Prošle godine je 2,8 odsto ljudi starijih od 15 godina u Švicarskoj govorilo albanski kao glavni jezik, što je 0,3 odsto više nego prije deceniju, pa se postavlja pitanje hoće li albanski, ukoliko se ovaj trend nastavi, postati peti zvanički jezik u toj zemlji, prenosi Švicarska radio-televizija (SRF).
Činjenica da je u Švicarskoj tokom ove godine emitovano više muzike na albanskom jeziku nego na njemačkom dijalektu, zabrinjava mnoge u švicarskoj zajednici.
Podaci pokazuju i da je albanski jedan od jezika koji se najviše govori kao glavni jezik poslije njemačkog, francuskog i italijanskog. To otvara pitanje - šta to znači za budućnost?
Lingvista na Univerzitetu u Cirihu Stefan Schmidt objašnjava za SRF šta se dešava kada migranti unesu jezik u neku zemlju.
"Klasičan model za ovo je scenario od tri generacije. Razvijen je na osnovu imigracije u Sjedinjene Američke Države. U prvoj generaciji ljudi govore samo svoj maternji jezik. Prvi italijanski imigranti u SAD govorili su samo italijanskim dijalektom. Potom su njihova djeca postala dvojezična. Konačno, unuci su postali jednojezični Amerikanci koji su govorili samo engleski. Istaknuti primjer za to je pjevačica Madona. Njeni baka i deda su emigrirali iz Italije. Gotovo da ona više ne govori italijanski", pojašnjava on.
Međutim, kako kaže, jezik doseljenika može nestati mnogo brže.
"Ako su zemlja porijekla i nova zemlja kulturološki i jezički slične. Primjer za to je Argentina. Došlo je do masovne imigracije iz Italije. Pošto je španski veoma sličan, Italijani su brzo zaboravili svoj maternji jezik", naveo je Schmidt.
Međutim, ističe da se ponekad jezik imigranata može proširiti u novoj zemlji.
U Švicarskoj, kaže, u kojoj se govori njemački, italijanski je dobar primjer za to: tokom ekonomskog procvata poslijeratnog perioda došlo je do velikog talasa italijanske imigracije.
"Tako se širio italijanski, posebno na gradilištima i u fabrikama. Mnogi imigranti koji nisu bili Italijani govorili su italijanski. Glavni razlog je bio odnos među jezicima", rekao je on.
Ipak, lingvista smatra da je nemoguće da albanski postane peti zvanični jezik u Švicarskoj, odnosno da njemački jezik nestane, a da preovlada jezik imigranata.
"Ono što se sigurno nikada neće desiti je da će švicarski njemački nestati i da će prevladati migrantski jezici. Moguće je da će djeca pokupiti riječ ili dve albanskog na igralištu – to se zove neformalno usvajanje jezika. Studije iz Švicarske pokazuju, međutim, da se to retko dešava u slučaju Albanaca. Osim toga, deca albanskog porekla koja danas idu u osnovnu školu uglavnom pripadaju trećoj generaciji i, kako istraživanja saznaju, često govore samo njemački", rekao je Schmidt.
U principu, strani jezici, pojašnjava, u savremenim zemljama imaju tendenciju da žive duže što ima veze sa savremenim sredstvima komunikacije kao što su društvene mreže i internet.
"To olakšava ostanak u kontaktu sa zemljom porijekla i njenim jezikom", ukazuje lingvista.
Inače, u Švicarskoj zvanična su četiri jezika - njemački, francuski, italijanski i retororomanski.
Podaci pokazuju i da je albanski jedan od jezika koji se najviše govori kao glavni jezik poslije njemačkog, francuskog i italijanskog. To otvara pitanje - šta to znači za budućnost?
Lingvista na Univerzitetu u Cirihu Stefan Schmidt objašnjava za SRF šta se dešava kada migranti unesu jezik u neku zemlju.
"Klasičan model za ovo je scenario od tri generacije. Razvijen je na osnovu imigracije u Sjedinjene Američke Države. U prvoj generaciji ljudi govore samo svoj maternji jezik. Prvi italijanski imigranti u SAD govorili su samo italijanskim dijalektom. Potom su njihova djeca postala dvojezična. Konačno, unuci su postali jednojezični Amerikanci koji su govorili samo engleski. Istaknuti primjer za to je pjevačica Madona. Njeni baka i deda su emigrirali iz Italije. Gotovo da ona više ne govori italijanski", pojašnjava on.
Međutim, kako kaže, jezik doseljenika može nestati mnogo brže.
"Ako su zemlja porijekla i nova zemlja kulturološki i jezički slične. Primjer za to je Argentina. Došlo je do masovne imigracije iz Italije. Pošto je španski veoma sličan, Italijani su brzo zaboravili svoj maternji jezik", naveo je Schmidt.
Međutim, ističe da se ponekad jezik imigranata može proširiti u novoj zemlji.
U Švicarskoj, kaže, u kojoj se govori njemački, italijanski je dobar primjer za to: tokom ekonomskog procvata poslijeratnog perioda došlo je do velikog talasa italijanske imigracije.
"Tako se širio italijanski, posebno na gradilištima i u fabrikama. Mnogi imigranti koji nisu bili Italijani govorili su italijanski. Glavni razlog je bio odnos među jezicima", rekao je on.
Ipak, lingvista smatra da je nemoguće da albanski postane peti zvanični jezik u Švicarskoj, odnosno da njemački jezik nestane, a da preovlada jezik imigranata.
"Ono što se sigurno nikada neće desiti je da će švicarski njemački nestati i da će prevladati migrantski jezici. Moguće je da će djeca pokupiti riječ ili dve albanskog na igralištu – to se zove neformalno usvajanje jezika. Studije iz Švicarske pokazuju, međutim, da se to retko dešava u slučaju Albanaca. Osim toga, deca albanskog porekla koja danas idu u osnovnu školu uglavnom pripadaju trećoj generaciji i, kako istraživanja saznaju, često govore samo njemački", rekao je Schmidt.
U principu, strani jezici, pojašnjava, u savremenim zemljama imaju tendenciju da žive duže što ima veze sa savremenim sredstvima komunikacije kao što su društvene mreže i internet.
"To olakšava ostanak u kontaktu sa zemljom porijekla i njenim jezikom", ukazuje lingvista.
Inače, u Švicarskoj zvanična su četiri jezika - njemački, francuski, italijanski i retororomanski.
