno je da će učestvovati i premijer, ministri i poslanici ove stranke. Za razliku od prethodnih godina, kada su aktivnosti organizovale opštine, ove godine to radi centralna vlast kroz "Karavan dijaspore“. Ali za dijasporu se ništa nije promjenilo. Dijaspora je i dalje važna samo za doznake. Do sada im većina obećanja nije ispunjena.
Novi zakon o dijaspori još nije poslat u parlament. Inicijativa za promjenu izbornog zakona je zaboravljena i uz povraćaj zelene karte dodata je birokratija.
Mnogi građani iz dijaspore krenuli su da fizički dođu na Kosovo 14. februara 2021. godine da glasaju za stranku koja je na vlasti na Kosovu. Glasanjem putem pošte, ali i fizičkim dolaskom na Kosovo, dijaspora je masovno glasala za Samoopredjeljenje, koje je na izborima 14. februara obezbjedilo podršku 50,28 odsto biračkog tijela. Za dijasporu, lider pokreta Samoopredjeljenje dao je velika obećanja u kampanji. Među njima je bilo i ukidanje zelene karte, novi zakon za dijasporu i izmjena izbornog zakona koji bi im omogućio da glasaju u ambasadama. Prema riječima Albina Kurtija, neće više biti zelenih karata za dijasporu.
Inicijativa Pokreta Samoopredjeljenje za izmjenu Izbornog zakona u roku od jednog dana izazvala je brojne kritike, kako opozicije tako i civilnog društva. Pošto se tada Skupština nije složila da se izmjene donesu po ubrzanoj proceduri, cijela stvar je ostala samo kao inicijalna inicijativa.
A 29. juna ove godine, Vlada Kosova je odlučila da promjeni graničnu politiku za građane Kosova koji žive u inostranstvu. Ali da bi to ostvarili potrebno je da imaju bankovni račun na Kosovu ili da sredstva budu prebačena nekom od članova njihove porodice, koji ima račun u banci u našoj zemlji. Većina njih je rekla da na ovo pitanje gleda kao na igru. Neki drugi čak vide kao uvredu otvaranje bankovnog računa na Kosovu za 20 ili 30 eura. Umjesto da im pruži olakšanje, kao što je obećano, izvršna vlast je odlučila da poveća birokratiju. Možda se mislilo da se tako uštedi, nagađajući da se većina njih neće ni potruditi da otvori račun za refundiranje, jer ih samo godišnje održavanje tog računa košta koliko i refundacija.
Novi zakon o dijaspori, koji se smatra vitalnim za održavanje veza sa dijasporom, još nije poslat u parlament. Čak i ova inicijativa izvršne vlasti kasni jer bi se njome lakše orijentisalo privlačenje kapitala dijaspore za investicije. Ovaj zakon bi takođe imao uticaj na ekonomski, socijalni i integracioni aspekt zemlje. Ali ono što je do sada viđeno je nedostatak međuinstitucionalne koordinacije po pitanju angažovanja dijaspore. U ovom aspektu, veoma je važno razjasniti odgovornosti svake institucije koja radi sa dijasporom. Svi politički subjekti kažu da dijaspora treba da bude odlučujući dio razvoja i procesa na Kosovu, ali nisu pokazali volju, da poguramo ovo pitanje napred. Dijaspora još uvijek nema rezervisanih mjesta u Skupštini Kosova.
Državna obveznica bila je još jedno obećanje ove vlade dijaspori. U julu prošle godine, ministar finansija i transfera u Vladi Kosova Hekuran Murati saopštio je da je potpisan sporazum o saradnji između Centralne banke Kosova i šest komercijalnih banaka za izdavanje obveznica namenjenih dijaspori. Vrijednost ovih obveznica biće 20 miliona eura. Ministar je tada rekao da su trezorske obveznice namjenjene dijaspori kao hartije od vrijednosti, što znači da ulaganje garantuje Kosovo, dok je ostvarena dobit oslobođena oporezivanja. U trezorske obveznice kosovska dijaspora uložila je 10,4 miliona eura u vrijeme kada je ovaj poziv bio otvoren. Međutim, iznos koji je kosovska dijaspora uložila u trezorske obveznice organizacija "Germin" smatra veoma malim.
Podaci Centralne banke Kosova i Svjetske banke pokazuju da je od 2008. godine, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, dijaspora poslala 13,3 milijarde eura.
Piše: Driton Mehmeti, novinar
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
Nakon toga, Pokret Samoopredjeljenje je najavilo još jedan čudan susret sa dijasporom. U Uroševcu je najavljena "Utakmica stubova". Rečeno je da će učestvovati i premijer, ministri i poslanici ove stranke. Za razliku od prethodnih godina, kada su aktivnosti organizovale opštine, ove godine to radi centralna vlast kroz "Karavan dijaspore“. Ali za dijasporu se ništa nije promjenilo. Dijaspora je i dalje važna samo za doznake. Do sada im većina obećanja nije ispunjena.
Novi zakon o dijaspori još nije poslat u parlament. Inicijativa za promjenu izbornog zakona je zaboravljena i uz povraćaj zelene karte dodata je birokratija.
Mnogi građani iz dijaspore krenuli su da fizički dođu na Kosovo 14. februara 2021. godine da glasaju za stranku koja je na vlasti na Kosovu. Glasanjem putem pošte, ali i fizičkim dolaskom na Kosovo, dijaspora je masovno glasala za Samoopredjeljenje, koje je na izborima 14. februara obezbjedilo podršku 50,28 odsto biračkog tijela. Za dijasporu, lider pokreta Samoopredjeljenje dao je velika obećanja u kampanji. Među njima je bilo i ukidanje zelene karte, novi zakon za dijasporu i izmjena izbornog zakona koji bi im omogućio da glasaju u ambasadama. Prema riječima Albina Kurtija, neće više biti zelenih karata za dijasporu.
Inicijativa Pokreta Samoopredjeljenje za izmjenu Izbornog zakona u roku od jednog dana izazvala je brojne kritike, kako opozicije tako i civilnog društva. Pošto se tada Skupština nije složila da se izmjene donesu po ubrzanoj proceduri, cijela stvar je ostala samo kao inicijalna inicijativa.
A 29. juna ove godine, Vlada Kosova je odlučila da promjeni graničnu politiku za građane Kosova koji žive u inostranstvu. Ali da bi to ostvarili potrebno je da imaju bankovni račun na Kosovu ili da sredstva budu prebačena nekom od članova njihove porodice, koji ima račun u banci u našoj zemlji. Većina njih je rekla da na ovo pitanje gleda kao na igru. Neki drugi čak vide kao uvredu otvaranje bankovnog računa na Kosovu za 20 ili 30 eura. Umjesto da im pruži olakšanje, kao što je obećano, izvršna vlast je odlučila da poveća birokratiju. Možda se mislilo da se tako uštedi, nagađajući da se većina njih neće ni potruditi da otvori račun za refundiranje, jer ih samo godišnje održavanje tog računa košta koliko i refundacija.
Novi zakon o dijaspori, koji se smatra vitalnim za održavanje veza sa dijasporom, još nije poslat u parlament. Čak i ova inicijativa izvršne vlasti kasni jer bi se njome lakše orijentisalo privlačenje kapitala dijaspore za investicije. Ovaj zakon bi takođe imao uticaj na ekonomski, socijalni i integracioni aspekt zemlje. Ali ono što je do sada viđeno je nedostatak međuinstitucionalne koordinacije po pitanju angažovanja dijaspore. U ovom aspektu, veoma je važno razjasniti odgovornosti svake institucije koja radi sa dijasporom. Svi politički subjekti kažu da dijaspora treba da bude odlučujući dio razvoja i procesa na Kosovu, ali nisu pokazali volju, da poguramo ovo pitanje napred. Dijaspora još uvijek nema rezervisanih mjesta u Skupštini Kosova.
Državna obveznica bila je još jedno obećanje ove vlade dijaspori. U julu prošle godine, ministar finansija i transfera u Vladi Kosova Hekuran Murati saopštio je da je potpisan sporazum o saradnji između Centralne banke Kosova i šest komercijalnih banaka za izdavanje obveznica namenjenih dijaspori. Vrijednost ovih obveznica biće 20 miliona eura. Ministar je tada rekao da su trezorske obveznice namjenjene dijaspori kao hartije od vrijednosti, što znači da ulaganje garantuje Kosovo, dok je ostvarena dobit oslobođena oporezivanja. U trezorske obveznice kosovska dijaspora uložila je 10,4 miliona eura u vrijeme kada je ovaj poziv bio otvoren. Međutim, iznos koji je kosovska dijaspora uložila u trezorske obveznice organizacija "Germin" smatra veoma malim.
Podaci Centralne banke Kosova i Svjetske banke pokazuju da je od 2008. godine, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, dijaspora poslala 13,3 milijarde eura.
Piše: Driton Mehmeti, novinar
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
