.jpg)
Dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije već duže vrijeme je u zastoju. Tako će i ostati dok se izborni procesi u obje zemlje ne okončaju, iako bi sprovođenje postignutih sporazuma išlo u korist obema zemljama, ocjenjuju kosovski i srpski analitičari. Političke okolnosti i na Kosovu i u Srbiji dovele su do toga da se dijalog odloži, a kada su izbori, obično se o dijalogu ne govori.
Naim Rashiti, dobar poznavalac prilika na Kosovu, podsjeća kako je dijalog od prošle godine 'na odmoru', a da je sav ovaj period propraćen napetom situacijom i brojnim unutrašnjim dešavanjima na Kosovu i u Srbiji. Rashiti ne očekuje da će se dijalog nastaviti ni ove godine, osim što je moguće da će se održati pojedini sastanci lidera.
"Imamo dva problema. U Srbiji izabrani predsjednik Aleksandar Vučić još uvijek ne zna koga će izabrati za premijera. Pitanje je da li će biti novih izbora, ili će ga on sam imenovati. Na Kosovu se očekuje imenovanje novog premijera nakon prijevremenih izbora 11. juna", podsjeća Rashiti.
Tek nakon toga, kaže, visokoj predstavnici EU Federici Mogherini biće moguće da odredi format dijaloga, da li će on uključiti samo predsjednike ili samo premijere.
"Mislim da će biti dijalog četvorke – predsjednici sa glavnim predstavnicima države. Ali dok se to odredi proći će mjeseci, stići će jesec, kada su lokalni izbori na Kosovu. A ukoliko se uskoro ne imenuje premijer u Srbiji, mogući su izbori. U Srbiji proces dijaloga je veoma osjetljiv i svaki korak u tom procesu utiče na unutrašnja dešavanja", kaže Rashiti.
Rashiti dodaje da beskonačno pauziranje i odlaganje dijaloga sve više otežava taj proces. On takođe ističe da EU nema i ne želi da nameće agendu tom procesu, već želi da sačuva status posrednika.
S druge strane, Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam iz Novog Sada smatra da obje strane doprinose ovakvoj situaciji.
"Kada je riječ o Kosovu, mislim da će se se tu, ne samo kroz izbore već i na druge načine, sabotirati ono što je dogovoreno u Briselu. Na primjer, formiranje Zajednice sprskih opština koja je jedna od ključnih stvari. Onda se blago reaguje na proteste opozicije u vidu Samoopredjeljenja, kojima je glavno pitanje ne korupcija, ne siromaštvo, već Zajednica i demarkacija (sa Crnom Gorom). Pa onda na to dođu i učestali izbori, i onda to blokira dijalog. Naravno, ni naša strana ne doprinosi da situacija bude bolja. Sjetimo se onog šarenog voza koji je opet radikalozovao, odnosno doveo do usijavanja odnosa izmedju Beograda i Prištine. Tako da kao da ni sa jedne strane nema volje da se to nastavi", kaže Popov.
On smatra da se na ovaj način i odlaže zadnja tačka pregovora, a to je zvanično priznanje Kosova od strane Srbije. Rashiti ocjenjuje da je recipročno priznanje daleko. On vjeruje da bi druga faza dijaloga trebala da se tiče recipročnog priznanja jurisdikcije domaćeg zakona, kako bi se jasno okončale pretenzije jedne strane, posebno Srbije, nad teritorijom, administracijom i imovinom Kosova.
"Nakon toga bi lakše bilo da se razgovara o implicitnom priznavanju Kosova, što bi omogućilo barem integraciju Kosova u UN. Druga faza dijaloga, međutim, nije na horizontu. Plašim se da nismo na dobrom putu, dinamika je veoma usporena, odnosno izgubljena", zaključuje Rashiti.
Kosovo i Srbija su marta 2011. počele direktne pregovore o tehničkim pitanjima, prvi put od proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. Među prvim dogovorima bio je onaj o integrisanom upravljanju granica, odnosno slobodi kretanja.
Krajem 2012. počinje politički dijalog premijera dveju država, Hashima Thaçija i Ivice Dačića. Aprila 2013. postignut je prvi sporazum o normalizaciji odnosa, koji predviđa i formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.
Novembra iste godine održavaju se lokalni izbori na Kosovu, na kojim, uz podršku Beograda, učestvuje i sjever zemlje.
Maja 2014. Kosovo je raspisalo prijevremene parlamentarne izbore zbog nemogućnosti da se u Skupštini izglasa formiranje Vojske. Nakon toga nastupa višemjesečna blokada kosovskih institucija i pauza u dijalogu. U Srbiji su takođe marta 2014. održani vanredni parlamentarni izbori.
Nakon dvije godine, u Srbiji su 2016. održani lokalni i parlamentarni izbori, a aprila 2017. predsjednički. Nakon što je pala Vlada, Kosovo je pred prijevremenim parlamentarnim izborima, zakazanim za 11. juni 2017, a na jesen održavaju se redovni lokalni izbori.
"Imamo dva problema. U Srbiji izabrani predsjednik Aleksandar Vučić još uvijek ne zna koga će izabrati za premijera. Pitanje je da li će biti novih izbora, ili će ga on sam imenovati. Na Kosovu se očekuje imenovanje novog premijera nakon prijevremenih izbora 11. juna", podsjeća Rashiti.
Tek nakon toga, kaže, visokoj predstavnici EU Federici Mogherini biće moguće da odredi format dijaloga, da li će on uključiti samo predsjednike ili samo premijere.
"Mislim da će biti dijalog četvorke – predsjednici sa glavnim predstavnicima države. Ali dok se to odredi proći će mjeseci, stići će jesec, kada su lokalni izbori na Kosovu. A ukoliko se uskoro ne imenuje premijer u Srbiji, mogući su izbori. U Srbiji proces dijaloga je veoma osjetljiv i svaki korak u tom procesu utiče na unutrašnja dešavanja", kaže Rashiti.
Rashiti dodaje da beskonačno pauziranje i odlaganje dijaloga sve više otežava taj proces. On takođe ističe da EU nema i ne želi da nameće agendu tom procesu, već želi da sačuva status posrednika.
S druge strane, Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam iz Novog Sada smatra da obje strane doprinose ovakvoj situaciji.
"Kada je riječ o Kosovu, mislim da će se se tu, ne samo kroz izbore već i na druge načine, sabotirati ono što je dogovoreno u Briselu. Na primjer, formiranje Zajednice sprskih opština koja je jedna od ključnih stvari. Onda se blago reaguje na proteste opozicije u vidu Samoopredjeljenja, kojima je glavno pitanje ne korupcija, ne siromaštvo, već Zajednica i demarkacija (sa Crnom Gorom). Pa onda na to dođu i učestali izbori, i onda to blokira dijalog. Naravno, ni naša strana ne doprinosi da situacija bude bolja. Sjetimo se onog šarenog voza koji je opet radikalozovao, odnosno doveo do usijavanja odnosa izmedju Beograda i Prištine. Tako da kao da ni sa jedne strane nema volje da se to nastavi", kaže Popov.
On smatra da se na ovaj način i odlaže zadnja tačka pregovora, a to je zvanično priznanje Kosova od strane Srbije. Rashiti ocjenjuje da je recipročno priznanje daleko. On vjeruje da bi druga faza dijaloga trebala da se tiče recipročnog priznanja jurisdikcije domaćeg zakona, kako bi se jasno okončale pretenzije jedne strane, posebno Srbije, nad teritorijom, administracijom i imovinom Kosova.
"Nakon toga bi lakše bilo da se razgovara o implicitnom priznavanju Kosova, što bi omogućilo barem integraciju Kosova u UN. Druga faza dijaloga, međutim, nije na horizontu. Plašim se da nismo na dobrom putu, dinamika je veoma usporena, odnosno izgubljena", zaključuje Rashiti.
Kosovo i Srbija su marta 2011. počele direktne pregovore o tehničkim pitanjima, prvi put od proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. Među prvim dogovorima bio je onaj o integrisanom upravljanju granica, odnosno slobodi kretanja.
Krajem 2012. počinje politički dijalog premijera dveju država, Hashima Thaçija i Ivice Dačića. Aprila 2013. postignut je prvi sporazum o normalizaciji odnosa, koji predviđa i formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.
Novembra iste godine održavaju se lokalni izbori na Kosovu, na kojim, uz podršku Beograda, učestvuje i sjever zemlje.
Maja 2014. Kosovo je raspisalo prijevremene parlamentarne izbore zbog nemogućnosti da se u Skupštini izglasa formiranje Vojske. Nakon toga nastupa višemjesečna blokada kosovskih institucija i pauza u dijalogu. U Srbiji su takođe marta 2014. održani vanredni parlamentarni izbori.
Nakon dvije godine, u Srbiji su 2016. održani lokalni i parlamentarni izbori, a aprila 2017. predsjednički. Nakon što je pala Vlada, Kosovo je pred prijevremenim parlamentarnim izborima, zakazanim za 11. juni 2017, a na jesen održavaju se redovni lokalni izbori.
