Komercijalne banke koje posluju na Kosovu su poskupjele svoje naknade bankarskih usluga, koje se u nekim zemljama nude besplatno. Kako bi platili neki potreban račun, tarife započinju od dva eura u nekim bankama, ukoliko niste klijent te institucije, dok u nekim bankama se može završiti usluga sa jednim eurom ili u nekim i sa 70 centi.
Povećanje ovih naknada, stručnjaci u ekonomiji i građani smatraju neprihvatljivim i nerealnim u odnosu na plate njihovih klijenata, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Drita Selmani, stanovnica Prištine kaže da u jednoj od komercijalnih banaka u zemlji tražili su joj da plati proviziju od dva eura za plaćanje računa.
"Pošto nisam bila klijent banke, oni su mi tražili 2 eura za plaćanje računa. Uplatu nisam izvršila i otišla sam u drugu banku u kojoj sam klijent. Veoma je skupo zbog uslova u kojima živimo, nema potrebe da dajemo dodatnih dva eura provizije", kaže Drita Selmani.
S druge strane, dužnosnici ProCredit banke, u odgovoru putem e-pošte kažu da naknade nisu povećane, već je došlo do diferencijacije vrste plaćanja, uključujući i proviziju.
Dakle, naplate za klijente banke su iste ili su smanjenje ukoliko se rade preko e-bankinga. U tom kontekstu, cilj banke je da se smanji korištenje gotovog novca i da se ohrabre bezgotovinska plaćanja i alternativnih kanala, kao što su e-banking, bankomati, i drugo.
ProCredit banka za svoje klijente također nudi i promocionalne tarife putem različitih bankarskih paketa. Banka je u više navrata pokušavala učiniti napore na formalizaciji ekonomije i smanjenje opticaja gotovog novca.
Sličan odgovor je dobijen i od strane drugih banaka kao i od Instituta za dao druge banke i Instituta za Advanced Development, GAP, a istraživanje je završena sa nekim poslovnim bankama. U najnovijem broju Watcha, Institut je donio detaljne informacije o uslugama naknade - tj bankarskih proizvoda.
Na temelju neformalnih razgovora, bankovni službenici odgovoriti na Instituta za napredni razvoj, GAP, u istraživanju koje je izvršeno sa nekim komercijalnim bankama. U posljednjem broju Bankometra, ovaj institut je donio detaljne informacije što se tiče tarifa usluga - posebno bankarskih proizvoda.
Na osnovu neformalnih razgovora, odgovora bankarskih službenika za institut GAP, bilo je da zbog velikog opterećenja šaltera i u cilju obrazovanja klijenata na korištenje e-bankarstva, banke su prisiljene da naplaćuju naknade za njihove usluge na šalterima.
Primjena visokih tarifa obeshrabruje građane da njihove račune realizuju putem bankarskog sistema, kaže Muhamet Sadiku, stručnjak za ekonomska pitanja.
On, međutim, ove naknade opravdava nedostatkom konkurencije u bankarskom sektoru.
"Građani moraju plaćati razne račune i ako uzmemo u obzir stepen ličnog dohotka, doista, treba izdvojiti značajna sredstva od plate koja iznosi 250 eura, kako bise pokrile ove finansijske transakcije. I ovo je obeshrabrujuće za građane da nastave da svoje račune realizuju bankarskim kanalima", procjenjuje Sadiku.
Prema statističkim podacima Centralne Banke Kosova tokom 2012. godine zarade od naknada i provizija komercijalnih banaka su zabilježile porast od 9 odsto (3,2 miliona eura), ili 36,4 miliona u totalu, što pokazuje su zarade od naknada i provizija mnogo veće nego troškovi njihovih usluga.
Drita Selmani, stanovnica Prištine kaže da u jednoj od komercijalnih banaka u zemlji tražili su joj da plati proviziju od dva eura za plaćanje računa.
"Pošto nisam bila klijent banke, oni su mi tražili 2 eura za plaćanje računa. Uplatu nisam izvršila i otišla sam u drugu banku u kojoj sam klijent. Veoma je skupo zbog uslova u kojima živimo, nema potrebe da dajemo dodatnih dva eura provizije", kaže Drita Selmani.
S druge strane, dužnosnici ProCredit banke, u odgovoru putem e-pošte kažu da naknade nisu povećane, već je došlo do diferencijacije vrste plaćanja, uključujući i proviziju.
Dakle, naplate za klijente banke su iste ili su smanjenje ukoliko se rade preko e-bankinga. U tom kontekstu, cilj banke je da se smanji korištenje gotovog novca i da se ohrabre bezgotovinska plaćanja i alternativnih kanala, kao što su e-banking, bankomati, i drugo.
ProCredit banka za svoje klijente također nudi i promocionalne tarife putem različitih bankarskih paketa. Banka je u više navrata pokušavala učiniti napore na formalizaciji ekonomije i smanjenje opticaja gotovog novca.
Sličan odgovor je dobijen i od strane drugih banaka kao i od Instituta za dao druge banke i Instituta za Advanced Development, GAP, a istraživanje je završena sa nekim poslovnim bankama. U najnovijem broju Watcha, Institut je donio detaljne informacije o uslugama naknade - tj bankarskih proizvoda.
Na temelju neformalnih razgovora, bankovni službenici odgovoriti na Instituta za napredni razvoj, GAP, u istraživanju koje je izvršeno sa nekim komercijalnim bankama. U posljednjem broju Bankometra, ovaj institut je donio detaljne informacije što se tiče tarifa usluga - posebno bankarskih proizvoda.
Na osnovu neformalnih razgovora, odgovora bankarskih službenika za institut GAP, bilo je da zbog velikog opterećenja šaltera i u cilju obrazovanja klijenata na korištenje e-bankarstva, banke su prisiljene da naplaćuju naknade za njihove usluge na šalterima.
Primjena visokih tarifa obeshrabruje građane da njihove račune realizuju putem bankarskog sistema, kaže Muhamet Sadiku, stručnjak za ekonomska pitanja.
On, međutim, ove naknade opravdava nedostatkom konkurencije u bankarskom sektoru.
"Građani moraju plaćati razne račune i ako uzmemo u obzir stepen ličnog dohotka, doista, treba izdvojiti značajna sredstva od plate koja iznosi 250 eura, kako bise pokrile ove finansijske transakcije. I ovo je obeshrabrujuće za građane da nastave da svoje račune realizuju bankarskim kanalima", procjenjuje Sadiku.
Prema statističkim podacima Centralne Banke Kosova tokom 2012. godine zarade od naknada i provizija komercijalnih banaka su zabilježile porast od 9 odsto (3,2 miliona eura), ili 36,4 miliona u totalu, što pokazuje su zarade od naknada i provizija mnogo veće nego troškovi njihovih usluga.
