Međunarodne i domaće organizacije za praćenje ljudskih prava izvještavaju da sveprisutni politički pritisak i prijetnje pravosudnim zvaničnicima brišu granice u razdvajanju ovlasti na Kosovu, piše portal SETimes.

Politički utjecaj i prijetnje sudijama, tužiocima i njihovim porodicama još uvijek su problem u kosovskom pravosuđu i pod znak pitanja stavljaju nezavisnost pravosudnog sistema.

"Posebno je potrebno ostvariti unaprjeđenja u osiguranju bezbjedne radne sredine za sudije i tužioce, bez neprikladnog i nepropisnog miješanja [od strane izvršne vlasti], posebno u politički osjetljivim i predmetima vezanim za visoke krugove," izjavio je Werner Almhofer, šef ureda OSCE-a na Kosovu.

OSCE je prošlog mjeseca objavio izvještaj o stanju pravosuđa, navodeći kao dodatne značajne probleme neograničen pristup u urede sudija, kao i lošu infrastrukturu, lišenu propisnog obezbjeđenja.

Tužioci kažu da doživljavaju pritiske ili direktne prijetnje dok rade na stotinama hiljada neriješenih predmeta, te često na loše koordiniranim akcijama protiv organiziranog kriminala.

Na nedavno održanom okruglom stolu o zastrašivanju pravosudnih zvaničnika, skoro svaki sudija ispričao je svoju ličnu priču o tome kako mu se prijetilo ili je napadan, kaže se u izvještaju OSCE-a.

"Očito je da sudije i tužioci na Kosovu nisu propisno zaštićeni. Njima se može uputiti prijetnja u svako doba. Mi još uvijek nemamo slobodu da nezavisno vršimo svoje dužnosti," izjavio je Style Hoxha, vršilac dužnosti šefa okružnog tužilaštva u Prizrenu.

Kako bi riješio taj problem, Hoxha je nekoliko mjeseci angažirao lične zaštitare na poslu i kod kuće, ali je nedavno prestao s tom praksom.

"Teško je raditi u teškoj sredini, ali još teže uz obezbjeđenje oko vas," izjavio je Hoxha, priznajući da nelagoda po pitanju lične bezbjednosti utječe na obavljanje posla.

Nerazdvajanje ovlasti koje vodi do političkog utjecaja, pored nedostatka sigurnosti i loše infrastrukture, i dalje je centralni problem pravosuđa, izjavio je zvaničnik Kosovskog pravnog instituta Betim Musliu.

"Najveća zavisnost pravosuđa je po pitanju [državnog] budžeta, jer o njemu odlučuje vlada, što je pitanje starog mentaliteta u kom vlada kontrolira sve," kaže Musliu.

Zamjenik premijera i ministar pravde Hajredin Kuqi potvrdio je da nije zadovoljan stanjem nezavisnosti pravosuđa i usmjerio krivicu pravo na sebe.

Kuqi je pojasnio da rješenje leži u povećanoj profesionalnosti sudaca, što će dovesti do veće nezavisnosti u funkcioniranju pravosudnog sistema.

Uspostava pravosudne akademije kao stalnog doma za obrazovanje i usmjeravanje sudaca i tužilaca predstavljala bi korak u pravom smjeru, kaže on.

Musliu se s tim slaže i tvrdi da je na sudijama i tužiocima da uvedu profesionalne standarde ponašanja.

"Politički pritisak i prijetnje nikad ne mogu zaposlenicima biti izlika za uskraćivanje pravde," kaže on.

Musliu je također izjavio da bi se pravosuđu trebalo omogućiti da uspostavi svoj vlastiti budžet u cilju ostvarivanja nezavisnosti.

"Međutim, odgovornost je sudija i tužilaca da realiziraju svoju nezavisnost, kao jednakopravan ogranak vlasti koji se ne pokorava drugima."