Nijedna izborna lista nema većinu, a sklapanje postizbornih koalicija gotovo je nemoguće.
Konačni rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu održanih 11. juna, zvanično su objavljeni 18 dana kasnije zbog neregularnosti i ponovnog prebrojavanja glasačkih listića iz 450 glasačkih kutija, kao i glasova iz dijaspore.
Prema ovim rezultatima, predizborna "ratna koalicija" PAN - koju čine Demokratska partija Kosova (PDK), Kadrija Veselija, Alijansa za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja i Inicijativa za Kosovo (NISMA), Fatmira Limaja - osvojila je 39 od 120 mjesta u parlamentu. Pokret "Samopredjeljenje" (VV) osvojio je 32 mandata. Treći su Demokratski savez Kosova (LDK), Ise Mustafe, Alijansa za novo Kosovo (ANK) Behgjeta Pacollija i GI Alternativa, Mimoze Kusari-Lila (alijansa poznata kao LAA). Srpska lista je dobila devet mandata, Srpska liberalna stranka (SLS) Slobodana Petrovića jedan mandat. Preostalih 10 mjesta osvojili su pripadnici drugih etničkih zajednica: Bošnjaci, Turci, Romi, Goranci, Egipćani, Aškalije.
Najveći pobjednik na ovim izborima je Samopredjeljenje - ljevičarska stranka socijaldemokratskog opredjeljenja (koju neki mediji nepravedno nazivaju nacionalističkom ljevicom), a najveći gubitnik PDK bivšeg predsjednika Hashima Thaçija sa 23 poslanika, koliko je dobio i LDK Ise Mustafe. AAK Ramusha Haradinaja je na četvrtom mjestu sa 10 poslanika, dok je NISMA Fatmira Limaja osvojila šest mandata.
Od političkih lidera najviše glasova, njih više od 140.000, dobio je Albin Kurti, čiju pobjedu zapadni mediji upoređuju sa pobjedom Jeremya Corbyna u Velikoj Britaniji. Drugi je Kadri Veseli. Slijede Avdullah Hoti, Ramush Haradinaj, Fatmir Limaj i Behgjet Pacolli.
Građani Kosova konačno su se odlučili za radikalne promjene i glasove dali ljevičarskoj opciji - Samoopredjeljenju koje je udvostručilo broj osvojenih poslaničkih mjesta od 2014, osvojivši njih 32 na ovim izborima. Građani su time drastično kaznili dosadašnje glavne stranke, PDK i LDK, koje su proteklih 18 godina bile na vlasti u raznim koalicijama.
Prva prepreka
Zbog ovakvog odnosa snaga, gdje nijedan subjekat nema većinu i nespremnosti političkih subjekata za saradnju, Kosovo je suočeno sa političkom blokadom.
Kosovski predsjednik Hashim Thaçi najavio je da će nova skupština biti konstituisana u prvih deset dana jula i dodao da su građani Kosova slobodnim izborom odlučili ko ima mandat da formira novu vladu.
"Nadam se da će nove institucije biti kredibilne, stabilne, multietničke i sigurno sa jasnom evroatlantskom orijentacijom", rekao je Thaçi za Televiziju Kosova.
On je isključio mogućnost zastoja u formiranju kosovskih institucija.
"To se neće dogoditi ni u kom slučaju. Nadam se da ćemo imati mudrost i fleksibilnost i komunikaciju da bismo što pre mogli da formiramo nove institucije", naveo je on.
Prema Ustavu Kosova, mjesto predsjednika parlamenta, kao i premijera, pripada političkoj stranci ili koaliciji koja je osvojila najviše glasova. U ovom slučaju to je "ratna koalicija" PAN, koja je za premijera kandidovala Ramusha Haradinaja, čime se žrtvovao predsjednik stranke Kadri Veseli, ponudivši Haradinaju tu funkciju u zamjenu za koaliciju.
Konstituisanje novih institucija počinje sjednicom novog saziva Skupštine, koja treba da bira predsjednika i petero potpredsjednika. Po logici bi na čelu parlamenta trebao biti predsjednik PDK-a Kadri Veseli, koji je i do sada obavljao tu funkciju. Prema trenutnoj sutuaciji, sjednica će biti odlučujuća za to u kom pravcu će se odvijati stvari. Ukoliko kandidat za predsjednika parlamenta iz koalicije PAN ne dobije podršku većine poslanika - a dvije izborne liste koje imaju 61 mandat su rekle da neće glasati za kandidata PDK-a - predsjednik Kosova Hashim Thaçi prema Ustavu automatski raspušta Skupštinu.
Ukoliko se bira predsjednik i potpredsjednici, onda predsjednik države povjerava mandate za sastav nove vlade kandidatu liste koja je dobila najviše glasova. To je Ramush Haradinaj, koji za sada ima samo 39 sigurnih glasova svoje koalicije, ali da bi bio izabra, treba podršku 61 poslanika. Mandatar ima rok od 15 dana da predloži sastav kabineta ili da obavjesti predsjednika da ne može da obezbjedi dovoljnu podršku.
Haradinaj je još prvog dana nakon izbora počeo razgovore kako bi obezbjedio podršku. I on i njegovi koalicioni partneri i partijski saradnici ubjeđuju javnost da već imaju potreban broj glasova, da će vlada biti formirana do polovine jula i da je sigurno da će on biti novi premijer. Međutim, ostale dvije izborne liste, Samoopredjeljenje i LAA, odlučne su da ne podrže Haradinaja zbog koalicije sa PDK-om, za koju smatraju da je nanela veliko zlo građanima i državi Kosovo.
Nakon odbijanja albanskih političkih subjekata da budu dio njegove vlade, Haradinaj ovih dana razgovara i sa Srpskom listom i ostalim manjinskim poslanicima, a nastoji da “kupi” još dva poslanika iz albanskih lista.
Ponuda Srpskoj listi
Za sada se spekuliše da podršku Haradinaju mogu da daju četiri poslanika AKR-a Behgjeta Pacollija, kome je Haradinaj obećao mjesto potpredsjednika vlade i ministra inostranih poslova, ali Pacolli je negirao tu mogućnost.
Provjereni izvori kažu da je Haradinaj Srpskoj listi (koju na Kosovu nazivaju “političkom interesnom grupom Beograda”), nudio čak položaj predsjednika parlamenta i četiri ministarska mjesta. Njima po Ustavu pripada jedno mjesto potpredsjednika vlade i jedno ministarsko mjesto. Prema tim izvorima, Haradinaj je parlamentarnim predstavnicima drugih etničkih zajednica nudio ministarsku poziciju i nekoliko pozicija zamjenika ministra.
Haradinaj je nekoliko dana prije izbora izjavio da je za njega uvreda da za partnera ima Srbiju i Srbe.
“Ukoliko nam trebaju galsovi, dobićemo ih od Albanaca. Ako nam trebaju poslanici za koaliciju, nećemo uzimati one koji sprečavaju procese.”
Predstavnici Srpske liste su priznali da razgovaraju sa svima sa ciljem da kroz institucije ostvare i zaštite etnička prava Srba na Kosovu.
Analitičari procjenjuju da bi bila najveća politička greška ukoliko Haradinaj bude biran samo na osnovu glasova Srpske liste i drugih etničkih zajednica, bez većine glasova albanskih poslanika. Ta vlada, po njima, ne bi mogla da funkcioniše jer bi članovi Srpske liste stalno ucjenjivali i blokirali rad institucija i sprovodili bi politiku beogradske vlasti. Poslanici iz ove liste su se ranije izjasnili da je njihova država Srbija, a glavni grad Beograd te da su protiv demarkacije granice sa Crnom Gorom, protiv formiranja vojske Kosova bez izmjena Ustava, kao i drugih vrlo važnih tema buduće vlade i parlamenta.
Druga mogućnost za Haradinaja, koji toliko žarko želi poziciju premijera, je da koalicija PAN napravi postizborni dogovor sa koalicijom LAA, koja je osvojila 29 poslaničkih mandata, ali će to biti teško s obzirom na to da je Demokratski savez Kosova odlazećeg premijera Ise Mustafe praktično kažnjen na ovim izborima upravo zbog toga što je prije tri godine ušao u koaliciju sa Thaçijevom Demokratskom strankom. Ukoliko bi se to ponovo dogodilo, to bi bio kraj Mustafinog LDK-a i on bi nestao sa političke scene.
Mogući scenariji
Ukoliko Haradinaj ne uspije da formira vladu, predsjednik Thaçi ima diskreciono pravo, da mandat za formiranje vlade da drugom kandidatu čija ije zborna lista druga po broju glasova, a to je Albin Kurti, kandidat Pokreta "Samoopredjeljenje".
Međutim, prema tumačenju Ustavnog suda iz 2014. godine, jedino stranka ili koalicija koja ima najviše glasova ima pravo da formira vladu. Zbog toga je tada došlo do političke blokade koja je trajala šest mjeseci. I svi se plaše da se tako nešto može desiti i ovog puta ukoliko predsjednik ne odluči drugačije na osnovu diskrecionog prava i izbjegne blokadu.
Kurti kaže da je njegova stranka najveća i kao takva treba da vodi vladu koja bi izvukla zemlju iz duboke, sveobuhvatne krize. Kurti, koji je jedini od svih kandidata za premijera imao konkretan izborni program od 40 tačaka, u par navrata pozvao je lidera LDK-a Isu Mustafu da zajedno formiraju vladu, budući da imaju većinu od 61 glasa. Rekao je da neće biti zavisni od glasova etničkih zajednica, prije svega Srpske liste te poručio da podrže njega za premijera, jer “to žele i građani Kosova koji nisu glasali".
Iako ove stranke imaju sasvim suprotne ideologije - Samoopredjeljenje je socijaldemoratska partija, a LDK narodna partija - zajednički cilj im je da PDK pošalju u opoziciju, onako kako su tu stranku kaznili i glasači.
Kurti ovih dana ima intenzivne kontakte sa diplomatama u Prištini i sa saradnicima posjećuje političke centre Evrope, upoznajući ih sa svojim stavovima o mnogim problemima i programom vlade ukoliko bude premijer.
U LDK-u postoje glasovi koji žele da idu u koaliciju sa Samoopredjeljenjem, ali da mandatar za premijera bude njihov kandidat, Avdullah Hoti. Međutim predsjednik stranke, Mustafa, izjavio je da su zbog “interesa zemlje” spremni da razgovaraju o koaliciji sa AAK-om, NISMA-om i Pokretom "Samoopredjeljenje", ali bez PDK-a. To bi bila široka koalicija koja bi imala 77 glasova u parlamentu, plus 20 glasova etničkih zajednica.
Iako je na ovim izborima LDK bio na trećem mjestu, on će imati ključnu ulogu u formiranju kosovskih institucija. Upravo ova činjenica dovela je tu stranku u nepovoljan položaj. Njihova odluka da uđu u koaliciju koja bi formirala vladu, bila bi veliki rizik i za stranku i za njene glasače, a polazeći od iskustva iz prethodne vlade, kada je LDK protivno volji članova rukovodstva stranke i pristalica, ušao u koaliciju sa Thaçijevom strankom, koja je prije isteka mandata glasala za nepovjerenje vladi gdje je imala većinu.
Analitičari ocjenjuju da je Samoopredjeljenju, ukoliko ne uspije da formira vladu na čijem čelu će biti Kurti, bolje da ide u opoziciju jer ta nova vlada ionako ne bi dugo opstala, a Samoopredjeljenje bi odnelo daleko veću pobjedu na sljedećim izborima.
Kao jedna od mogućih opcija, ukoliko se ne postigne dogovor o postizbornim koalicijama, spominje se i formiranje vlade široke koalicije, ili tehničke vlade koja bi imala zadatak da ispuni neke međunarodne obaveze i riješi akutne probleme za koje je potreban širi nacionalni konsenzus. Ta vlada imala bi obavezu da riješi demarkaciju granice sa Crnom Gorom, formiranje Zajednice srpskih opština, početak rada Specijalnog suda za ratne zločine, formiranje vojske, borbu protiv korupcije i kriminala, ekonomski razvoj te da smanji nezaposlenost.
Poruke diplomata
Ambasadori zemalja Kvinte (SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske Italije) u Prištini su pozvali kosovske političare da ne gube vrijeme oko formiranja institucija jer Kosovo nema taj luksuz, budući da ga čekaju velike obaveze. A sam ambasador SAD-a Graig Delawie upozorio je da nema mjesta za politički “grč” i da kosovski političari treba da ostave sa strane svoje partijske interese, kako bi radili za dobrobit građana.
Ambasadori poručuju da Kosovu treba vlada sa demokratskim legitimitetom, koja će se pod hitno baviti borbom protiv korupcije i jačanjem vladavine zakona i ta vlada treba da ima stabilnu većinu u parlamentu.
Međutim i pored ovih poziva ključnih međunarodnih faktora, kao i obećanja predsjednika Thaçija, analitičari ne isključuju političku blokadu, odnosno krizu, imajući u obzir nemogućnost sporazuma političkih subjekata o formiranju novih institucija. Zbog toga se ne isključuje mogućnost da zemlja ide na vanredne parlamentarne izbore, koji bi se održali zajedno sa lokalnim izborima 22. oktobra 2017, čime bi se prevazišla i politička kriza.
Piše: Fahri Musliu
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
Prema ovim rezultatima, predizborna "ratna koalicija" PAN - koju čine Demokratska partija Kosova (PDK), Kadrija Veselija, Alijansa za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja i Inicijativa za Kosovo (NISMA), Fatmira Limaja - osvojila je 39 od 120 mjesta u parlamentu. Pokret "Samopredjeljenje" (VV) osvojio je 32 mandata. Treći su Demokratski savez Kosova (LDK), Ise Mustafe, Alijansa za novo Kosovo (ANK) Behgjeta Pacollija i GI Alternativa, Mimoze Kusari-Lila (alijansa poznata kao LAA). Srpska lista je dobila devet mandata, Srpska liberalna stranka (SLS) Slobodana Petrovića jedan mandat. Preostalih 10 mjesta osvojili su pripadnici drugih etničkih zajednica: Bošnjaci, Turci, Romi, Goranci, Egipćani, Aškalije.
Najveći pobjednik na ovim izborima je Samopredjeljenje - ljevičarska stranka socijaldemokratskog opredjeljenja (koju neki mediji nepravedno nazivaju nacionalističkom ljevicom), a najveći gubitnik PDK bivšeg predsjednika Hashima Thaçija sa 23 poslanika, koliko je dobio i LDK Ise Mustafe. AAK Ramusha Haradinaja je na četvrtom mjestu sa 10 poslanika, dok je NISMA Fatmira Limaja osvojila šest mandata.
Od političkih lidera najviše glasova, njih više od 140.000, dobio je Albin Kurti, čiju pobjedu zapadni mediji upoređuju sa pobjedom Jeremya Corbyna u Velikoj Britaniji. Drugi je Kadri Veseli. Slijede Avdullah Hoti, Ramush Haradinaj, Fatmir Limaj i Behgjet Pacolli.
Građani Kosova konačno su se odlučili za radikalne promjene i glasove dali ljevičarskoj opciji - Samoopredjeljenju koje je udvostručilo broj osvojenih poslaničkih mjesta od 2014, osvojivši njih 32 na ovim izborima. Građani su time drastično kaznili dosadašnje glavne stranke, PDK i LDK, koje su proteklih 18 godina bile na vlasti u raznim koalicijama.
Prva prepreka
Zbog ovakvog odnosa snaga, gdje nijedan subjekat nema većinu i nespremnosti političkih subjekata za saradnju, Kosovo je suočeno sa političkom blokadom.
Kosovski predsjednik Hashim Thaçi najavio je da će nova skupština biti konstituisana u prvih deset dana jula i dodao da su građani Kosova slobodnim izborom odlučili ko ima mandat da formira novu vladu.
"Nadam se da će nove institucije biti kredibilne, stabilne, multietničke i sigurno sa jasnom evroatlantskom orijentacijom", rekao je Thaçi za Televiziju Kosova.
On je isključio mogućnost zastoja u formiranju kosovskih institucija.
"To se neće dogoditi ni u kom slučaju. Nadam se da ćemo imati mudrost i fleksibilnost i komunikaciju da bismo što pre mogli da formiramo nove institucije", naveo je on.
Prema Ustavu Kosova, mjesto predsjednika parlamenta, kao i premijera, pripada političkoj stranci ili koaliciji koja je osvojila najviše glasova. U ovom slučaju to je "ratna koalicija" PAN, koja je za premijera kandidovala Ramusha Haradinaja, čime se žrtvovao predsjednik stranke Kadri Veseli, ponudivši Haradinaju tu funkciju u zamjenu za koaliciju.
Konstituisanje novih institucija počinje sjednicom novog saziva Skupštine, koja treba da bira predsjednika i petero potpredsjednika. Po logici bi na čelu parlamenta trebao biti predsjednik PDK-a Kadri Veseli, koji je i do sada obavljao tu funkciju. Prema trenutnoj sutuaciji, sjednica će biti odlučujuća za to u kom pravcu će se odvijati stvari. Ukoliko kandidat za predsjednika parlamenta iz koalicije PAN ne dobije podršku većine poslanika - a dvije izborne liste koje imaju 61 mandat su rekle da neće glasati za kandidata PDK-a - predsjednik Kosova Hashim Thaçi prema Ustavu automatski raspušta Skupštinu.
Ukoliko se bira predsjednik i potpredsjednici, onda predsjednik države povjerava mandate za sastav nove vlade kandidatu liste koja je dobila najviše glasova. To je Ramush Haradinaj, koji za sada ima samo 39 sigurnih glasova svoje koalicije, ali da bi bio izabra, treba podršku 61 poslanika. Mandatar ima rok od 15 dana da predloži sastav kabineta ili da obavjesti predsjednika da ne može da obezbjedi dovoljnu podršku.
Haradinaj je još prvog dana nakon izbora počeo razgovore kako bi obezbjedio podršku. I on i njegovi koalicioni partneri i partijski saradnici ubjeđuju javnost da već imaju potreban broj glasova, da će vlada biti formirana do polovine jula i da je sigurno da će on biti novi premijer. Međutim, ostale dvije izborne liste, Samoopredjeljenje i LAA, odlučne su da ne podrže Haradinaja zbog koalicije sa PDK-om, za koju smatraju da je nanela veliko zlo građanima i državi Kosovo.
Nakon odbijanja albanskih političkih subjekata da budu dio njegove vlade, Haradinaj ovih dana razgovara i sa Srpskom listom i ostalim manjinskim poslanicima, a nastoji da “kupi” još dva poslanika iz albanskih lista.
Ponuda Srpskoj listi
Za sada se spekuliše da podršku Haradinaju mogu da daju četiri poslanika AKR-a Behgjeta Pacollija, kome je Haradinaj obećao mjesto potpredsjednika vlade i ministra inostranih poslova, ali Pacolli je negirao tu mogućnost.
Provjereni izvori kažu da je Haradinaj Srpskoj listi (koju na Kosovu nazivaju “političkom interesnom grupom Beograda”), nudio čak položaj predsjednika parlamenta i četiri ministarska mjesta. Njima po Ustavu pripada jedno mjesto potpredsjednika vlade i jedno ministarsko mjesto. Prema tim izvorima, Haradinaj je parlamentarnim predstavnicima drugih etničkih zajednica nudio ministarsku poziciju i nekoliko pozicija zamjenika ministra.
Haradinaj je nekoliko dana prije izbora izjavio da je za njega uvreda da za partnera ima Srbiju i Srbe.
“Ukoliko nam trebaju galsovi, dobićemo ih od Albanaca. Ako nam trebaju poslanici za koaliciju, nećemo uzimati one koji sprečavaju procese.”
Predstavnici Srpske liste su priznali da razgovaraju sa svima sa ciljem da kroz institucije ostvare i zaštite etnička prava Srba na Kosovu.
Analitičari procjenjuju da bi bila najveća politička greška ukoliko Haradinaj bude biran samo na osnovu glasova Srpske liste i drugih etničkih zajednica, bez većine glasova albanskih poslanika. Ta vlada, po njima, ne bi mogla da funkcioniše jer bi članovi Srpske liste stalno ucjenjivali i blokirali rad institucija i sprovodili bi politiku beogradske vlasti. Poslanici iz ove liste su se ranije izjasnili da je njihova država Srbija, a glavni grad Beograd te da su protiv demarkacije granice sa Crnom Gorom, protiv formiranja vojske Kosova bez izmjena Ustava, kao i drugih vrlo važnih tema buduće vlade i parlamenta.
Druga mogućnost za Haradinaja, koji toliko žarko želi poziciju premijera, je da koalicija PAN napravi postizborni dogovor sa koalicijom LAA, koja je osvojila 29 poslaničkih mandata, ali će to biti teško s obzirom na to da je Demokratski savez Kosova odlazećeg premijera Ise Mustafe praktično kažnjen na ovim izborima upravo zbog toga što je prije tri godine ušao u koaliciju sa Thaçijevom Demokratskom strankom. Ukoliko bi se to ponovo dogodilo, to bi bio kraj Mustafinog LDK-a i on bi nestao sa političke scene.
Mogući scenariji
Ukoliko Haradinaj ne uspije da formira vladu, predsjednik Thaçi ima diskreciono pravo, da mandat za formiranje vlade da drugom kandidatu čija ije zborna lista druga po broju glasova, a to je Albin Kurti, kandidat Pokreta "Samoopredjeljenje".
Međutim, prema tumačenju Ustavnog suda iz 2014. godine, jedino stranka ili koalicija koja ima najviše glasova ima pravo da formira vladu. Zbog toga je tada došlo do političke blokade koja je trajala šest mjeseci. I svi se plaše da se tako nešto može desiti i ovog puta ukoliko predsjednik ne odluči drugačije na osnovu diskrecionog prava i izbjegne blokadu.
Kurti kaže da je njegova stranka najveća i kao takva treba da vodi vladu koja bi izvukla zemlju iz duboke, sveobuhvatne krize. Kurti, koji je jedini od svih kandidata za premijera imao konkretan izborni program od 40 tačaka, u par navrata pozvao je lidera LDK-a Isu Mustafu da zajedno formiraju vladu, budući da imaju većinu od 61 glasa. Rekao je da neće biti zavisni od glasova etničkih zajednica, prije svega Srpske liste te poručio da podrže njega za premijera, jer “to žele i građani Kosova koji nisu glasali".
Iako ove stranke imaju sasvim suprotne ideologije - Samoopredjeljenje je socijaldemoratska partija, a LDK narodna partija - zajednički cilj im je da PDK pošalju u opoziciju, onako kako su tu stranku kaznili i glasači.
Kurti ovih dana ima intenzivne kontakte sa diplomatama u Prištini i sa saradnicima posjećuje političke centre Evrope, upoznajući ih sa svojim stavovima o mnogim problemima i programom vlade ukoliko bude premijer.
U LDK-u postoje glasovi koji žele da idu u koaliciju sa Samoopredjeljenjem, ali da mandatar za premijera bude njihov kandidat, Avdullah Hoti. Međutim predsjednik stranke, Mustafa, izjavio je da su zbog “interesa zemlje” spremni da razgovaraju o koaliciji sa AAK-om, NISMA-om i Pokretom "Samoopredjeljenje", ali bez PDK-a. To bi bila široka koalicija koja bi imala 77 glasova u parlamentu, plus 20 glasova etničkih zajednica.
Iako je na ovim izborima LDK bio na trećem mjestu, on će imati ključnu ulogu u formiranju kosovskih institucija. Upravo ova činjenica dovela je tu stranku u nepovoljan položaj. Njihova odluka da uđu u koaliciju koja bi formirala vladu, bila bi veliki rizik i za stranku i za njene glasače, a polazeći od iskustva iz prethodne vlade, kada je LDK protivno volji članova rukovodstva stranke i pristalica, ušao u koaliciju sa Thaçijevom strankom, koja je prije isteka mandata glasala za nepovjerenje vladi gdje je imala većinu.
Analitičari ocjenjuju da je Samoopredjeljenju, ukoliko ne uspije da formira vladu na čijem čelu će biti Kurti, bolje da ide u opoziciju jer ta nova vlada ionako ne bi dugo opstala, a Samoopredjeljenje bi odnelo daleko veću pobjedu na sljedećim izborima.
Kao jedna od mogućih opcija, ukoliko se ne postigne dogovor o postizbornim koalicijama, spominje se i formiranje vlade široke koalicije, ili tehničke vlade koja bi imala zadatak da ispuni neke međunarodne obaveze i riješi akutne probleme za koje je potreban širi nacionalni konsenzus. Ta vlada imala bi obavezu da riješi demarkaciju granice sa Crnom Gorom, formiranje Zajednice srpskih opština, početak rada Specijalnog suda za ratne zločine, formiranje vojske, borbu protiv korupcije i kriminala, ekonomski razvoj te da smanji nezaposlenost.
Poruke diplomata
Ambasadori zemalja Kvinte (SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske Italije) u Prištini su pozvali kosovske političare da ne gube vrijeme oko formiranja institucija jer Kosovo nema taj luksuz, budući da ga čekaju velike obaveze. A sam ambasador SAD-a Graig Delawie upozorio je da nema mjesta za politički “grč” i da kosovski političari treba da ostave sa strane svoje partijske interese, kako bi radili za dobrobit građana.
Ambasadori poručuju da Kosovu treba vlada sa demokratskim legitimitetom, koja će se pod hitno baviti borbom protiv korupcije i jačanjem vladavine zakona i ta vlada treba da ima stabilnu većinu u parlamentu.
Međutim i pored ovih poziva ključnih međunarodnih faktora, kao i obećanja predsjednika Thaçija, analitičari ne isključuju političku blokadu, odnosno krizu, imajući u obzir nemogućnost sporazuma političkih subjekata o formiranju novih institucija. Zbog toga se ne isključuje mogućnost da zemlja ide na vanredne parlamentarne izbore, koji bi se održali zajedno sa lokalnim izborima 22. oktobra 2017, čime bi se prevazišla i politička kriza.
Piše: Fahri Musliu
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
