Thaçi i Vučić u Briselu

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Federica Mogherini nakon sastanka u Briselu sa predsjednicima Kosova i Srbije, Hashimom Thaçijem i Aleksandrom Vučićem, izjavila je da će dve strane narednih nedjelja nastaviti da rade na novoj fazi dijaloga Prištine i Beograda o normalizaciji odnosa i pomirenju, što su dva predsjednika dogovorila na prvom sastanku tog nivoa 3. jula.

Ona je dodala i da su obe strane dogovorile konačne korake za implementaciju sporazuma o pravosuđu postignutog ranije u dijalogu, te da su oba predsednika potvrdila da će on biti potpuno sproveden 17. oktobra.
"Tog dana, sudije, tužioci i sudsko osoblje biće integrisano u kosovski pravosudni sistem. To će omogućiti sprovođenje pravde na severu Kosova, naročito u mitrovačkom regionu", stoji u saopštenju.
Mogerini je pozdravila posvećenost predsednika ovom procesu i ponovila da su Evropska unija i ona lično potpuno posvećeni evropskoj perspektivi Srbije i Kosova, kao i celog regiona, a taj napredak je povezan upravo sa dijalogom.

"Susedi smo i imamo potrebu za komunikacijom"

​Predsednik Kosova Hashim Thaçi sastanak je ocenio korektnim i kazao da je bilo reči o sledećim koracima o početku nove faze dijaloga Kosova i Srbije o potpunoj normalizaciji i pomirenju. O tome će se, kako je rekao, izjasniti i građani Kosova putem referenduma.
"I Kosovo i Srbija, građani dve zemlje, imaju potrebu za jedan konačan sporazum koji će otvoriti evropsku perspektivu dveju država i koji će Kosovu omogućiti članstvo u međunarodnim strukturama", kazao je predsednik Kosova.
"Mi smo dve nezavisne i suverene zemlje, mi smo susedi, imamo potrebu za komunikacijom i za sporazumom koji će biti konačan između Kosova i Srbije. Ova nova faza dijaloga je potrebna da počne što pre moguć, da se završi što pre moguće i da to bude jedan sporazum evropskih standarda", kazao je Thaçi.
U vezi sa tim, on je izrazio nadu da će se u bliskoj budućnosti formirati kosovske institucije a da bi se potom putem jedne Grupe uniteta Kosovo predstavilo u finalnoj fazi dijaloga, koju je on nazvao istorijskom.
"Želim da naglasim da svaki konačni predlog mora da se okonča jednim procesom izjašnjavanja građana Kosova i niko nema pravo da drži kao taoca jedno istorijsko dostignuće koje podrazumeva sigurnu euroatlantsku budućnost, dakle, putem referenduma", dodao je Thaçi povodom glasina da pojedine partije neće učestvovati u toj grupi.
On je kazao da će se razgovarati i o pitanjima koja su i dalje otvorena, kako bi se privelo kraju vekovno neprijateljstvo i postigao sporazum pomirenja i normalizacije koji garantuje sigurnu budućnost celom regionu.
Tači je rekao da je i u ovoj fazi potrebna podrška EU ali i Sjedinjenih Država. On je potvrdio da će sastanci predsednika biti češći i suštinski u narednom periodu.
Prvi čovek Kosova je istakao da će sada kosovsko pravosuđe funkcionisati na celoj teritoriji Kosova u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova.
"Samo dijalog, razumevanje i pomirenje su put za budućnost dveju država. Prema tome, verujem da ćemo u tom duhu raditi u nastavaku i da ćemo postići sporazum", kazao je Thaçi.

"Češći susreti su pred nama"

Srpski predsednik Aleksandar Vučić je naveo da je bilo reči o dugoročnom stabilnijem rešenju u odnosu Beograda i Prištine, odnosno Srba i Albanaca uopšte. Istakao je da su razgovori u Briselu bili otvoreni. Naglasio je i da postoji posvećenost da se do nove godine otvori most u Mitrovici.
"Danas smo razgovorali i izneli naše ideje i naša viđenja na korektan način poštujući drugu stranu pred predstavnicima EU, razumevajući da bi to rešenje tog problema značilo mnogo i za Beograd i za Prištinu i za dva najveća naroda na Zapadnom Balkanu", naveo je Vučić.
"To će se nastaviti na različite načine i telefonskim kontaktima i šatl diplomatijom i u Nju Jorku ćemo imati više važnih sastanaka, i jedni i drugi, negde moguće čak i zajedno ali to zavisi od toga da li će to biti moguće u prostorijama EU. Ali, u svakom slučaju, češći susreti su pred nama, da vidimo da li možemo nešto da uradimo ili ne", istakao je on.
Vučić je dodao da niko nije preveliki optimista ali "ono što sam rekao svima u Beogradu i što sam rekao i Hašimu Tačiju i Federiki Mogerini a to je da, ako imamo jedan ili dva posto šanse da postignemo bilo kakav dogovor vredi da to probamo, vredi zbog naše dece, zbog naše budućnosti, to bi bilo veoma važno".
On je takođe naveo i da je otvorio pitanje hapšenja Bogdana Mitrovića na Kosovu.
Kosovo i Srbija postigli su prvi sporazum o normalizaciji odnosa u aprilu 2013, a ta normalizacija ključna je za evropske integracije dve zemlje. Sporazum je i dalje u fazi implementacije.

Jelica Minić: Signal rešavanja i drugih pitanja

Dobar signal i ohrabrujuće vesti iz Brisela, ocenjuje analitičarka Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić. Dodaje da napredak u briselskom dijalogu može uticati na relaksaciju i iskorake u rešavanju drugih regionalnih pitanja:
“Iskorak koji je učinjen pokazuje da se stvari izgleda ipak pomeraju. Takođe to je rezultat većeg angažovanja Evropske unije ali ne bi trebalo pocenjivati ni američki faktor. On izgleda postaje prisutniji u regionu, što vidimo i po inteziviranju dijaloga Makedonije i Grčke. Čini se da je tenzijama koje su stvorene region ponovo neko svoje mesto osvojio i za EU i za SAD”, kaže Minić.
Ona iznosi da bi u narednom periodu trebalo očekivati pristupanje rešavanju i nekih drugih regionalnih pitanja, te da u tom procesu značajnu ulogu igraju i susreti zvaničnika Balkana na sve češćim regionalnim konferencijama.
Minić podseća na složene političke prilike na Kosovu, te napominje da bi u takvim okolnostima Srbija trebalo da pokaže inicijativu. Kao jedna od inicijativa te vrste mogao bi se shvatiti i poziv Aleksandra Vučića na unutrašnji dijalog:
“To bi značilo da se očekuje i testiranje konkretnih ideja, kako ići dalje u procesu normalizacije odnosa sa Prištinom. Vidi se porast želje, pa ako hoćete i spremnosti da dođe do inteziviranja dijaloga.”
Pri tome, dodaje Minić, izjave iz Srbije poput onih u kojima se pominje podela Kosova bude konfuziju, što je posledica toga jer se ne vidi kako će se unutrašnji dijalg struktuirati i koje će teme obuhvatiti.