Povećanje broja kosovskih azilanata u zemlje zone "Schengena" bio je vodeći pokazatelj i uticao na negativnu procjenu koju je Evropska komisija dala za Kosovo u procesu liberalizacije viznog režima.
Izvještaj Evropske komisije navodi neke uspjehe kosovskih institucija, ali blok od tri uslova, koji se odnose na sigurnost i vladavinu prava, ostaje izazov i za dalje.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova znaju i razlog koji je doveo do povećanja broja azilanata sa Kosova.
Direktor Departamenta evropskih integracija u ovom ministarstvu rekao je za "TopChannel" da je samo u toku ljeta prošle godine preko pet hiljada Kosovara pokušalo da ilegalno preko Srbije pređe u Mađarsku.
"Što se tiče migracije, imali smo veliki broj azilanata prošle godine. Međutim, uporedni period je 2012-2013. Kao što znamo, tokom 2013. godine imamo sporazum između Kosova i Srbije, što se tiče slobode kretanja, i ovo je olakšalo kretanje naših građana do Subotice, odakle su pokušavali da na ilegalan način uđu u zonu "Schengena". Kao rezultat toga, imamo vrlo veliki broj tražitelja azila u Mađarskoj i, ukupno, gotovo udvostručenje broja tražitelja azila u 2013", rekao je Artan Duraku, direktor u MUP-u.
Uprkos tome, prema Durakuu, najnoviji izvještaj Evropske komisije je identifikovao i mnoge uspjehe, koje je uradilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Kritiku Vladi Kosova da još uvijek ne uspijeva da ispuni kriterije za liberalizaciju viznog režima je dalo i civilno društvo.
U Institutu za pravne i političke studije su procjenili da kosovske vlasti ne trebaju čekati političke nagrade iz Evropske unije, nego trebaju raditi konkretno na ispunjavanju kriterija.
"Mislim da je nedavni izvještaj Evropske komisije pokazatelj da Komisija ne namjerava oprostiti Kosovo ni jednu tačku u njenoj ocjeni u Vodiču za liberalizaciju viznog režima i, uz ovaj trend i tendenciju dokazuje se da nije moguće da se EU ubjedi da Kosovu ukine vize samo iz razloga što ono ostaje jedina zemlja koja je izolirana od zone 'Shengena'", rekao je Fisnik Korenica iz Instituta za pravne i političke studije.
Korenica je pozvao kosovske institucije da preduzmu konkretne korake na ispunjavanju kriterija, jer, prema njemu samo tada se može dobiti pozitivna odluka o liberalizaciji viza u Briselu.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova znaju i razlog koji je doveo do povećanja broja azilanata sa Kosova.
Direktor Departamenta evropskih integracija u ovom ministarstvu rekao je za "TopChannel" da je samo u toku ljeta prošle godine preko pet hiljada Kosovara pokušalo da ilegalno preko Srbije pređe u Mađarsku.
"Što se tiče migracije, imali smo veliki broj azilanata prošle godine. Međutim, uporedni period je 2012-2013. Kao što znamo, tokom 2013. godine imamo sporazum između Kosova i Srbije, što se tiče slobode kretanja, i ovo je olakšalo kretanje naših građana do Subotice, odakle su pokušavali da na ilegalan način uđu u zonu "Schengena". Kao rezultat toga, imamo vrlo veliki broj tražitelja azila u Mađarskoj i, ukupno, gotovo udvostručenje broja tražitelja azila u 2013", rekao je Artan Duraku, direktor u MUP-u.
Uprkos tome, prema Durakuu, najnoviji izvještaj Evropske komisije je identifikovao i mnoge uspjehe, koje je uradilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Kritiku Vladi Kosova da još uvijek ne uspijeva da ispuni kriterije za liberalizaciju viznog režima je dalo i civilno društvo.
U Institutu za pravne i političke studije su procjenili da kosovske vlasti ne trebaju čekati političke nagrade iz Evropske unije, nego trebaju raditi konkretno na ispunjavanju kriterija.
"Mislim da je nedavni izvještaj Evropske komisije pokazatelj da Komisija ne namjerava oprostiti Kosovo ni jednu tačku u njenoj ocjeni u Vodiču za liberalizaciju viznog režima i, uz ovaj trend i tendenciju dokazuje se da nije moguće da se EU ubjedi da Kosovu ukine vize samo iz razloga što ono ostaje jedina zemlja koja je izolirana od zone 'Shengena'", rekao je Fisnik Korenica iz Instituta za pravne i političke studije.
Korenica je pozvao kosovske institucije da preduzmu konkretne korake na ispunjavanju kriterija, jer, prema njemu samo tada se može dobiti pozitivna odluka o liberalizaciji viza u Briselu.
