Afere, protesti, štrajkovi, izbori, migrantska kriza... Događaji koji su obilježili 2019. godinu u regiji

Brojne afere, skandali, kupovina diploma, smrtonosni zemljotres, nemiri u Crnoj Gori, kao i otkrivanje nehumanog postupanja prema djeci u zavodu u Pazariću - to su događaji zbog kojih se čini da regija ovu godinu neće pamtiti po ničemu lijepom. 

Također, francusko 'ne' Sjevernoj Makedoniji i Albaniji u evropskim integracijama te duga kriza vlasti u Bosni i Hercegovini dodatno pojačavaju ovaj utisak. 

Godinu na izmaku građani regije pamtit će i po protestima, štrajkovima, te izborima na Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj.

Regionalni lideri u 2019. sastajali su se nekoliko puta - predstavnici BiH i Srbije sa turskim predsjednikom na polaganju kamena temeljca za autoput Sarajevo-Beograd, te povodom inicijative 'mini Schengen' koju su pokrenuli Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. 

Kraj godine obilježili su nemiri u Crnoj Gori, jer je usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti Srpska pravoslavna crkva prepoznala kao prijetnju oduzimanju njene imovine.

Cijela godina ostat će zapamćena i po migrantskoj krizi, pogotovo u BiH.

Brojni migranti i izbjeglice i ove godine pristizali su na Balkan na svom putu ka EU. Najkritičnije je bilo u Bosni i Hercegovini, u kojoj je Unsko-sanski kanton na granici sa Hrvatskom bio posebno pogođen migrantskom krizom. Policija u Bihaću premještala je migrante i izbjeglice iz užeg centra grada u prihvatni centar Vučjak, gdje su uslovi bili katastrofalni.

S druge strane, evropski zvaničnici, strani mediji i organizacije za ljudska prava ukazivali su na loš tretman hrvatske policije prema migrantima, koja je često koristila silu i vraćala ih nazad u BiH. Pred kraj godine, kamp Vučjak je zatvoren, a migranti su prebačeni u druge prihvatne centre u BiH gdje će provesti zimu. Od početka godine u BiH je ušlo više od 13.000 migranta.

Protest građana "1 od 5 miliona", koji su počeli krajem 2018. u Beogradu, ove godine proširili su se i na druge gradove u Srbiji. Građani nezadovoljni vlašću, tražili su slobodu govora i kritičkog izražavanja, objektivno informiranje te prestanak vrijeđanja i omalovažavanja političkih protivnika. Građanske proteste u Srbiji podržale su stotine profesora i nastavnika.

Makedonsko Sobranje 11. januara usvojilo je dvotrećinskom većinom Ustavni zakon sa 81 glasom "za", čime su prihvaćeni svi amandmani koji proizlaze iz Prespanskog sporazuma, koji je Makedonija potpisala sa Grčkom u junu prošle godine, te je novo ime države Republika Sjeverna Makedonija.

Republika Sjeverna Makedonija 15. februara obavijestila je Protokol Ujedinjenih naroda i zemlje članice i posmatrače u toj organizaciji o promjeni ustavnog imena države, 

Odluka o promjeni ustavnog imena Makedonije je bila posljednji uslov Grčke na putu Makedonije ka učlanjenju u NATO i otpočinjanju pregovora s Evropskom unijom.

Magazin Žurnal 4. januara objavio je priču o kupovini lažnih diploma koja je potaknula niz istraga i najava o provjeri diploma. Diplomu Srednje medicinske škole iz Sanskog Mosta koja je priznata u cijeloj BiH i Evropskoj uniji, novinarka Žurnala stekla je za dvije sedmice. Posrednik je tražio 1.250 eura za hitnu diplomu.

Nakon toga, policija Unsko-sanskog kantona pretresla je Medicinsku tehničku školu u Sanskom Mostu. U novembru je u akciji ‘Pero’, nakon višemjesečne istrage, uhapšeno nekoliko osoba, među njima i bivši delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, vlasnik Centra za obrazovanje odraslih "VITA plus" Cazin. Prema Tužilaštvu, osumnjičeni su stekli višemilionsku korist od prodaje diploma.

U susjednoj Srbiji, Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu u novembru je jednoglasno utvrdio postojanje neakademskog ponašanja Siniše Malog prilikom izrade doktorata. Kako je utvrdio odbor, ministar finansija Srbije je preuzimao dijelove iz radova drugih autora. Doktorat Siniše Malog doveden je u pitanje još 2014. godine kada su ga profesori optužili da je dijelove doktorata plagirao.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu 20. marta objavio je pravosnažnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osudivši ga na doživotnu kaznu za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Osuđen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva. U prvostepenom postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen je na 40 godina zatvora.

Kandidat makedonske vladajuće koalicije Socijaldemokratskog saveza Makedonije i Demokratske unije za integraciju Stevo Pendarovski pobjedio je na predsjedničkim izborima. Novi predsjednik Sjeverne Makedonije stupio je na dužnost 12. maja. Pendarovski je peti predsjednik te republike, prvi nakon promjene imena zemlje u Sjeverna Makedonija.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija našao se u centru skandala nakon pisanja portala Žurnal 23. maja o njegovoj umiješanosti u koruptivne radnje.

Na snimku se Tegeltija vidi kako sjedi u društvu inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marka Pandže, za koga se ranije tvrdilo da je uzeo približno 1.000 eura od biznismena iz Velike Kladuše Nermina Aleševića, kako bi kod tadašnje glavne tužiteljice Tužiteljstva Kantona Sarajevo Dalide Burzić ubrzao njegov predmet.

Također se vidi kako posrednik i preduzetnik broje novac, sa zaključkom da će on biti prebačen Tegeltiji. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine o tome je formiralo predmet, dok je VTSV jednoglasno dao podršku Tegeltiji za rukovođenje tim pravosudnim tijelom.

Pomoćnik zamjenika američkog državnog sekretara Matthew Palmer imenovan je krajem augusta za novog specijalnog predstavnika SAD-a za Balkan. Palmer je tom prilikom rekao da će njegovi prioriteti biti ponovo pokretanje dijaloga Beograda i Prištine, podrška Albaniji i Sjevernoj Makedoniji u euroatlantskim integracijama te rješavanje krize vlasti u Bosni i Hercegovini.

Radnik fabrike oružja Krušik iz Valjeva, Aleksandar Obradović, prethodnih pet godina sakupljao je dokumentaciju koja pokazuje da je državna korporacija Krušik trgovala na svoju štetu sklapajući ugovore sa povlaštenom grupom trgovaca oružjem. Obradović je otkrio i da je u aferu uključen državni vrh, kao i otac ministra policije Nebojše Stefanovića te informacije dostavio medijima. 

Uhapšen je 18. septembra pod optužbom za odavanje poslovne tajne i određen mu je kućni pritvor, kojeg je Viši sud u Beogradu ukinuo nakon tri mjeseca.

Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu održani su 6. oktobra, kada je pobijedio pokret Samoopredjeljenje sa 26,27 posto glasova. Na drugom mjestu je bio Demokratski savez Kosova 24,54 posto. Te dvije partije još pregovaraju o uspostavi nove vlasti na Kosovu.

Predsjednik DSK Isa Mustafa traži da predsjednik Kosova bude kandidat njegove stranke kako bi podržali kandidaturu lidera Samoopredjeljenja Albina Kutrija za premijera Kosova.

U oktobru je održan samita Srbija – Turska – Bosna i Hercegovina u Beogradu, a dan nakon toga položen je kamen temeljac i svečano označen početak radova na autoputu Beograd – Sarajevo koji finansira Turska. Na događaju održanom u Sremskoj Rači, obratili su se čelnici tri države, predsjednik Srbije i Turske, Aleksandar Vučić i Recep Tayyip Erdogan, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

Nobelov komitet 10. oktobra je objavio da je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost austrijski književnik Peter Handke, koji je u javnosti poznat i po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, što je izazvalo brojne proteste u BiH i Kosovu. Na dodjeli nagrade 10. decembra u Stockholmu, organizovan je veliki protest u glavnom gradu Švedske gdje su se preživjelima i porodicama žrtava iz BiH pridružili i brojni svjetski novinari i druge ugledne javne ličnosti.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron 17. oktobra blokirao je eurointegracijski put Sjeverne Makedonije i Albanije, čime je po mišljenju mnogih u Evropskoj uniji napravio veliku grešku. Iz perspektive Skoplja uzaludnom se pokazala žrtva, koja je podrazumijevala promjenu imena i državnog ustava. Macronovo "stop" izazvalo je buru na političkoj i društvenoj sceni Sjeverne Makedonije, a premijer Zoran Zaev odlučio se odstupiti početkom 2020, prepustiti upravljanje državom tehničkoj vladi i čekati izbore najavljene za 12. april.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev u Ohridu su 9. novembra dogovorili mjere u okviru inicijative ‘Mini Schengen’.

Inicijativa o ukidanju trgovinskih barijera i poboljšanju poslovnog ambijenta između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije pokrenuta je još u oktobru, kada su lideri tri zemlje razgovarali na sastanku u Novom Sadu. Bosna i Hercegovina je izrazila zainteresovanost za ovu ideju, dok su Kosovo i Crna Gora protiv ovakvog sporazuma. 

Zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Sabina Ćudić 20. novembra objavila je fotografije iz Zavoda u Pazariću na kojima su prikazana djeca sa poteškoćama u razvoju zavezana za krevet i radijatore, što su prenijeli i svjetski mediji. To je pokrenulo proteste građana kao i smjenu uprave u ovom Zavodu.

Objavljenim snimkom na kojem se vidi kako ruski obavještajac Georgij Kleban daje novac obavještajcu iz Srbije razotkrivena je špijunska afera. Autentičnost videa koji je 17. novembra objavljen na Youtubeu potvrdila je i Bezbjednosno informativna agencija (BIA) Srbije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da snimak nije napravila služba Vojnobezbjedosne agencije (VBA), ali da je bila potpuno upoznata sa slučajem.

Nakon 13 mjeseci blokade vlasti u Bosni i Hercegovini, Predsjedništvo BiH imenovalo je 19. novembra Zorana Tegeltiju za mandatara novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a dogovorena je i odluka o prihvatanju dokumenta Program reformi Bosne i Hercegovine koji će biti poslan u sjedište NATO-a u Briselu. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je do tada je tvrdio da neće prihvatiti nijedan dokument koji bi značio aktivaciju MAP-a, koji je korak na putu BiH ka NATO-u, jer ga na to obavezuje Rezolucija Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska o vojnoj neutralnosti. Druga dva člana bh. Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović, uslovljavali su imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD) usvajanjem ANP-a, odnosno daljnjim NATO integracijama BiH. 

U snažnom zemljotresu jačine 6,4 stepeni Richterove skale, koji je potresao Albaniju 26. novembra, smrtno je stradala 51 osoba, dok je više od 900 ljudi povrijeđeno. Više od 3.000 građana je evakuirano, a gotovo 5.500 domova je teško oštećeno. Pomoć Albaniji pružile su brojne zemlje regije i Evropske unije. 

Nakon više od mjesec dana naizmjeničnog štrajka a zatim i potpune obustave nastave i generalnog štrajka u Hrvatskoj, 2. decembra postignut je dogovor prosvjetnih sindikata i Vlade. Dogovoren je rast traženog koeficijenta složenosti poslova u tri dijela, posljednji početkom 2021. godine.

U Hrvatskoj je 22. decembra održan prvi krug izbora  na kojima su najviše glasova osvojili Zoran Milanović (SDP) i Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ). Analitičari smatraju da u drugom krugu izbora, koji će biti održan 5. januara, prednost ima kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice jer će vjerovatno dobiti glasove trećeg kandidata, pjevača Miroslava Škore. 

U Skupštini Crne Gore 27. decembra izbili su nemiri nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a u gradovima širom Crne Gore uslijedili protesti u kojima su povrijeđena četiri policajca.

Svećenstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori tvrdi da je predloženi zakon usmjeren protiv Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i da bi joj, u slučaju njegovog usvajanja, mogla biti oduzeta vrijedna imovina.

Premijer Crne Gore Duško Marković uputio je "posljednje upozorenje" mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, poručujući mu da "ne podstiče nerede".