Hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB) ostaje dugo skrivena, na nju se ne obraća pažnja, javlja se postepeno sa simptomima koji se uglavnom ne prepoznaju kao bolest, a najčešće nastaje kao posljedica dugogodišnjeg pušenja.
HOPB-a najčešće počinje lakšim zamaranjem što ljudi opravdavaju nedostatkom forme i godinama, potom se javlja postepeni suhi kašalj, iskašljavanje običnog ispljuvka. Sve to dok jednog dana čovjek ne shvati da se lako ne može popeti niti na prvi sprat, brzo preći niti 50 m.
Hronična opstruktivna plućna bolest ne znači samo oštećenje pluća nego te osobe imaju i povišen kardiovaskularni rizik, češće moždane udare, infarkte, periferna oboljenja krvnih sudova tako da imaju značajna ograničenja u svakodnevnim životnim aktivnostima.
Dugogodišnje pušenje najčešći uzrok HOPB-a i nikada nije kasno za odluku o prestanku pušenja.
Ako čovjek prestane pušiti sa 40 ili 50 godina života zaustavit će opstrukciju disajnih putova, imat će šanse da produži život za deset godina.
HOPB je progresivna bolest koja dovodi do pogoršanja plućne funkcije oboljelog čak i uz najbolje liječenje i zbog toga je prestanak pušenja najučinkovitija mjera radi smanjenja rizika za nastanak i usporenje razvoja te bolesti.
Najbolji način dijagnosticiranja te bolesti je spirometrija (mjerenja plućne funkcije). To je jednostavan i za pacijente bezbolan test koji traje pet do deset minuta. Pritom se prate različiti parametri disanja na osnovu količine zraka koju pacijent može udahnuti i izdahnuti u određenom vremenu.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 25 do 50 posto osoba s klinički značajnim HOPB ne zna da ima tu bolest, iako postoji jednostavan bezbolan test (spirometrija).
Ovdašnji stručnjaci poručuju da se može samo pretpostaviti da su ti procenti još viši u našoj zemlji gdje je broj osoba koje puše visok.
Svjetski dan borbe protiv hronične opstruktivne plućne bolesti ove godine obilježava se 18. novembra pod motom “Nikad nije kasno”, a namjera je naglasiti značaj aktivnosti koje stanovništvo može poduzeti da bi unaprijedili respiratorno zdravlje u bilo kojem stadiju prije i nakon dijagnosticiranja HOPB-a.
Hronična opstruktivna plućna bolest ne znači samo oštećenje pluća nego te osobe imaju i povišen kardiovaskularni rizik, češće moždane udare, infarkte, periferna oboljenja krvnih sudova tako da imaju značajna ograničenja u svakodnevnim životnim aktivnostima.
Dugogodišnje pušenje najčešći uzrok HOPB-a i nikada nije kasno za odluku o prestanku pušenja.
Ako čovjek prestane pušiti sa 40 ili 50 godina života zaustavit će opstrukciju disajnih putova, imat će šanse da produži život za deset godina.
HOPB je progresivna bolest koja dovodi do pogoršanja plućne funkcije oboljelog čak i uz najbolje liječenje i zbog toga je prestanak pušenja najučinkovitija mjera radi smanjenja rizika za nastanak i usporenje razvoja te bolesti.
Najbolji način dijagnosticiranja te bolesti je spirometrija (mjerenja plućne funkcije). To je jednostavan i za pacijente bezbolan test koji traje pet do deset minuta. Pritom se prate različiti parametri disanja na osnovu količine zraka koju pacijent može udahnuti i izdahnuti u određenom vremenu.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 25 do 50 posto osoba s klinički značajnim HOPB ne zna da ima tu bolest, iako postoji jednostavan bezbolan test (spirometrija).
Ovdašnji stručnjaci poručuju da se može samo pretpostaviti da su ti procenti još viši u našoj zemlji gdje je broj osoba koje puše visok.
Svjetski dan borbe protiv hronične opstruktivne plućne bolesti ove godine obilježava se 18. novembra pod motom “Nikad nije kasno”, a namjera je naglasiti značaj aktivnosti koje stanovništvo može poduzeti da bi unaprijedili respiratorno zdravlje u bilo kojem stadiju prije i nakon dijagnosticiranja HOPB-a.
