Visoko obrazovane ustanove na Kosovu podlegle su procesu vrijednovanja a koji bi trebao da pomogne Agenciji za akreditaciju prilikom donošenja odluka o akreditaciji kosovskih univerziteta. Među tim univerzitetima su i onaj u Prizrenu i Peći gdje se nastava odvija i na bosanskom jeziku.
Kosovska Agencija za akreditaciju angažovala je grupu međunarodnih eksperata radi procjene standarda na visoko-obrazovnim institucijama na Kosovu. Ova grupa je od aprila mjeseca posjećivala univerzitete širom Kosova a sada je u toku priprema izvještaja sa rezultatima a koji će biti prosleđen Agenciji. Konačnu odluku o tome da li će univerziteti dobiti dozvolu za dalji rad donosi Državni savjet za kvalitet u okviru Agencije za akreditaciju.
Mediji na Kosovu su nedavno pisali da tri javna univerziteta i nekoliko privatnih koledža na Kosovu samo djelimično ispunjavaju uslove za akreditaciju.
Među javnim univerzitetima pominju se Univerzitet Haxhi Zeka u Peći, Univerzitet Isa Boletini u Mitrovici kao i Univerzitet Ukshin Hoti u Prizrenu.
Nastava na bosanskom jeziku odvija se na univerzitetima u Prizrenu i Peći, ali jednom negativnom odlukom Agencije na nivou univerziteta, ona bi bila ugrožena, i pored toga što programi na bosanskom poseduju akreditaciju do 2022.
Bošnjačka poslanica Duda Balje je izrazila zabrinutost o mogućnosti zatvaranja pojedinih univerziteta, kao što je onaj u Peći a koji je "tradicionalno otvarao vrata bošnjačkoj zajednici i tako pružao mogućnost studiranja na bosanskom jeziku“.
Međutim, predsjednik Državnog savjeta pri Agenciji za akreditaciju, profesor Gazmend Ljuboteni je u izjavi za program na bosanskom jeziku, Radio Kosovo 2 kazao da je Agencija za akreditaciju do sada primila samo određen broj izvještaja od strane međunarodnih eksperata, dok se tokom jula mjeseca očekuju izvještaji za preostale institucije, a nakon čega slijedi proces razmatranja i donošenja odluke o akreditaciji ustanova za visoko obrazovanje. Procesom akreditacije su obuhvaćene i javne i private intitucije. Iz razloga što još uvijek nisu dobijeni kompletni izvještaji međunarodnih eksperata, Ljuboteni nije mogao da potvrdi kakvu ocjenu su dobili univerziteti u Peći i Prizrenu, u okviru kojih se odvija nastava na bosanskom jeziku.
“Mi nemamo konačan izvještaj i iz tog razloga smo od Agencije za akreditaciju zatražili dodatan rok u oviru koga ćemo dobiti sve izvještaje a na osnovu kojih ćemo donijeti konačnu odluku na sastanku u julu. Nekoliko privantih, ali i javnih instititucija, mogu dobiti negativnu ocjenu, ali mi još uvijek nemamo jasnu sliku. U slučaju da neka visoko-obrazovna institucija dobije negativnu ocjenu eksperata i potom Agencija donese odluku da se njoj uskrati akreditacija, u tom slučaju ta institucija nema pravo da raspiše konkurs za prijem novih studenata za narendu akademsku godinu. Dok studenti koji su ranije upisani na određenim programima nastavljaju sa normalnim procesom studiranja. Taj period traje godinu dana kada se institucija ponovo podvrgava istom procesu vrijednovanja od strane međunarodnih eksperata, i u slučaju da izvještaj bude pozitivan i Agencija donese pozitivnu odluku o akreditaciji, institucija nastavlja sa radom i ima pravo da primi nove studente”, pojasnio je predsjednik Drzavnog Savjeta za Kvalitet, Gazmend Ljuboteni.
Da bi jedan univerzitet, bilo javni ili privatni, bio akreditovan on treba da ispuni sve uslove koji su predviđeni u Administrativnom upustvu za akreditaciju visoko-obrazovnih institucija, a isti uslovi važe i za akreditaciju programa. Stoga je recimo potrebno da na jednom programu budu najmanje tri redovna profesora sa zvanjem doktora nauka, a koji bi bili nosioci tog programa. Takođe, institucija je u obavezi da ispuni i određene uslove po pitanju infrastrukture.
A kakvo je stanje u nastavi na bosanskom jeziku po pitanju kriterijuma koji su predviđeni procesom akreditacije progama, govore prodekan Fakulteta za biznis u Peći Husnija Bibuljica i prodekan Edukativnog fakulteta u Prizrenu, Vedat Bajrami.
Bubuljica kaže da se nastava na bosanskom jeziku konstantno suočava sa problemom nedostatka kadra. I ako se konstantno angažuju profesori iz regiona, nedostaju profesori koji bi bili pod stalnim radnim odnosom. On je optimista da će se ovaj problem u budućnosti riješiti, jer je u međuvremenu nekoliko Bošnjaka sa Kosova doktoriralo i uspjelo da nostrifikuje diplome.
“Na pomolu je domaći kadar, nekoliko Bošnjaka je doktoriralo pa se stvaraju mogućnosti da se ispune kriterijumi koje zahtijeva Agencija za akreditaciju. Ostaje samo da se kasnije otvore konkursi kako bi se te osobe mogle primiti. Vjerujem da će menadžment imati sluha i da će otvoriti konkurs za prijem novih kadrova”, kaže Bibuljica.
Dok prodekan Edukativnog fakulteta u Prizrenu, profesor Vedat Bajrami navodi da prema informacijama iz rektorata, Univerzitet Ukšin Hoti je dobio pozitivnu ocjenu međunarodnih eksperata, čime su se stekli uslovi za dobijanje akreditacije i na taj način nisu ugroženi ni programi na bosanskom jeziku.
“Naši programi na bosanskom jeziku su akreditovani do 2022. godine i nakon tog perioda nama je Agencija za akreditaciju omogućila da zaposlimo naše kadrove čime se stvara mogućnost dalje akreditacije programa u nastavi na bosanskom jeziku. Na Edukativnom fakultetu trenutno rade dva profesora u redovnom radnom odnosu sa akademskim zvanjem 'doktor nauka'. Angažovano je još 14 profesora iz regona, iz Novog Pazara, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i svi su sa zvanjem doktora nauka. Ali, i ako imamo akreditaciju, moramo raditi na poboljšanju nekih infrastrukturnih pitanja na koja ukazuje Agencija za akreditaciju”, kazao je Bajrami.
On je istakao da će uskoro biti otvoren i konkurs za prijem novih studenata u prvom roku.
Inače, nastava na bosanskom jeziku na Univerzitetu Ukšin Hoti u Prizrenu se odvija na tri smjera, dva na Edukativnom fakultetu i jedan na Fakultetu kompjuterskih nauka.
Za kadar u nastavi na bosanskom jeziku i dalje je problem nostrifikacija diploma stečenih u zemljama regije, posebno u Srbiji, a zbog stagnacije u primjeni briselskog sporazuma o međusobnom priznavanju diploma.
Bošnjačka poslanica u Skupštini Kosova, Duda Balje za Radio Kosovo 2 kaže da i pored toga što se o tom problemu mnogo pričalo, on se nije riješio. Ističe da nostrifikacija diploma trenutno nije prioritet kosovske politike.
“Trenutno je nostrifikacija kao proces blokiran. Za diplome stečene u Bosni i Hercegovini postoji mogućnost nostrufikacije, proces je spor ali se završava. Ali za diplome iz Srbije sve je blokirano. U ovom momentu MONT nije raspoložen da govori o procesu nostrifikacije diploma, naročito onih koje dolaze iz Srbije”, kazala je Balje.
