Svijet u kojem živimo sve je zagađeniji - svjesni smo štetnih čestica u zraku, problema automobilskih ispušnih plinova i drugih izvora onečišćenja. Ono o čemu rijetko tko razmišlja je - zagađenje bukom.
Obično na njega upozore stručnjaci krajem travnja, točnije 22. travnja kada se obilježava Međunarodni dan protiv buke, a onda ono opet nekako padne u sjednu pred globalnim zatopljenjem i svim ostalim nevoljama koje muče naš planet.
No, buka ima znatno dalekosežnije posljedice za ljudsko zdravlje od oštećenja sluha. On, dakako, prvi strada, a otorinolaringolozi zamjećuju zabrinjavajući trend porasta broja pacijenata.
Veza zvuka i zdravlja
Uz sve ovo, sve je više istraživanja koja govore kako život u preglasnom okruženju štetu nanosi doslovno cijelom organizmu.
Ne morate pritom biti profesionalno izloženi silnim decibelima poput pilota ili radnika na pneumatskoj bušilici. Amerikanci su izmjerili buku u prosječnom uredu - prosjek je 79 i 85 decibela što je kao da cijeli dan pokraj vas zuji usisavač.
Takva razina buke utječe na koncentraciju, pamćenje, pogoršava depresiju, utišava libido... - Na svom putu do kore mozga, zvuk prolazi kroz niz križanja s putovima koji su odgovorni za različite životne funkcije, pa tako može utjecati njih - tumači prof. dr. Trotić vezu zvuka i zdravlja.
Buka, također, utječe na pojačano lučenje hormona kortizola te adrenalina i gonadotropina, koji svojom povišenom aktivnošću mogu utjecati na povišenje krvnog tlaka, povišenje kolesterola u krvi, na suženje krvnih žila te time u konačnici i na pojačani rizik od srčanog ili moždanog udara.
Učinite što možete
Iako je buka toliko sveprisutna da se čini nemogućim barem malo utišati svijet oko sebe - stručnjaci preporučuju da krenemo baš od sebe. Stišavanje televizora i radija, prozora i vrata koji bolje “dihtaju”, nabavke “tihih” kućanskih aparata i izbjegavanje kupovine igračaka djeci koje proizvode jako glasan zvuk (čak do 130 dB!)...
Možda vam se sve to čini malo, no i to je početak puta u svijet s manje buke.
Može i sa slušalicama, ali ...
Slušanje glazbe preko slušalica nije opasno ako je intenzitet slušanja primjeren - glasnije je lošije.
Tako sluh ne ugrožavate ako u omiljenim hitovima uživate na 50 do 60 decibela. No, ako svi ostali putnici , recimo u tramvaju, čuju glazbu iz vaših slušalica izlažete se riziku od oštećenja sluha.
To znači da je intenzitet glazbe sigurno viši od 80 dB, a to je već rizik za trajno oštećenje sluha.
Jutarnji.hr
