Deutsche Welle prenosi pisanja njemačke štampe koja se bavi Kosovom povodom raspisivanja prijevremenih izbora, ali i analizira uticaj Saudijske Arabije i Turske na Balkanu. Stranka Levice kritikuje njemačku vladu zbog njenog odnosa prema Kosovu.
List Velt objavljuje članak pod naslovom "Arapi finansiraju islamiste na Balkanu" u kome novinar Marsel Lojbaher navodi između ostalog i primjer – Kosova: "Misionarske organizacije Saudijske Arabije aktivne su i na Kosovu i tamo šire vehabijsku interpretaciju islama, na primjer, slanjem propovjednika" – prenosi njemačka vlada u odgovoru na pitanje poslaničkog kluba Levice. Sevim Dagdelen, poslanica te stranke, upozorava: "Pred očima KFOR-a, Kosovo se razvilo u islamistički teroristički centar u regionu. Skandalozno je to što su zahvaljujući prisustvu njemačkih vojnika saudijski propovjednici nasilja i mržnje neometano mogli da postave ideološku osnovu za to."
"Od njemačke vlade se traži da više ne prikazuje uljepšano situaciju na Kosovu i da ne ostavlja nejasnoće pred javnošću kada je riječ o konkretnim brojkama u vezi sa regrutovanjem ljudi za islamističke terorističke mreže kao što je IS i druge organizacije na području KFOR-a."
"Turski sukob" na Kosovu
"Njemačka vlada posmatra i sve veći uticaj Turske na Balkanu. U svom odgovoru ona piše: "Otkako je na funkciju stupila vlada AKP, 2002, i posebno za vrijeme mandata bivšeg ministra spoljnih poslova Ahmeda Davutoglua, došlo je do nove strateške orijentacije turske spoljne politike. U jeku tog novog orijentisanja, neka politička težišta postavljena su na područja koja su ranije bila dio Osmanskog carstva. Turska, kako vlada dalje prenosi, u vezi s tim ima pretenzije na uticaj na Zapadnom Balkanu, i nastoji da preuzme aktivnu ulogu u tom regionu."
"Prema saznanjima njemačke vlade, turski konflikt između vladajuće stranke AKP i pokreta Fetulaha Gulena, prenosi se i na balkanske države Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i Kosovo. Tačno je, prenosi Berlin, da je Turska vlada poslije pokušaja puča iz jula 2016. s vladama pomenutih zemalja pojačano tematizovala aktivnosti pokreta Fetulaha Gulena. Ankara je djelom tražila da se zatvore obrazovne ustanove koje se pripisuju tom pokretu".
"Dagdelenova je ubjeđena da na Kosovu, području djelovanja KFOR-a, Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan ima odrešene ruke za svoju, kako kaže, neoosmansku imperijalnu politiku te da on istovremeno koristi mogućnost svog uticaja na Kosovu i za političke čistke", piše "Velt".
Izbori na Kosovu
Isti list objavio je i poduži članak pod naslovom "Haos na Kosovu", ispod kojeg piše: "Privreda se oporavila, ali taj uspjeh ugrožava politička kriza". "Ljeto 2015: u Njemačkoj se izbjeglička kriza približava vrhuncu. Pored Sirijaca i Avganistanaca, u zemlju je stiglo i mnogo ljudi iz Albanije i sa Kosova. Oni su izgubili nadu da će se u njihovim zemljama nešto promjeniti, da će tamo naći posao i moći da prehrane porodicu. Ali većina njih nije mogla da ostane. Nisu dobili azil, dobrovoljno su se vratili natrag ili su protjerani. Za dvije godine koje su otada prošle, bar na Kosovu je nešto učinjeno."
"Ekonomski je u ovom vremenu sve išlo dosta bolje, iako na niskom nivou. Vlada je dobro radila, a podržao ju je i pohvalio i Međunarodni monetarni fond (MMF). No, baš sada se zemlja survala u političku krizu – čime je ugroženo ono što je do sada postignuto. Vlada je oborena izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu. Predsjednik države Hashim Thaçi raspustio je parlament i otvorio put za održavanje novih izbora – do kojih će vjerovatno doći već sredinom juna. To izgleda kao normalna politička procedura. Međutim, iza toga su igre oko vlasti, korupcije i zaštite ratnih zločinaca.“
Političke igre preko leđa građana
"Žrtva svega je vrlo uspješan premijer Isa Mustafa, ekonomista s dugogodišnjim iskustvom kao ministar privrede i finansija, a bio je i gradonačelnik Prištine. On je iz Demokratske lige (LDK) koja je zajedno sa Demokratskom partijom (PDK) formirala koalicionu vladu. Pri tome je PDK zapravo veća i finansijski jača stranka. Ona je proistekla iz Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK), a sadašnji predsjednik Hashim Thaçi dugo je bio njen predsjednik. Mnoge veličine PDK su pod sumnjom da su preko mafijaških veza i resursa zemlje veliki dio privrede podvele pod svoju kontrolu. No, Specijalni tribunal u Hagu vodi istragu protiv različitih osoba iz njihovih redova."
"Ako bi PDK poslije izbora bila ojačana i stala na čelo nove vlade, mogla bi da stane u zaštitu tih ljudi. Izgleda da je to bila kalkulacija kada je PDK takođe glasala za zbacivanje sopstvene vlade. No, te političke igre se igraju preko leđa građana koji su mogli da se raduju određenim poboljšanjima ekonomske situacije otkako je Mustafa 2014. postao premijer", piše između ostalog Novinar Frank Schtoker za list "Velt".
Više birača nego stanovnika
A austrijski Kurir prenosi da "oko mjesec dana pred prijevremene parlamentarne izbore na Kosovu mediji izvještavaju o nepravilnostima na biračkim spiskovima. Prema televizijskoj stanici RTK, upada u oči da je broj građana sa pravom glasa – računajući i Kosovare u inostranstvu – oko 1,9 miliona, što je više od broja stanovnika koji iznosi 1,8 miliona." Mediji tu veliku razliku tumače time što izborni spiskovi već godinama nisu aktuelizovani, a "Kurir" navodi da "list 'Zeri' upozorava da su te nepravilnosti u prošlosti vodile u masivne manipulacije na izborima."
DW.COM
"Od njemačke vlade se traži da više ne prikazuje uljepšano situaciju na Kosovu i da ne ostavlja nejasnoće pred javnošću kada je riječ o konkretnim brojkama u vezi sa regrutovanjem ljudi za islamističke terorističke mreže kao što je IS i druge organizacije na području KFOR-a."
"Turski sukob" na Kosovu
"Njemačka vlada posmatra i sve veći uticaj Turske na Balkanu. U svom odgovoru ona piše: "Otkako je na funkciju stupila vlada AKP, 2002, i posebno za vrijeme mandata bivšeg ministra spoljnih poslova Ahmeda Davutoglua, došlo je do nove strateške orijentacije turske spoljne politike. U jeku tog novog orijentisanja, neka politička težišta postavljena su na područja koja su ranije bila dio Osmanskog carstva. Turska, kako vlada dalje prenosi, u vezi s tim ima pretenzije na uticaj na Zapadnom Balkanu, i nastoji da preuzme aktivnu ulogu u tom regionu."
"Prema saznanjima njemačke vlade, turski konflikt između vladajuće stranke AKP i pokreta Fetulaha Gulena, prenosi se i na balkanske države Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i Kosovo. Tačno je, prenosi Berlin, da je Turska vlada poslije pokušaja puča iz jula 2016. s vladama pomenutih zemalja pojačano tematizovala aktivnosti pokreta Fetulaha Gulena. Ankara je djelom tražila da se zatvore obrazovne ustanove koje se pripisuju tom pokretu".
"Dagdelenova je ubjeđena da na Kosovu, području djelovanja KFOR-a, Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan ima odrešene ruke za svoju, kako kaže, neoosmansku imperijalnu politiku te da on istovremeno koristi mogućnost svog uticaja na Kosovu i za političke čistke", piše "Velt".
Izbori na Kosovu
Isti list objavio je i poduži članak pod naslovom "Haos na Kosovu", ispod kojeg piše: "Privreda se oporavila, ali taj uspjeh ugrožava politička kriza". "Ljeto 2015: u Njemačkoj se izbjeglička kriza približava vrhuncu. Pored Sirijaca i Avganistanaca, u zemlju je stiglo i mnogo ljudi iz Albanije i sa Kosova. Oni su izgubili nadu da će se u njihovim zemljama nešto promjeniti, da će tamo naći posao i moći da prehrane porodicu. Ali većina njih nije mogla da ostane. Nisu dobili azil, dobrovoljno su se vratili natrag ili su protjerani. Za dvije godine koje su otada prošle, bar na Kosovu je nešto učinjeno."
"Ekonomski je u ovom vremenu sve išlo dosta bolje, iako na niskom nivou. Vlada je dobro radila, a podržao ju je i pohvalio i Međunarodni monetarni fond (MMF). No, baš sada se zemlja survala u političku krizu – čime je ugroženo ono što je do sada postignuto. Vlada je oborena izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu. Predsjednik države Hashim Thaçi raspustio je parlament i otvorio put za održavanje novih izbora – do kojih će vjerovatno doći već sredinom juna. To izgleda kao normalna politička procedura. Međutim, iza toga su igre oko vlasti, korupcije i zaštite ratnih zločinaca.“
Političke igre preko leđa građana
"Žrtva svega je vrlo uspješan premijer Isa Mustafa, ekonomista s dugogodišnjim iskustvom kao ministar privrede i finansija, a bio je i gradonačelnik Prištine. On je iz Demokratske lige (LDK) koja je zajedno sa Demokratskom partijom (PDK) formirala koalicionu vladu. Pri tome je PDK zapravo veća i finansijski jača stranka. Ona je proistekla iz Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK), a sadašnji predsjednik Hashim Thaçi dugo je bio njen predsjednik. Mnoge veličine PDK su pod sumnjom da su preko mafijaških veza i resursa zemlje veliki dio privrede podvele pod svoju kontrolu. No, Specijalni tribunal u Hagu vodi istragu protiv različitih osoba iz njihovih redova."
"Ako bi PDK poslije izbora bila ojačana i stala na čelo nove vlade, mogla bi da stane u zaštitu tih ljudi. Izgleda da je to bila kalkulacija kada je PDK takođe glasala za zbacivanje sopstvene vlade. No, te političke igre se igraju preko leđa građana koji su mogli da se raduju određenim poboljšanjima ekonomske situacije otkako je Mustafa 2014. postao premijer", piše između ostalog Novinar Frank Schtoker za list "Velt".
Više birača nego stanovnika
A austrijski Kurir prenosi da "oko mjesec dana pred prijevremene parlamentarne izbore na Kosovu mediji izvještavaju o nepravilnostima na biračkim spiskovima. Prema televizijskoj stanici RTK, upada u oči da je broj građana sa pravom glasa – računajući i Kosovare u inostranstvu – oko 1,9 miliona, što je više od broja stanovnika koji iznosi 1,8 miliona." Mediji tu veliku razliku tumače time što izborni spiskovi već godinama nisu aktuelizovani, a "Kurir" navodi da "list 'Zeri' upozorava da su te nepravilnosti u prošlosti vodile u masivne manipulacije na izborima."
DW.COM
